Poslovni broj: P-815/2024.-11.
Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Stalna služba u Krku
Bodulska 2/d
Krk 51500
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sucu Antonu Hlača, u pravnoj stvari tužitelja: 1.) DT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] 2.) ST OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] D 5, obje kao nasljednice iza pokojne ŽT OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: IT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Petar Petrinić, odvjetnik u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, nakon održane i zaključene usmene i javne glavne rasprave 25. studenoga 2025, javno objavivši 17. prosinca 2025,
p r e s u d i o j e
I.) Odbija se tužbeni zahtijev koji glasi:
“Utvrđuje se da su tužiteljice DT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] D 5 i ST OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svaka u idealnoj polovici suvlasničkog udjela, vlasnice nekretnine oznake: k. č. [katastarska čestica] oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Ovlašćuju se tužiteljice, po pravomoćnosti ove presude, ishoditi upis prava vlasništva glede nekretnine i u suvlasničkom omjeru, navedenom u točki I.) izreke, sa imena tuženika i prednika tuženika, kao zemljišnoknjiožnih vlasnika, navedenih u uvodu ove odluke, na svoje ime.”
II.) Nalaže se tužiteljicama: DT OIB: [osobni identifikacijski broj] i ST OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak tuženiku: IT OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od: 1.250,00 EUR (jednu tisuću dvije stotine pedeset eura), u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
I. Navodi tužitelja
1. Dana 27. prosinca 2018, sudu je podnesena tužba radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama koje u zemljišnim knjigama ovog suda nose oznaku: k. č. [katastarska čestica] oranica upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] šuma, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] maslinjak, upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužbu je podnijela ŽT. S obzirom da je ŽT, tijekom postupka preminula, nakon što je proveden ostavinski postupak, ovu parnicu, preuzele su kćeri pokojne ŽT i to DT i ST, obje sada kao tužiteljice.
1.1. Uvažavajući činjenicu da je tijekom postupka, raspravljanje o pravu vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], razdvojeno u novu parnicu, povodom takve odluke suda, formiran je spis parničnog predmeta, kojemu je dodijeljen poslovni broj: P-815/2024. Slijedom navedenoga, u razdvojenoj parnici, stranke i sud, isključivo su se koncentrirale na raspravljanje o pravu vlasništva na nekretnini prethodno navedene oznake, a na koju će se sud, u nastavku ovog obrazloženja, referirati i kao na utuženu nekretninu.
1.2. U prilog tužbenom zahtjevu, navedeno je da bi tuženik IT (upisan kao malodoban suvlasnik) te njegove prednice KT i PT, u zemljišnim knjigama ovoga suda bili samo formalno uknjiženi kao suvlasnici utužene nekretnine, no da bi stvarne suvlasnice iste i to svaka u idealnoj polovici suvlasničkog udjela, bile tužiteljice, kao nasljednice pokojne ŽT. Pokojna ŽT, da je u samostalni posjed utuženih nekretnina, stupila nakon smrti supruga, ŠT. Prednici tužiteljica, njihovi pokojni roditelji, ŽT i ŠT, da su se nalazili u dugogodišnjem posjedu utužene nekretnine, posjedujući istu kao pošteni posjednici, više od dva desetljeća, nastavljajući posjed svojih prednika.
1.3. Na temelju prethodno navedenoga, tužiteljice su ukazale sudu da se one osobno, uvažavajući i vrijeme posjeda njihovih prednika, nalaze u samostalnom i poštenom posjedu utužene nekretnine, tijekom vremenskog razdoblja koje nadilazi zakonom predviđenih 20 godina posjedovanja do podnošenja tužbe, slijedom čega se ima smatrati da su tužiteljice ex lege, stekle pravo suvlasništva na utuženoj nekretnini.
1.4. Uvažavajući navedeno, dalje navodeći kako tužiteljice imaju pravni interes, u skladu s odredbom članka 187. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP-a), za podnošenje tužbe za utvrđenje iz stavka 1. prethodno navedenog zakonskog članka, a kako bi se utvrdilo njihovo stečeno pravo vlasništva, a time uskladilo zemljišnoknjižno i stvarno stanje vlasništva, predloženo je prihvaćanje tužbenog zahtjeva.
II. Navodi tuženika
2. Nakon što je naredbom suca izdanom 15. siječnja 2019, naloženo tužbu proslijediti na odgovor tuženicima, s pozivom za podnošenje odgovora na tužbu u roku od 30 dana, tuženik IT, osporio je tužbene navode, u odgovoru na tužbu podnesenom 14. lipnja 2019.
2.1. U bitnome, u odgovoru na tužbu, tuženik je priznao pasivnu legitimaciju, ukazavši na majčine navode, iz kojih proizlazi da bi utužena nekretnina, oznake: k. č. [katastarska čestica] oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi na lokalitetu poznatom pod imenom „Buterić“, bila stvarno vlasništvo tuženika. Tuženik da je pravo vlasništva na toj nekretnini, stekao osnovom nasljeđivanja. Slijedom navedenoga, predloženo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, a to iz razloga jer da tuženik, kao stvarni vlasnik, posjeduje utuženu nekretninu.
III. Tijek postupka
3. S obzirom na kontradiktorne navode stranaka, nužnim se je u ovome postupku, ukazalo provesti dokazni postupak, a slijedom čega je, pripremno ročište održano 11. ožujka 2025. Na pripremnom ročištu, raspravljeno je o dokaznim prijedlozima stranaka, činjeničnim navodima i pravnoj osnovi spora, a nakon čega je odlučeno, prihvatiti sve dokazne prijedloge stranaka te u nastavku postupka, kao prvu dokaznu radnju, provesti uviđaj lokacije prijepora, a na kojem je odlučeno, saslušati svjedoke, na okolnost posjedovanja utužene nekretnine, odnosno vršenja faktičke vlasti na istoj.
3.1. Sukladno odluci suda, 20. svibnja 2025, proveden je uviđaj lokacije prijepora, u blizini naselja Žgaljići, na području jedinice lokalne samouprave Grada Krka. S obzirom da između stranaka nije bilo spora oko identiteta nekretnine, sud nije držao potrebnim angažirati vještaka geodetske struke. Sud se je, prilikom uviđaja, vodio izvodom iz katastarskog plana u mjerilu 1:1000, sa stanjem na dan 20. studenoga 2018. te ortofoto snimkom u boji, sa stanjem na dan 19. studenoga 2018. (prileže na listu 15 i 22 spisa), utvrdivši pomoću tih isprava, poziciju utužene nekretnine u prostoru. Prilikom dolaska na ročište, koje je održano izvan zgrade suda, stranke su učinile nespornim da se ročište održava na lokaciji utužene nekretnine, a nakon čega su, nakon obilaska i razgledavanje nekretnine, na ročištu saslušani svjedoci ZT i UT.
3.2. Na ročištu za glavnu raspravu, koje je održano u zgradi suda 25. studenoga 2025, proveden je dokaz saslušanjem stranaka. S obzirom da je tužitelj odustao od prijedloga za saslušanjem VT u svojstvu svjedoka, sud je 25. studenoga 2025, nakon što su saslušane stranke, odlučio zaključiti glavnu raspravu, obzirom da je sukladno odredbi članka 304. ZPP-a, utvrđeno da bi predmet, izvođenjem svih predloženih dokaza, bio raspravljen tako da se može donijeti odluka.
IV. Utvrđenja suda i ocjena provedenih dokaza
4. Radi razjašnjenja bitnih činjenica za ovaj postupak pročitane su sve isprave priležeće spisu te zapisnici o izvedenim dokazima pa brižljivo i savjesno ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, stav je ovoga suda da je tužbeni zahtjev neosnovan.
4.1. Rezimirajući navode stranaka, može se zaključiti kako su se navodima tužiteljica da bi bile stvarne vlasnice i posjednice nekretnine k. č. [katastarska čestica] oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], usprotivio tuženik, navodeći da bi on, a ne tužiteljice, bio stvarni vlasnik utužene nekretnine. Dakle, kada je u pitanju posjed i vlasništvo na prethodno navedenoj nekretnini, stranke su iznijele dijametralno suprotne navode.
4.2. Kada je pak u pitanju utužena nekretnina, sud je na ročištu održanom 20. svibnja 2025, proveo uviđaj lokacije prijepora, a kojom prilikom su stranke sudu prezentirale spornu nekretninu. Prilikom uviđaja, utvrđeno je da bi utužena nekretnina, bila zapušteno, zarašteno zemljište, koje se već dulje vrijeme ne obrađuje, no koja je, omeđena suhozidom, uz javni put, a slijedom čega je predmetna nekretnina, bila jasno uočljiva.
4.3. Svjedoci, koji su saslušani na uviđaju, i to ZT star 83 godine u vrijeme saslušanja te UT, star 68 godina u vrijeme saslušanja, potvrdili su u svojim iskazima, navode tužiteljica, da bi se njihove prednice, baka PT i teta S, nalazile u posjedu utužene nekretnine, a koji je izvršavan na način da su na utuženu nekretninu dovođene ovce, radi ispaše. Međutim, treba primijetiti, kako su iskazi svjedoka, koncentrirani isključivo na jedno, relativno kratko vremensko razdoblje, od početka pedesetih do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća. Pažljivom analizom iskaza saslušanih svjedoka, stava je ovaj sud, ne može se zaključiti, da bi prednice tužiteljica, njihova baka PT, teta S, majka PT te konačno i same tužiteljice, posjedovale utuženu nekretninu, tijekom vremenskog razdoblja od barem dvadeset godina, kao poštene posjednice. Naime, ZT, rođen 1942, iskazivao je na temelju sjećanja, koja datiraju iz razdoblja od kraja četrdesetih godina dvadesetog stojeća pa sve od 1962, a kada da je pozvan na služenje vojske. UT, rođen 1957, iskazivao je o razdoblju kada je bio dijete predškolske dobi, dakle u vremenu koje se može datirati negdje početkom šezdesetih godina, prisjetivši se jednog odlaska sa bakom PT na ispašu, a kojom prilikom da je baka, odvela ovce upravo do utužene nekretnine na ispašu. Međutim, upitnim ostaje, a o tome svjedoci nisu imali saznanja, da li je, i na koji način, majka tužiteljica posjedovala utuženu nekretninu, a u konačnici, i na koji način, da to vrše danas tužiteljice, čiji posjed, odnosno faktično izvršavanje vlasti na utuženim nekretninama, nisu potvrdili saslušani svjedoci.
4.4. Ovaj sud ima razumijevanja za okolnosti današnjeg života i činjenicu da se danas ne živi od zemlje. Većina stanovnika otoka [adresa] danas se ne bavi stočarstvom niti zemljoradnjom, slijedom čega se ne može očekivati svakodnevno izvršavanje faktične vlasti na nekretninama koje su poljoprivredno zemljište, pašnjaci ili šume. No, prilikom podnošenja tužbe, osporavajući istinitost javne isprave (zemljišnoknjižnog izvatka), čiji sadržaj, smatra se, odražava stvarno stanje, stranka koja inicira postupak, mora biti spremna dokazati kontinuitet posjedovanja, odnosno izvršavanja faktične vlasti na utuženoj nekretnini, kroz zakonom određeno vrijeme. Dakle, mora biti u mogućnosti dokazati da je ispunjenjem zakonskih uvjeta, tijekom određenog vremena, stekla pravo vlasništva, a kako bi na temelju takvih činjenica, sud mogao utvrditi stečeno pravo vlasništva. Međutim, stav je ovog suda, kako se na temelju iskaza saslušanih svjedoka, ne može zaključiti da bi tužiteljice, ali niti njihovi prednici, izvršavali faktičku vlast na utuženoj nekretnini tijekom vremenskog razdoblja od barem dvadeset godina, kao pošteni posjednici, a slijedom čega nije utvrđeno postojanje pretpostavki propisanih odredbom članka 159. i članka 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17: u nastavku teksta; ZVDSP), a u svezi s člankom 114. ZVDSP-a. Dodatno, ovaj sud mora primijetiti i kako se saslušani svjedoci, teško mogu smatrati nepristranim osobama, a to iz razloga jer je UT, bratić tužiteljica (očevi su im braća), dok je ZT, isto tako osoba, istina u nešto daljnjem, u srodstvu sa tužiteljicama i to na način da su otac svjedoka i djed tužiteljica, bili braća. Dakle, moglo bi se zaključiti, kako su svjedoci čije su saslušanje tužiteljice predložile, osobe koja imaju, ako ne materijalni, onda barem emotivni interes, za uspjehom tužiteljica u postupku.
4.5. Konačno, drži se bitnim istaknuti i kako je sud, tijekom dokaznog postupka, izvršio uvid u Posjedovni list 1024 k. o. [katastarska općina], a u kojem stoji, upisana prednica tužiteljica, pokojna ŽT, kao posjednik utužene nekretnine k. č. [katastarska čestica] oranica, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međutim, uvažavajući činjenicu da hrvatski zakonodavni sustav ne poznaje institut tzv. tabularne dosjelosti, neovisno o upisima prednika tužiteljica u katastarskom operatu kao posjednika utužene nekretnine, nužnim je u ovoj pravnoj stvari, a kao što je već navedeno, bilo dokazati da bi tužiteljice i njihovi prednici, izvršavali stvari, faktični posjed na utuženoj nekretnini, tijekom zakonom određenog vremenskog razdoblja. Kao što je već navedeno, nakon što su provedeni svi predloženi dokazi, ovaj sud ne može utvrditi, sa razinom koja je nužna za prihvaćanje tužbenog zahtjeva,da bi posjed tužiteljica i njihovih prednika bio izvršavan kontinuirano tijekom vremenskog razdoblja od barem dvadeset godina. Slijedom navedenoga, primjenom pravila o teretu dokaza, iz članka 221.a ZPP-a, a nakon što su provedeni svi predloženi dokazi, ovaj sud, odbija tužbeni zahtjev, obzirom da provedeni dokazi ne upućuju na osnovanost tužbenih navoda.
V. Troškovi postupka
5. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 155. istog Zakona, pri čemu se sud vodio zahtjevom punomoćnika tuženika IT od 24. studenoga 2025, koji prileži na listu 93 spisa. Prilikom odlučivanja o nadoknadi parničnog troška ovaj sud vodio se je i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23: u nastavku teksta; Tarifa) i utvrđenom vrijednosti predmeta spora od 10.000,00 HRK, sada 1.327,23 EUR.
5.1. Tako je tuženiku IT, kao osnovana, priznata naknada troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom: 11. ožujka 2025, 20. svibnja 2025. i 25. studenoga 2025, u vrijednosti od 100 bodova za svako, prema Tbr.9 t.1 Tarife. Pored troška zastupanja na ročištima, tuženiku pripada i pravo na naknadu troška sastava odgovora na tužbu te jednog obrazloženog podneska, i to onog od: 26. lipnja 2025, za svaku radnju u vrijednosti od 100 bodova, sve prema Tbr.7 t.1. i Tbr.8. t.1. Tarife. Dakle, sveukupno, tuženik IT ostvaruje pravo na naknadu troška u vrijednosti od 500 bodova. Kako vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR, to tuženiku IT pripada pravo na naknadu iznosa od 1.000,00 EUR, s osnova zastupanja po kvalificiranom punomoćniku (2,00 EUR x 500 bodova = 1.000,00 EUR). Navedeni iznos, priznatog parničnog troška, valjalo je dalje uvećati za iznos PDV-a o 25%, prema Tbr. 46 Tarife, dakle za iznos od 250,00 EUR, slijedom čega tuženiku IT pripada pravo na naknadu iznosa od 1.250,00 EUR, s osnove troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku.
5.2. Uvažavajući navedeno u prethodnim točkama, odlučeno je kao u točki II.) izreke rješenja te je tužiteljicama naloženo isplatiti tuženiku IT iznos od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana, s osnove naknade prouzročenog parničnog troška.
5.3. O trošku sudske pristojbe, odluka će biti donesena naknadno, po pravomoćnom okončanju ovog postupka, za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, a sve sukladno članku 4. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18 i 51/23, dalje: ZSP).
Krk, 17. prosinca 2025.
S u d a c:
Anton Hlača
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud. U slučaju podnošenja žalbe, u trenutku predaje iste, za stranku koja podnosi žalbu, nastaje obveza plaćanja sudske pristojbe, sukladno odredbi članka 4. stavak 1. točka 1. ZSP-a.
