Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Poslovni broj Gž-1793/2024-3
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Helene Vlahov Kozomara predsjednice vijeća, te Milene Vukelić-Margan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ingrid Bučković, članice vijeća, u izvanparničnom postupku jednostavnog stečaja nad imovinom potrošača NL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi potrošača, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj Sp-489/2024-8 od 10. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj Sp-489/2024-8 od 10. listopada 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja je obustavljen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača NL iz [adresa] (dalje: potrošač).
2. Protiv rješenja je žalbu podnio potrošač, bez naznake žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP), koji propis se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" br. 71/15 i 104/17, 36/22 i 27/24) te članka 23. i čl. 79. o. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" br. 100/15, 67/18, 36/22 – dalje ZSP).
3. U žalbi ističe da je kazna koja se spominje u pobijanom rješenju davno plaćena, da se radilo o prodaji nekoliko košulja i parfema, da je o tome priložio sve račune, ali da mu je objašnjeno da se neka kazna mora izreći. Navodi da mu je nejasno kako ponovno mora platiti nešto što je već jednom plaćeno.
4. Predlaže o žalbi odlučiti nakon analize iznesenih činjenica.
5. Žalba potrošača je osnovana.
6. Sud prvog stupnja utvrđuje da je Financijska agencija (dalje: Fina) 23. kolovoza 2024. dostavila prijedlog za provođenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača NL, da iz podataka u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje (dalje: Očevidnik) proizlazi da potrošač ima jednu osnovu koja se prestala izvršavati temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe ne novčanim sredstvima ("Narodne novine" 68/18, 2/20, 47/20 – dalje: ZPONS) izdavatelja Carinarnica, Carinska uprava-Područni Carinski ured Osijek, koja je zaprimljena na naplatu 29. srpnja 2021. te da se radi o osnovi za plaćanje, rješenju Vijeća za prekršaje Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, kojim je potrošač proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 70. st.1. podstavak 1. Zakona o trgovini, zbog čega mu je izrečena novčana kazna te mu je oduzeta imovinska korist u iznosu od 2.310,00 kuna (sada 306,59 eura).
7. Na temelju takvih utvrđenja je ocijenjeno da se radi o nepoštenom potrošaču te da bi bilo neosnovano osloboditi ga iznosa navedenih u prijedlogu, zbog čega postupak obustavlja pozivom na odredbu čl.79.m ZSP-a.
8. Pogrešno je sud prvog stupnja primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je obustavio postupak iz razloga koji su u pobijanom rješenju izneseni.
9. Naime, iz priloženih isprava bi proizlazilo da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija, na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača bila evidentirana jedna osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbine u iznosu manjem od 2.654,46 eura s osnove glavnice (1.366,71 eura), te jedna osnova koja je brisana temeljem čl. 12. ZPONS-a, koja je donesena u narečenom prekršajnom postupku, u iznosu od 306,59 eura po osnovi glavnice.
10. Prema članku 79.m ZSP-a sud će obustaviti jednostavni postupak stečaja potrošača ako:
- potrošač povuče očitovanje kojim je dao suglasnost da se jednostavni postupak stečaja potrošača može voditi na njegovoj imovini u roku od 60 dana od dana otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača
- potrošač u roku od dvanaest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača ne uplati na račun suda iznos koji mu je sud naložio uplatiti
- sud utvrdi da je u roku od dvanaest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača potrošač stekao ili raspolagao imovinom koju nije prijavio sudu
- pokretnine odnosno prava potrošača koja se trebaju unovčiti propadnu, bitno izgube vrijednost, odnosno ako se ne mogu pronaći ili ako se utvrdi da nisu postojale na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača
- se prema odredbama tog Zakona smatra da je potrošač nepošten.
11. Zakon ne sadrži definiciju poštenja potrošača, već u članku 2.stavak 2. propisuje da poštenje potrošača utvrđuje sud uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja, u skladu sa tim zakonom.
12. Dakle, ocjena je li potrošač pošten ili nije pošten zavisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, jer je sud pri toj ocjeni dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je postupak pokrenut.
13. Treba navesti da je u ZSP-u propisana presumpcija nepoštenja potrošača u nekoliko slučajeva, pa tako u članku 14. stavak 5.ZSP-a presumpcija postoji ako potrošač po pozivu posrednika ne dopuni odnosno ispravi podatke iz popisa imovine, zatim presumpcija iz članka 79.i stavak 3. postoji u slučaju kada potrošač, unatoč zabrani, raspolaže pokretninama koje treba unovčiti, te presumpcija nepoštenja potrošača iz članka 79.m alineja peta, koja je već elaborirana.
14. Prema razlozima suda prvog stupnja bi se dalo zaključiti da je stajalište suda kako sama činjenica prekršajnog kažnjavanja potrošača ukazuje na njegovo nepoštenje, međutim , takvo stajalište nema uporišta u mjerodavnim odredbama ZSP- a.
15. Pritom treba skrenuti pozornost na sadržaj članka 77. ZSP-a kojim je propisano koje obveze potrošača su izuzete od oslobođenja. Tako se potrošač ne može osloboditi, između ostalog, vraćanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili prekršajem (točka 2.), što primjenjujući na ovaj slučaj znači da se potrošač ne bi mogao osloboditi obveze utvrđene narečenim rješenjem donesenim u prekršajnom postupku (osnova koja je brisana). Međutim, takav zaključak se ne proteže automatizmom i na evidentirane osnove koje se odnose na neplaćene poreze i doprinose. Još treba navesti da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu članka 75.st.1.točka1.ZSP-a, kojom su propisane pretpostavke za uskratu oslobođenja od preostalih obveza, budući da se ta pretpostavka odnosi na postojanje pravomoćne presude zbog kaznenog djela protiv imovine, gospodarstva ili drugog kaznenog djela koje bi upućivalo na nepoštenje potrošača, a u nazočnom slučaju se radi o rješenju o prekršaju pa taj propis ne dolazi u primjenu.
16. Stoga će sud prvog stupnja, cijeneći iznesene upute, ponovno odlučiti o prijedlogu donošenjem nove odluke.
17. Zbog izloženog je valjalo žalbu potrošača uvažiti i rješenje suda prvog stupnja ukinuti primjenom čl. 380. t. 3. ZPP-a.
U Rijeci 17. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Helena Vlahov - Kozomara