Poslovni broj: Pn-2205/2017-113
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lauri Crnić Klapšić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja AM iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Joško Palinić Čulin, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Ivica Mazalin u Zagrebu, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Mario Puškar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kožul & Petrinović u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 14. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Joška Palinića Čulina, odvjetnika i punomoćnika tuženika Maria Puškara, odvjetnika, 17. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska 24 isplatiti tužitelju AM, [adresa], 11 800 PRAHA 1-HRADČANY s osnova naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu iznos od 4.129,93 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. srpnja 2017. do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se kao neosnovan daljnji zahtjev s osnova naknade štete zbog povrede prava osobnosti te s osnova tuđe pomoći i njege, preko dosuđenog u točci I. izreke, odnosno za iznos od 3.929,00 EUR (do ukupno zatraženog iznosa od 8.058,93 EUR) sa pripadajućim kamatama.
III. Odbija se kao neosnovan daljnji zahtjev, koji glasi:
„Tuženik WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska 24 dužan je tužitelju AM, [adresa], 11 800 PRAHA 1- [adresa] platiti s osnova materijalne štete – izgubljene zarade platiti dospjeli ukupni iznos od 561.264,12 EUR odnosno mjesečne iznose od :
- za mjesec kolovoz 2014. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.09.2014. godine do isplate;
- za mjesec rujan 2014. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.10.2014. godine do isplate;
- za mjesec listopad 2014. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.11.2014. godine do isplate;
- za mjesec studeni 2014. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.12.2014. godine do isplate;
- za mjesec prosinac 2014. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.01.2015. godine do isplate;
- za mjesec siječanj 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.02.2015. godine do isplate;
- za mjesec veljaču 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.03.2015. godine do isplate;
- za mjesec ožujak 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.04.2015. godine do isplate;
- za mjesec travanj 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.05.2015. godine do isplate;
- za mjesec svibanj 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.06.2015. godine do isplate;
- za mjesec lipanj 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.07.2015. godine do isplate;
- za mjesec srpanj 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.08.2015. godine do isplate;
- za mjesec kolovoz 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.09.2015. godine do isplate;
- za mjesec rujan 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.10.2015. godine do isplate;
- za mjesec listopad 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.11.2015. godine do isplate;
- za mjesec studeni 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.12.2015. godine do isplate;
- za mjesec prosinac 2015. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.01.2016. godine do isplate;
- za mjesec siječanj 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.02.2016. godine do isplate;
- za mjesec veljaču 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.03.2016. godine do isplate;
- za mjesec ožujak 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.04.2016. godine do isplate;
- za mjesec travanj 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.05.2016. godine do isplate;
- za mjesec svibanj 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.06.2016. godine do isplate;
- za mjesec lipanj 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.07.2016. godine do isplate;
- za mjesec srpanj 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.08.2016. godine do isplate;
- za mjesec kolovoz 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.09.2016. godine do isplate;
- za mjesec rujan 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.10.2016. godine do isplate;
- za mjesec listopad 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.11.2016. godine do isplate;
- za mjesec studeni 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.12.2016. godine do isplate;
- za mjesec prosinac 2016. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.01.2017. godine do isplate;
- za mjesec siječanj 2017. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.02.2017. godine do isplate;
- za mjesec veljaču 2017. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.03.2017. godine do isplate;
- za mjesec ožujak 2017. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.04.2017. godine do isplate;
- za mjesec travanj 2017. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.05.2017. godine do isplate;
- za mjesec svibanj 2017. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.06.2017. godine do isplate;
- za mjesec lipanj 2017. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.07.2017. godine do isplate;
- za mjesec srpanj 2017. godine iznos od 15.590,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05.08.2017. godine do isplate;
sve zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za razdoblje do 31.07.2015. godine prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 %-tnih poena , a od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a , a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa, kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. „
r i j e š i o j e
I. Dopušta se preinaka tužbe kao u podnesku tužitelja od 5. siječnja 2025.
II. Svaka strana snosi svoje parnične troškove u ovoj pravnoj stvari.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 4.8.2014. oko 20,10 sati stradao u prometnoj nezgodi, koja se dogodila na lokalnoj cesti br. 67197, između mjesta Igrane i Živogošće Porat. Nesreća se dogodila na način da je vozač mopeda reg. oznake [registarska oznaka] ĆM upravljajući mopedom prešao na suprotni prometni trak narečene ceste gdje je naletio na oštećenika AM, koji je upravljao biciklom svojim prometnim trakom. Od siline udarca oštećenik je pao na kolnik, kojom prilikom je zadobio višestruke ozljede. U vrijeme gore opisane prometne nesreće moped registarske oznake [registarska oznaka] vozač kojeg je skrivio opisanu prometnu nesreću je bio osiguran kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja].
1.1. Zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi, a u životnoj dobi od 46 godina, tužitelj je utvrđen invalidom rada. Tužitelj je po zanimanju očni kirurg. Zbog ozljeda ruke tužitelj više nije u mogućnosti obavljati posao očnog kirurga, slijedom čega trpi materijalnu štetu u vidu izgubljene zarade kako direktne tako i zbog smanjenog obujma posla i umanjene dobiti oftalmološke klinike, koje je tužitelj vlasnik. Tužitelj je, po ozljeđivanju liječen u KBC Split. Nakon otpusta iz KBC Split, tužitelj se liječio u Češkoj Republici. Tužitelj s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje iznos od 193.000,00 kn/sada: 25.615,50 € i to po kriteriju:
-pretrpljenih fizičkih boli iznos od 18.000,00 kn/sada:2.389,01 €,
-pretrpljenog straha iznos od 25.000,00 kn/ sada: 3.318,07 €,
-pretrpljenih duševnih boli s osnova smanjenja životnih aktivnosti iznos od 130.000,00 kn/sada: 17.253,97€,
-naruženja iznos od 20.000,00 kn/sada: 2.654,46 €.
Tužitelju je bila potrebna pomoć i njega druge osobe, pa s tog osnova potražuje iznos od 35.000,00 kn/sada: 4.645,30 €. Tužitelju će i u budućem razdoblju trebati pomoć i njega druge osobe slijedom čega tužitelja na ime rente za tuđu pomoć i njegu potražuje mjesečni iznos od 1.500,00 kn/sada: 199,08 €.
1.2. Tužitelj je radi zadobivenih ozljeda u nemogućnosti obavljati posao očnog kirurga uslijed čega, a zbog nemogućnosti izvođenja operacija te i kao vlasnik privatne oftalmološke klinike OFTEX s.r.o zbog smanjenja obujma posla uzrokovanog nemogućnosti izvođenja operacija, potrebom za angažiranjem drugih operatera i posljedično manjom dobiti očne klinike, koje je tužitelj vlasnik, isti trpi štetu u vidu izgubljene zarade u dospjelom iznosu od dana nastanka štetnog događaja do podnošenja financijskih prijava tužitelja za zaključno 2016. (razdoblje kolovoz 2014. do 31.12.2016., odnosno 26 mjeseci) u procijenjenoj ukupnoj visini od 10.600.000,00 CZK (Češka kruna), odnosno u iznosu od 365.517,25 CZK (Češka kruna) mjesečno. Dalje navodi da je iz dostavljene dokumentacije uz tužbu razvidno da je tužitelj 2012. i 2013. imao prosječnu godišnju dobit 8.387.500,00 CZK (7.300.000,00 CZK+9.475.000,00 CZK : 2) dok je u cijelom razdoblju od 2014. -2016. godine imao ukupnu dobit od 4.243.000,00 CZK. Dakle, ukupna dobit tužitelja u razdoblju od dvije i pol godine nakon štetnog događaja je bila manja nego dobit samo jedne godine prije štetnog događaja.
1.3. Konačno specificiranim tužbenim zahtjevom u podnesku od 5.1.2025. (list 1243- 1248 spisa) tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa od 7.167,03 eura s osnova nematerijalne štete povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zatim iznos od 891,00 eura s osnova materijalne štete tuđe pomoći i njege (ukupno 8.058,03 €) sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe kao i ukupan iznos od 561.264,12 eura s osnova materijalne štete – izgubljene zarade, odnosno mjesečne iznose, kako je to navedeno u podnesku i izreci presude, sve uz naknadu troškova parničnog postupka i s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
2. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim tužbene navode pod toč. I. i II. tužbe. Tuženik osporava činjenicu da bi posljedice predmetne nezgode uzrokovale radnu nesposobnost tužitelja, odnosno da bi u onemogućile obavljanje njegovog posla kao oftalmologa. S osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete, uslijed troškova tuđe pomoći, tuženik je tužitelju 9.4.2015. isplatio iznos od 25.000,00 kn i time u cijelosti ispunio obvezu naknade navedenih vidova štete. Tuženik osporava da bi tužitelj, zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj nesreći, trpio štetu izmakle koristi. Tuženik ističe da tužbi ne prileže računi dobiti i gubitka za razdoblje od 2012. do 2013., već samo porezne prijave na dohodak fizičkih osoba. Računi dobiti i gubitka i bilanca dostavljeni su samo za 2015., pa je potrebno da tužitelj uskladi tužbene priloge. Razlike u profitabilnosti iskazane u tablici br. 15 u ispravi pod nazivom "Mišljenje o visini nastale štete po MUDr. AM" rezultat su poslovanja većeg broja zasebnih pravnih entiteta navedenih u istom dokumentu pod 2.3. te stoga ne predstavljaju izmaklu dobit tužitelja.
2.1. Dalje tužitelj ističe da razlike, razvidne iz priloženih poreznih prijava na dohodak fizičkih osoba, predstavljaju zbirni iznos dobiti na kraju godine, čija struktura je nepoznata i temeljem kojih se ne može utvrditi koliko je eventualni gubitak (izmakla dobit) tužitelja, koja bi bila uzrokovana eventualnom činjenicom da tužitelj nije u mogućnosti obavljati posao očnog kirurga. Stoga, rezultat ukupnog poslovanja tužitelja (ukupni financijski rezultat na kraju godine) ne predstavlja dokaz izmakle korist kao eventualne posljedice ozljede, odnosno nemogućnosti obavljanja poslova očnog kirurga, već samo razlike u ukupnom rezultatu poslovanja, razlozi kojih nisu razvidni. Izmakla korist može biti samo neostvarena zarada kao izravna posljedica isključivo nemogućnosti tužitelja u vršenju poslova očnog kirurga, a priložena dokumentacija ne dokazuje tu činjenicu. Iz iste nisu razvidni razgraničeni prihodi i rashodi (primici i izdaci) kao rezultat tužiteljeve aktivnosti kao očnog kirurga, pa stoga niti njihov utjecaj u smislu opsega i načina na ukupno poslovanje. U prilogu jedinog dostavljenog završnog računa (za 2015. godinu) utvrđen je broj od 23 zaposlenika, što jasno upućuje da tužitelj nije bio jedina osoba involvirana u poduzetničkim i poslovnim aktivnostima na koje se referira te stoga i ukupni rezultati poslovanja nisu dokaz izmakle dobiti zbog eventualne nemogućnosti obavljanja aktivnosti očnog kirurga od strane tužitelja. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
3. Sud je tijekom postupka izveo predložene dokaze i pročitao kompletnu spisu priloženu dokumentaciju i to: presliku rješenja Općinskog suda u Splitu br. KM-45/14 od 8.7.2015. (list 7-13 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 13-47, 242-257 spisa), mišljenje o visini nastale štete-MUDr. AM uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 48-61, 105-118, 119-131 spisa), poreznu prijavu fizičke osobe za 2012. godinu MUDr. AM uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 62-67, 135-141, 188-194 spisa), poreznu prijavu fizičke osobe za 2013. godinu MUDr. AM uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 68-73, 142-148, 196-201), poreznu prijavu fizičke osobe za 2014. godinu MUDr. AM uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 74-79, 149-161, 203-214 spisa), porezna prijava fizičke osobe za 2016. godinu MUDr. AM uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 80-86, 176-183, 230-236), poreznu prijavu fizičke osobe za 2015. godinu MUDr. AM uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 162-169, 215-228 spisa), prilog uz završni račun (list 170-175 spisa), rješenje o preplaćenom porezu (list 184-185, 237 spisa). Osim toga, provedena su vještačenja po vještaku medicine rada dr. Astrid Bokulić (list 275- 283 spisa), specijalistu oftalmologu dr. Nedi Striber (list 287-289 spisa), specijalistu kirurgu dr. Tomislavu Trajbaru i specijalistu psihijatru dr. Gordanu Makariću (list 349- 351 spisa) kao i financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Darku Prpiću iz Darfin d.o.o. (list 1219-1231 spisa). Zatim su pročitane bilance na dan 31.12.2014., 31.12.2016. uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 416-458 spisa), račun dobiti i gubitka na dan 31.12.2016., 31.12.2012, 31.12.2015. , 31.12.2013., 31.12.2014. uz ovjereni prijevod s češkog jezika (list 460-499 spisa), bankovni izvodi za MBS MUDr AM – 48993158 i tablicu sa iznosima (list 506-615, 617-1208 spisa), izvadci za trgovačka društva (list 1254-1278 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-665/2018-2 od 10.11.2021. (list 1280-1283 spisa). Tužitelj je na ročištu 27.4.2018. predlagao svoje saslušanje, međutim, na ročištu 14. studenog 2025. nije imao dokaznih prijedloga, pa je zaključak ovog suda da je od tog dokaza odustao, a povrh toga, nije naveo na koje bi se okolnosti imao saslušavati, pa i stoga taj dokaz nije u konačnici izveden. Tuženik je pak predlagao obnoviti vještačenja specijalista medicine rada i oftalmologa, a sud je taj prijedlog odbio na ročištu 8. ožujka 2021. jer je izvedenim vještačenjima utvrđeno relevantno činjenično stanje i nije nađeno nikakvih proturječnosti ni manjkavosti radi kojih bi bilo potrebno obnavljati vještačenje. Tuženik je, osim toga, predlagao provesti i novo financijsko vještačenje, koji dokaz je također odbijen, obzirom je sud stava da tužitelj nije dostavio dokumentaciju na temelju koje bi se moglo zaključiti da je on doista imao gubitak zarade, a da je vještak, koji je vještačio na temelju dostupne dokumentacije, dao korektan izračun bez nekih proturječnosti, iako je i sam vještak prethodno naveo manjkavost dokumentacije te nemogućnost očitovanja na pojedine važne odredbe češkog poreznog sustava radi čega u konačnici njegov nalaz i mišljenje nije prihvaćen kao dokaz visine izgubljene zarade tužitelja.
4. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev samo djelomično osnovanim i to kako je navedeno u izreci. Tužitelj je podneskom od 5. siječnja 2025. (list 1243-1248 spisa) zahtjev povećao tražeći naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 7.167,03 € € te naknadu troškova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 891,90 € kao i naknadu štete zbog izgubljene zarade u ukupnom iznosu od 561.264,12 €. Tuženik se protivio preinaci te istaknuo prigovor zastare za preinačeni dio. Sud je prihvatio predmetnu preinaku, pozivom na odredbu čl. 190.st.3. ZPP-a, ocjenjujući je svrsishodnom za konačno rješenje spora među strankama.
5. Nije sporna odgovornost tuženika u ovom predmetu, pa nema potrebe analizirati i elaborirati presliku rješenja Općinskog suda u Splitu broj KM-45/14 od 8.7.2015., koja je priložena na listovima 7 do 12 spisa. Na listu 13 spisa je specijalistički nalaza Kliničkog bolničkog centra Split od 5.8.2014. sa navedenim dijagnozama tužitelja, koje su zadobivene u predmetnom štetnom događaju i o kojima su se izjasnili vještaci, koji su vještačili u ovom predmetu.
6. Čitanjem dokumentacije, koja je priložena spisu na listovima 14-17, 20, 21, 24, 25, 28, 29, 34, 36, 38, 40, 41, 44, 45 i 242-243, 246, 248, 250, 253, 254, 255 spisa utvrđeno je da je ista na češkom jeziku, a prijevod je na listovima 18,19, 22, 23, 26, 27, 30, 31, 35, 37, 39, 42, 43, 46, 47 i 244-245, 247, 249, 251, 252, 256, 257 spisa i odnosi se na medicinsku dokumentaciju tužitelja, koju su analizirali vještaci, koji su u ovom predmetu vještačili.
7. Dokumentacija na listovima 48-97 te 119-131 spisa je na češkom jeziku, a prijevod je na listovima 105-118 spisa i odnosi se na Mišljenje o visini nastale štete tužitelju. Priložena je i zbirka poreznih prijava tužitelja na listovima 133-238 na češkom i u prijevodu na hrvatski jezik.
8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Astrid Bokulić od 2.7.2019. (list 275-283 spisa) proizlazi da je tužitelj 4.8.2014. stradao u prometnoj nesreći u kojoj je zadobio tešku povredu lakta i lijeve šake, koje ga onemogućuju da obavlja poslove specijaliste oftalmologa operatera, jer je lakat ostao u semifleksiji, mali prst lijeve šake zaostaje za 2 cm od dlana, stisak šake je oslabljen, a što dokazuje da je nesposoban za precizne zahvate lijevom rukom, a koji su upravo potrebni pri operaciji oka. Sposoban je za poslove koje i sada obavlja u svojoj Poliklinici, a to su poslovi ravnatelja i rad u okulističkoj ambulanti. Tužitelj, nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, nije u mogućnosti obavljati posao – oftalmologa operatera.
9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Nede Striber od 23.7.2019. (list 288-289 spisa) proizlazi da je tužitelj ozlijeđen u prometnoj nesreći 4.8.2014. na način opisan u tužbi te je zadobio navedene ozljede. Nakon primarne obrade u Hitnoj kirurškoj ambulanti KBC Split, daljnje liječenje provodio u Fakultetskoj bolnici Hradec Kralove. Liječen i praćen od strane liječnika različitih specijalnosti i u više navrata je provodio rehabilitaciju. Zbog zaostalih posljedica štetnog događaja utvrđena je invalidnost i smanjena radna sposobnost u obimu 70% dana 30.6.2016. Slijedom uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju spisa kao i kliničkim pregledom tužitelja utvrdi se ograničena pokretljivost u laktu lijeve ruke i smanjeni pincetni prst. Zbog navedenog vještak je mišljenja da tužitelj, koji je po zanimanju oftalmolog vitreoretinalni kirurg, više nije u mogućnosti precizno i sigurno izvoditi izuzetno zahtjevne mikrokirurške zahvate na oku, a za koje je neophodan usklađeni bimanualni rad – odnosno rad s obje ruke.
10. Tuženik je podneskom od 11.9.2019. (list 293 spisa) prigovorio nalazima vještaka dr. Astrid Bokulić i dr. Nede Striber, dok tužitelj na iste nije imao primjedbi.
11. Vještakinja dr. Neda Striber je u svom pisanom očitovanju od 3.12.2019. (list 298 spisa) na prigovore tuženika iz podneska od 11.9.2019. navela da je u svom nalazu i mišljenju od 23.7.2019. navela da je isti izradila temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju spisa te kliničkog pregleda tužitelja gdje je utvrdila postojanje ograničene pokretljivosti u laktu lijeve ruke i smanjeni pincetni hvat (palac i kažiprst) lijeve ruke, što je neophodno pri izvođenju operativnih zahvata, a osobito vrlo zahtjevnih mikrokirurških zahvata na oku. Kliničkim pregledom je utvrdila da je lijevi lakat u semifleksiji (pola savijen položaj), a zbog kontrakture nije u mogućnosti izvoditi pokrete u laktu u cijelom obimu. Malim prstom lijeve šake nije mogao dosegnuti dlan te nije mogao precizno primiti ponuđeni predmet (olovku) palcem i kažiprstom, na način koji je neophodan kod držanja instrumenata pri izvođenju operativnih zahvata na oku. Pri procjeni istih vještakinja nije koristila mjerne instrumente, obzirom da to nije niti dio njene specijalnosti. Isto je utvrđeno i od strane liječničke komisije za procjenu radne sposobnosti, kako stoji u medicinskoj dokumentaciji spisa, a što je potvrdila i vještakinja specijalistica medicine rada dr. Astrid Bokulić.
12. Vještakinja dr. Astrid Bokulić je u svom pisanom očitovanju od 3.12.2019. (list 300-301 spisa), a u odnosu na prigovore tuženika iz podneska od 11.9.2019., navela da je u svom nalazu i mišljenju od 29.6.2019., str. 9. točno odgovorila na pitanje suda da tužitelj, nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, nije u mogućnosti obavljati posao –oftalmologa operatera. U svom nalazu nije navela da je smanjene radne sposobnosti tužitelja 70%. Upućuje i na str. 245 u Liječničkom izvješću o zdravstvenom stanju pacijenta dr. IM upisuje da je **.**.2015. dr. AM bio proglašen od strane stručne komisije liječnika za procjenu radne sposobnosti za potpuno invalidnog, smanjenje njegove radne sposobnosti je 70%, datum daljnje kontrole je utvrđen za 2 godine – to znači u 7/2017. Na str. spisa 252, liječnica vještakinja dr. Marie Krausova je u svom vještačenju zdravstvenog stanja i radne sposobnosti tužitelja, upisala da iz razloga dugotrajnog nepovoljnog zdravstvenog stanja opala je njegova radna sposobnost za 70%, dan nastanka invalidnosti je 30.6.2015., doba važenja mišljenja je 30.6.2020. Na str. spisa 256 u Liječničkom izvješću o zdravstvenom stanju pacijenta dr. IM upisuje da je 28.7.2015. i kasnije **.**.2017. dr. AM bio proglašen od strane stručne komisije liječnika za procjenu radne sposobnosti za potpuno invalidnost, smanjenje njegove radne sposobnosti je 70%, datum daljnje kontrole je utvrđen za 3 godine, to znači da je rok važenja mišljenja do 30.6.2020. Iz naprijed navedenog je vidljivo da smanjenje radne sposobnosti tužitelja od 70% nije ona ocijenila, nego vještaci za ocjenu radne sposobnosti u Pragu, te bi i njih trebalo pitati da pojasne u čemu se sastoji smanjenje radne sposobnosti od 70% kod tužitelja. Dalje je navela da je u okviru svog posla izvodio sve vitreoretinalne operacije kod oštećenja ili oboljenja staklastog tijela i mrežnice, operacije suznog sustava i kapaka, operacije sive mrene i ostale operacije oka, koje sada nije više u mogućnost obavljati, zbog posljedica, koje su zaostale nakon ozljeđivanja u štetnom događaju.
13. Na ročištu za glavnu raspravu, održanom 21.10.2020. (list 315-317 spisa) vještakinja dr. Astrid Bokulić je, na pitanje tuženika da li se preciznost ruke, odnosno šake odnosi samo na neke operacije oka ili na sve, navela da svaka operacija oka zahtijeva izričito preciznu mogućnost djelovanja šakom, prstima i cijelom rukom. Iskazala je da su za držanje pincete u šaci potrebni palac i prva dva prsta do palca te da je pri operacijskim zahvatima potrebna mogućnost pokretanja u punoj funkciji svih prstiju šake. Navela je da nema podataka o tome može li tužitelj pisati lijevom rukom, ali da zna da je dešnjak. Iskazala je da je za operaciju oka potrebna funkcija lakta, šake, prstiju, odnosno cijele ruke, a tužitelj ima lakat u semifleksiji, prst lijeve šake zaostaje u pokretu za 2 cm i ima oslabljen stisak šake. Navela je da je kliničkim pregledom utvrdila da je stisak lijeve šake oslabljen i za taj pregled nije potreban mjerni instrument jer se on upotrebljava za grubu motornu snagu šake, koja ovdje nije bila potrebna za ispitati jer se radi o finim, preciznim pokretima ruke. Navela je i da je anamnestičkim podatkom utvrdila da je tužitelj obavljao operacije u svojoj klinici opisano u njenoj nadopuni nalaza i mišljenja od 8.11.2019. te da anamneza znači uzimanje podataka liječnika od osobe koju liječi ili vještači. Na komentar tuženika odgovara da napisane operacije u dopuni nalaza i mišljenja su operacije koje vrši svaki okulista i nije potrebno posebno napominjati koje su to operacije, ali u spisu su opisane sve te operacije koje je tužitelj radio. U spisu točno piše, opis poslova, gdje piše da je radio upravo te poslove te je od tuda vještakinja to uzela. Tuženik je na ročištu predložio da se vještaku da na uvid čitav spis da se točno izjasni iz koje dokumentacije proizlazi da je obavljao dokumentacije navedene u dopuni nalaza od 3.12.2019. te je vještakinja navela da je spis vrlo opsežan i da stoga nije u mogućnosti na raspravi izvršiti uvid u kompletnu dokumentaciju. Navela je i da nema podataka o tome koliko prosječni okulist provede u ambulanti, a koliko u operacijskoj sali.
14. Vještakinja dr. Neda Striber je na ročištu za glavnu raspravi, održanom 8.3.2021. (list 325-327 spisa), navela da je za obavljanje kirurških zahvata na oku, osobito vitreoretinalnih zahvata, koji su u domeni mikrokirurških zahvata, neophodna suradnja obje ruke, pri čemu uvijek je jedna dominantna ruka, druga je pomoćna, ali za dobro izvođenje operativnih zahvata neophodna je suradnja dvije ruke. Na posebni upit vezano za jednako vrijednu funkciju obje ruke, istaknula je da je zaista neophodna i puna funkcija druge ruke za izvođenje navedenih zahvata. Vezano za obim smanjene pokretljivosti u laktu navela je kako i u svom nalazu vještačenja da isto nije mjerila jer to nije predmet njenog vještačenja, nego je ispitala mehanički opseg pokretljivosti na pregledu, ali ne mjernim instrumentom te da za to postoji struka, koja može relevantno donijeti procjenu opsega pokretljivosti. Navela je da ne bi mogla donijeti u cijelosti relevantan odgovor jer nije ispitivala može li tužitelj pisati lijevom rukom. Iskazala je da su za koordiniranje pincentnog hvata najbitniji palac i kažiprst, a na daljnji upit sudjeluje li mali prst u istom, vještakinje je odgovorila da je svaki prst dobro došao, s naglaskom da svaki kirurg formira svoj način hvata instrumenata. Iskazala je da je na pregledu za potrebe vještačenja pitala koju vrstu operativnih zahvata je radio, radio je sve zahvate stražnjeg segmenta oka, koji podrazumijevaju zahvate retine, radio je i plastične zahvate prednjeg očnog segmenta. Navela je da je tužitelj sposoban obavljati ne kirurški oftalmološki dio pregleda, a oni podrazumijevaju uzimanje anamneze, pregled vida, uzimanje vidne oštrine, pregled na biomikroskopu i pregled fundusa odnosno fundoskopije. Iskazala je da je tužitelj kod nje bio na pregledu 2019. te da je ona operater i da je očni kirurg. Na daljnji upit može li tužitelj sa ozljedom, koju je zadobio, obavljati bilo kakve operacije na oku, odgovorila je da iz osobnog iskustva ona ne bi preuzela takav rizik.
15. Sud je u cijelosti vjerodostojnima ocijenio nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Astrid Bokulić i dr. Nede Striber kao i njihova pisana i usmena očitovanja na primjedbe tuženika. Nije u pravu tuženik, kada tvrdi da u nalazima stalnih sudskih vještaka dr. Bokulić i dr. Striber, postoji proturječnost dokumentaciji u spisu jer su vještakinje navedene primjedbe otklonile pisanim dodatnim očitovanjima i usmenim izlaganjem na ročištima za glavnu raspravu. Tvrdnja tuženika da vještačenja nisu objektivizirana s kirurškog aspekta jer nisu korišteni mjerni instrumenti za izračun stupnja pokretljivosti nije osnovana jer je stalna sudska vještakinja dr. Neda Striber jasno navela da je ograničenje pokretljivosti ona utvrdila kliničkim pregledom te da korištenje mjernih instrumenata ne spada u njenu specijalnost (oftalmologija), što je i pojasnila na ročištu 8.3.2021. kada je navela da je na kliničkom pregledu ispitala mehanički opseg pokretljivosti. Isto je potvrdila i dr. Bokulić pojasnivši da se mjerni instrument koristi kod grube motorike šake, a u konkretnoj je situaciji riječ o preciznim pokretima ruke. Ovdje treba napomenuti da je vještakinja dr. Striber jasno i nedvojbeno navela da ona osobno, kao očni kirurg, ne bi na sebe preuzela rizik obavljanja bilo kakvih operacija na oku da ima ozljede kakve je zadobio tužitelj u predmetnom štetnom događaju. Također, ne odgovara istini tvrdnja tuženika da vještakinja dr. Bokulić nije navela koje operacije, koje je tužitelj ranije radio, više ne može obavljati, jer je u pisanom očitovanju vještakinje na listu 301 spisa jasno navedeno o kojim se operacijama radi što je dodatno pojasnila i usmenim izlaganjem na ročištu za glavnu raspravu 21.10.2020. Što se pak tiče primjedbi da su obje vještakinje navele da je tužitelju ozlijeđena lijeva ruka, a on je dešnjak i nije mu potrebna lijeva ruka za izvođenje operativnih zahvata, za navesti je da je takva primjedba potpuno promašena, prema stavu ovog suda, jer je općepoznata okolnost da se liječnici, kod operativnih zahvata, služe objema rukama jer, osim što vrše zahvate, moraju pridržavati okolno tkivo, prihvaćati i dodavati instrumente i slično, a zahvati na oku, koje je vrlo osjetljiv, složen i malen organ, što je također općepoznata činjenica, zahtijeva iznimnu preciznost i koordiniranost, pa je sasvim jasno da, kod ozljeda kakve je zadobio tužitelj, neovisno o tome što se radi o ruci, kojom ne piše i koja mu nije dominantna, nije moguće očekivati da može sa sigurnošću i preciznošću, koju je imao kada su mu obje ruke bile funkcionalne, vršiti operativne zahvate koje obavljaju očni kirurzi, a kako je to i navedeno u vještvima, poglavito onom dr. Striber (l-289), koja je jasno i nedvojbeno navela da tužitelj nije u mogućnosti sigurno i precizno izvoditi iznimno zahtjevne mikrokirurške zahvate na oku za koje je potreban usklađeni rad s obje ruke.
15.1. Tuženik potpuno neosnovano tvrdi da je tužitelj u mogućnosti obavljati jednostavnije operacije s neozlijeđenom rukom kao što su primjerice operacije mrene. Nije uopće jasno na temelju čega tuženik zaključuje da bi se kod operacije mrene radilo o jednostavnom zahvatu, poglavito kad se ima na umu koliko je oko osjetljiv organ, premrežen sitnim žilicama te koje se sve komplikacije mogu desiti kod samo milimetarskih pomaka. Niti jedan odgovoran i savjestan očni kirurg ne bi se sigurno upuštao u bilo kakve zahvate na organima očiju, ukoliko nije u potpunosti fizički i psihički spreman obaviti takav zahvat, pa takva tvrdnja tuženika ovom sudu nije prihvatljiva, a niti je potkrijepljena bilo kakvim dokazima, već samo tuženikovom paušalnom tvrdnjom da je tome tako, a ista nije dovoljna da kod ovog suda stvori nedvojbeni zaključak da je doista tome tako. Daljnja tuženikova tvrdnja da niti iz jednog dokumenta u spisu ne proizlazi da je tužitelj obavljao zahvate, koje je vještakinja navela u svom nalazu da ne može više obavljati, također je neosnovana jer vještakinja sasvim sigurno ima stručna znanja na temelju kojih može procijeniti koje zahvate tužitelj ne može obavljati, a koje inače kao očni kirurg obavlja. Nije uopće jasno koji bi to dokument tuženik smatrao relevantnim za navedeni zaključak, osim kakvih povijesti bolesti ili drugih medicinskih dokumenata tužiteljevih pacijenata, koji bi nepotrebno opterećivali ovaj spis, a i protivno je Uredbi o zaštiti osobnih podataka. Imajući u vidu sve navedeno, a poglavito jer sud nije našao u vještvima i usmenim izlaganjima stalnih sudskih vještakinja, bilo kakve naznake proturječnosti ili manjkavosti, odbijen je zahtjev tuženika da se vještačenje obnovi po drugim vještacima. Još valja napomenuti da su obje vještakinje dugogodišnje stalne sudske vještakinje i eminentne stručnjakinje u oblastima svojih specijalnosti, a tuženik, osim svojih ničim potkrijepljenih primjedbi i neutemeljenih tvrdnji, nije doveo u pitanje zaključke vještakinja niti je kod ovog suda uspio opovrgnuti njihove nalaze i mišljenja te usmena obrazloženja istih.
16. U svom nalazu i mišljenju od 26.10.2021. stalni sudski vještaci dr. Tomislav Trajbar i dr. Gordan Makarić (list 349-351 spisa) naveli su da je u štetnom događaju od **.**.2014. dr. AM zadobio navedene teške tjelesne ozljede. Nakon propisno provedenog kirurškog liječenja i fizikalne terapije zaostale su trajne posljedice u vidu bolova te smanjene pokretljivosti lijevog lakta i 4. i 5. prsta lijeve šake. Između mehanizma nastanka ozljede, zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica postoji direktna uzročno posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Tužitelj je na psihičkom planu razvio simptomatiku elemenata PTSP-a (F43.1). Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježe se opisane sekvele. Duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti objedinjeno i realno vještaci su ocijenili 12%, (sa kirurško- traumatološkog stajališta 10% s psihijatrijskog stajališta 3%), te će on u tom opsegu morati ulagati pojačane napore u svom budućem životu. Fizičke boli jakog intenziteta imao 4 je dana, srednjeg intenziteta 14 dana, a slabijeg intenziteta još 6 tjedna. Kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 4 sata dnevno bila mu je potrebna kroz 8 tjedna. Pri ocjeni straha, fizičkih boli te opsega tuđe pomoći imali su u vidu vrijeme nakon ozljeđivanja te vrijeme imobilizacije nakon operativnog zahvata. Naruženosti nema.
17. Ocjena je ovog suda da je u cijelosti vjerodostojan i nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Makarića i dr. Trajbara jer je objektivan, razumljiv i u svemu sukladan pravilima struke, a u odnosu na nalaze ovih vještaka, stranke nisu imale dodatnih pitanja niti su isticale kakve primjedbe, što svakako osnažuje vjerodostojnost istog.
18. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje, sud ocjenjuje da je, uslijed štetnog događaja, došlo do povrede prava osobnosti tužitelja i to povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. S obzirom na sve okolnosti slučaja i težinu povrede navedenih prava osobnosti, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, sud zaključuje da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u smislu čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO). Sud je odmjerio visinu pravične novčane naknade, uzimajući u obzir sve elemente odlučne za njezino određivanje u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a. Ocjena je ovog suda da, na temelju nalaza i mišljenja sudskih vještaka, tužitelju s osnova neimovinske štete, povrede prava osobnosti, pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 7.000,00 €.
19. Tužitelju je, prema nalazu i mišljenju vještaka, bila potrebna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 224 sata, a kako su stranke učinile nespornim da su je tužitelju pružali ukućani i da je cijena sata 15,00 kn/ sada: 2,00 € (list 241 spisa), to je tužitelju dosuđena naknada s tog osnova u iznosu od 448,00 €.
20. Sveukupno, tužitelju je dosuđena naknada imovinske i neimovinske štete u ukupnom iznosu od 7.448,00 €, a Imajući u vidu da je među strankama nesporno da je tuženik tužitelju 9.4.2015. isplatio 25.000,00 kn/ sada: 3.318,07 €, tužitelju je dosuđen daljnji iznos od 4.129,93 € na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege (točka I. izreke presude), dok je odbijen daljnji zatraženi iznos od 3.929,00 €, a kako je navedeno u točci II. izreke presude. Kamata je dosuđena od podnošenja tužbe, kako je to tužitelj tražio, a pozivom na odredbu čl. 1086. ZOO-a, dok je odluka o visini stope zatezne kamate donesena u skladu s odredbom čl.29.st.2. ZOO-a. Kamate su tako dosuđene za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO. Stopa kamate od 1.1.2023. dosuđena je sukladno Zakonu o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22) te od 30.12.2023. sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narode novine broj 155/2023).
21. Tužitelj je zahtijevao i naknadu izgubljene zarade jer kao očni kirurg, nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, nije u mogućnosti više operirati, a kao vlasnik oftalmološke klinike OFTEX s.r.o., zbog smanjenja obujma posla, uslijed nemogućnosti izvođenja operacija i potrebom angažiranja drugih operatera te posljedično manjom dobiti očne klinike, čiji je tužitelj vlasnik. U odnosu na navedene tvrdnje tužitelja pročitana je ona dokumentacija u spisu, koja je prevedena na hrvatski jezik, a izvedeno je i financijsko računovodstveno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Darku Prpiću, dipl. oec.
22. Ovdje treba navesti da je tuženik, već u odgovoru na tužbu, prigovorio da tužitelj nije dostavio račune dobiti i gubitka za razdoblje od 2012. do 2016., već samo porezne prijave na dohodak fizičkih osoba, a račun dobiti i gubitka bilanca, tužitelj je dostavio samo za 2015. Ocjena je ovog suda da je u pravu tuženik kada ističe da razlike, koje se mogu vidjeti iz priloženih poreznih prijava na dohodak fizičkih osoba, predstavljaju zbirni iznos dobiti na kraju godine, a čija je struktura nepoznata i na temelju koje se ne može utvrditi koliko točno iznosi gubitak, uslijed nemogućnosti upravo tužitelja da obavlja poslove očnog kirurga.
23. Izmakla korist u konkretnoj situaciji može biti jedino ona zarada, koju tužitelj ne može ostvariti, a koja je nastupila kao izravna posljedica isključivo okolnosti da tužitelj ne obavlja poslove očnog kirurga, pa je u kontekstu izloženog tužitelj bio dužan dokazati točno koliko manje dobiti je ostvario upravo na temelju te okolnosti, odnosno tužitelj je bio dužan doprinijeti dokaze u vidu dokumenata iz kojih bi se moglo nedvojbeno utvrditi točno koliki su bili njegovi prihodi s osnova operativnih zahvata, koje je izvodio upravo tužitelj prije predmetnog štetnog događaja kao i koliki su mu tada bili rashodi, a sve kako bi se isti mogli staviti u razmjer s prihodima i rashodima nakon predmetnog štetnog događaja kao i je li došlo do kakvog utjecaja na poslovanje tužitelja u tom smislu. Ovdje još treba dodati da je sam vještak Darko Prpić, dipl. oec. u svom dopisu (l-381) naveo da mu je za izradu nalaza potrebno dostaviti svu poslovnu dokumentaciju društva OFTEX s.r.o. za razdoblje 2012-2016. i na hrvatskom jeziku te posebno:
• mjesečne bilance za svaki mjesec 2012.-2016. (na hrvatskom jeziku)
• mjesečne račune dobiti i gubitka za svaki mjesec 2012.-2016. (na hrvatskom jeziku) kao i popise obavljenih usluga i operacija doktora AM u razdoblju od 2012.-2016. te priloge izdanih računa za obračunate poslove (na hrvatskom jeziku)
- platne liste doktora AM u razdoblju od 2012.-2016. (na hrvatskom jeziku).
24. Podneskom od 17.10.2023. tužitelj je naveo da ne posjeduje mjesečne izvještaje o dobiti i gubitku jer se isti u Republici Češkoj, sukladno tamošnjim pozitivnim propisima ne obrađuju, a dostavio je daljnju dokumentaciju na češkom jeziku (listovi 389-1208 spisa) obrazlažući da se radi o bankovnim izvodima o prometu po računu tužitelja, koji su tekstualno identični jedino se razlikuju u brojčanim unosima uplata i isplata sa računa, pa je tužitelj smatrao neekonomičnim i nepotrebnim za vještačenje dostavljati prijevod bankovnih obrazaca. U odnosu na navedeno treba naglasiti da se, sukladno odredbi čl.6. ZPP-a, parnični postupak vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma, a u smislu čl. 104. ZPP-a, stranke su dužne podneske upućivati na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma, pa je stoga u pravu tuženik kada tvrdi da je tužitelj, prema čl.232. ZPP-a bio dužan dostaviti ovjereni prijevod te dokumentaciju. Međutim, imajući u vidu da je vještak preuzeo spis radi vještačenja i bez navedenog prijevoda, ali i bez dokumentacije, za koju je sam naveo da mu je potrebna za izradu nalaza, sud nije posebno nalagao tužitelju dostavljati prijevod te dokumentacije jer u konačnici, ionako nije prihvaćen taj dio njegovog zahtjeva.
25. Stalni sudski vještak Darko Prpić iz Darfin d.o.o. je u svom nalazu i mišljenju od 9.9.2024. (list 1219-1231 spisa) naveo da iz dokumenta bez naziva (prijevod na hrvatski jezik list 106-118), točka 3 Financijska analiza poslovnog subjekta fizičke osobe oštećenika, je razvidno (vještak je citirao):
- radi se o financijskoj analizi poslovanja oštećenika kao fizičke osobe na temelju dozvole za obavljanje gospodarskih djelatnosti (mat. br. [matični broj])
- poslovanje oštećenika kao poduzetnika – fizičke osobe (PFO) obilježeno je negativnim razvojem profitabilnosti nakon štetnog događaja, kada isti praktički nije utjecao na prihode, no isti se odrazio na profitabilnost PFO, pošto su, umjesto oštećenika, zbog posljedica ozljeda zadobivenih prilikom štetnog događaja, operacije morali realizirati drugi liječnici
- u prilozima uz ovaj dokument nalaze se dokumenti iz kojih proizlazi gore navedena tvrdnja o negativnom razvoju profitabilnosti. Riječ je o poreznim prijavama, koje je oštećenik podnio tijekom praćenog razdoblja. Godine 2012. i 2013. nije bilo vođeno dvojno knjigovodstvo, već samo porezna evidencija sukladno zakonu o porezima na dohodak. Dvojno je knjigovodstvo bilo vođeno tek za razdoblje od 2014. do 2016., pošto je PFO postala računovodstvena jedinica prema Zakonu o računovodstvu.
25.1. Ukupno izračunata izgubljena zarada iznosi 10.600.000,00 CZK za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. Prosječna mjesečna izgubljena zarada iznosi 365.517,24 CZK što odgovara tužbenom zahtjevu tužitelja (365.517,25 CZK mjesečno). S obzirom da tužitelj tužbom potražuje izgubljenu zaradu za razdoblje od kolovoza 2014. do srpnja 2017., što je 36 mjeseci, potraživanje tužitelja ukupno iznosi 13.158.620,69 CZK (što odgovara izračunu tužitelja 13.158.620,75 CZK). Vještak je dalje dao podatke o poslovanju tužitelja navodeći da prileži dokumentacija iz koje su razvidni primitci, izdatci i rezultat poslovanja (kao razlika primitaka i izdataka) i to:
- prijave poreza na dohodak fizičkih osoba, za 2012, 2013, 2014, 2015. i 2016.
- račun dobiti i gubitka, za 2015. (sadrži podatke i za prethodnu 2014.).
Ostvarena dobit iznosi:
za 2012. - 7.251.423 CZK
za 2013. - 9.335.503 CZK
za 2014. - 387.000 CZK
za 2015. - 4.044.000 CZK
Ostvareni gubitak za 2016. iznosi 947.072 CZK.
25.2. Vještak je napomenuo da bi navedeni iznosi dobiti bili prije oporezivanja porezom na dohodak jer vještak nema stručna znanja izvršiti obračun poreza na dohodak za prijavu u Češkoj Republici, a iz prijava poreza na dohodak, koje priliježu, je razvidno da porezni obveznik ima i druge vrste primitaka (npr. 2012. porezna osnovica iz ovisne djelatnosti, 2013. porezna osnovica iz ovisne djelatnosti i kapitalne imovine, itd.) te tužitelj ostvaruje i umanjenja porezne osnovice s više osnova s kojim osnovama i načinom izračuna vještak nije upoznat. Temeljem dostupnih podataka o poslovanju tužitelja, prije prometne nesreće, kada se uzmu u obzir pune kalendarske godine (2012. i 2013.), tada bi izračun prosječnih mjesečnih vrijednosti bio sljedeći:
Prosječni mjesečni primitci prije nesreće iznose 2.362.174 CZK, a izdatci 1.671.052 CZK, čime prosječna mjesečna dobit iznosi 691.122 CZK.
25.3. Izračunata prosječna godišnja dobit, prije prometne nesreće, iznosi 8.293.464 CZK. Kada se prosječna godišnja dobit umanji za ostvarenu dobit u 2014., 2015. i 2016., ukupno razlika izgubljene dobiti (za tri godine) iznosi 21.396.676 CZK. Nastavno, kada se izvrši razmjerno umanjenje razlike za 2014. (jer je utuženo razdoblje od kolovoza do prosinca 2014.), tada ukupno razlika izgubljene dobiti za utuženo razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. iznosi 16.784.448 CZK/670.171,63 EUR. Prosječna mjesečna izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. (za 29 mjeseci) iznosi 578.774 CZK/23.109,37 EUR. Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. iznosi 16.784.448 CZK/670.171,73 EUR. Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do srpnja 2017. iznosi 20.835.867 CZK/831.937,32 EUR. Vještak je napomenuo da bi navedeni iznosi izgubljene zarade (dobiti) bili prije oporezivanja porezom na dohodak jer vještak nema stručna znanja izvršiti obračun poreza na dohodak za prijavu u Češkoj Republici.
25.4. Dalje je vještak naveo da iz izračuna tužitelja (točka 2. nalaza) je razvidno da se izračun izgubljene zarade temelji na izgubljenoj profitabilnosti, koja se računa kao odnos reducirane dobiti i primitaka, prije i nakon prometne nesreće. Vještak je naglasio da ne poznaje češki sustav poreza na dohodak fizičkih osoba niti može utvrditi što je „reducirana dobit“ te u čemu se sastoji razlika reducirane dobiti u odnosu na dobit kao rezultat poslovanja (razlike primitaka i izdataka). Neovisno o tome, vještak je izvršio izračun izgubljene zarade metodološki kao tužitelj, uzevši u obzir podatke o primitcima, izdatcima i rezultatu (dobiti, gubitku), koji priliježu u spisu te primjenom razmjernog razdoblja za 2014. i to: S obzirom da ne priliježe podatak o primitcima 2016. nije moguće izračunati izgubljenu zaradu za 2016. Kada se uzme u obzir podatak iz dokumenta tužitelja, prema kojem, primitci za 2016. iznose 33.399.000 CZK (dokument bez naziva, list 113), tada je izračun izgubljene dobiti sljedeći: Ukupno izračunata izgubljena zarada iznosi 11.323.579 CZK za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. Prosječna izračunata mjesečna izgubljena zarada iznosi 390.468,23 CZK.
25.5. Zaključno, s obzirom da tužitelj tužbom potražuje i izgubljenu zaradu za razdoblje od siječnja do srpnja 2017., a u spisu ne priliježu podatci o rezultatima poslovanja 2017., izračun izgubljene zarade u visini razlike ostvarene profitabilnosti prije i nakon prometne nesreće bi bio sljedeći: Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. iznosi 11.323.579 CZK/452.129,43 EUR. Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do srpnja 2017. iznosi 14.056.856,28 CZK/561.264,12 EUR. Vještak je napomenuo da bi navedeni iznosi izgubljene zarade (dobiti) bili prije oporezivanja porezom na dohodak jer vještak nema stručna znanja izvršiti obračun poreza na dohodak za prijavu u Češkoj Republici.
25.6. Vještak je dao svoj konačan zaključak:
1. Izračun izgubljene zarade prema prosječnoj dobiti prije nesreće (2012. i 2013.) Temeljem dostupnih podataka o poslovanju tužitelja prije prometne nesreće, kada se uzmu u obzir pune kalendarske godine (2012. i 2013.), tada bi izračun prosječnih mjesečnih vrijednosti bio sljedeći:
Prosječni mjesečni primitci prije nesreće iznose 2.362.174 CZK, a izdatci 1.671.052 CZK, čime prosječna mjesečna dobit iznosi 691.122 CZK.
Izračun izgubljene zarade za utuženo razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016., prema prosječnoj dobiti prije nesreće (2012. i 2013.), u CZK i EUR primjenom srednjeg tečaja HNB na 3.9.2024.:
Izračunata prosječna godišnja dobit prije prometne nesreće iznosi 8.293.464 CZK. Kada se prosječna godišnja dobit umanji za ostvarenu dobit u 2014., 2015. i 2016., ukupno razlika izgubljene dobiti (za tri godine) iznosi 21.396.676 CZK. Nastavno, kada se izvrši razmjerno umanjenje razlike za 2014. (jer je utuženo razdoblje od kolovoza do prosinca 2014.), tada ukupno razlika izgubljene dobiti za utuženo razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. iznosi 16.784.448 CZK/670.171,63 EUR. Prosječna mjesečna izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. (za 29 mjeseci) iznosi 578.774 CZK/23.109,37 EUR. Zaključno, s obzirom da tužitelj tužbom potražuje i izgubljenu zaradu za razdoblje od siječnja do srpnja 2017., a u spisu ne priliježu podatci o rezultatima poslovanja 2017., izračun izgubljene zarade u visini razlike ostvarene dobiti i prosječne dobiti prije prometne nesreće (2012. i 2013.) bi bio sljedeći:
Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. iznosi 16.784.448 CZK/670.171,73 EUR.
Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do srpnja 2017. iznosi 20.835.867 CZK/831.937,32 EUR.
Vještak napominje da bi navedeni iznosi izgubljene zarade (dobiti) bili prije oporezivanja porezom na dohodak jer vještak nema stručna znanja izvršiti obračun poreza na dohodak za prijavu u Češkoj Republici.
2. Izračun izgubljene zarade usporedbom profitabilnosti prije i nakon prometne nesreće
Iz izračuna tužitelja je razvidno da se izračun izgubljene zarade temelji na izgubljenoj profitabilnosti koja se računa kao odnos reducirane dobiti i primitaka prije i nakon prometne nesreće. Vještak financijske struke ne poznaje češki sustav poreza na dohodak fizičkih osoba niti može utvrditi što je „reducirana dobit“ te u čemu se sastoji razlika reducirane dobiti u odnosu na dobit kao rezultat poslovanja (razlike primitaka i izdataka). Neovisno o tome, vještak je izvršio izračun izgubljene zarade metodološki kao tužitelj, uzevši u obzir podatke o primitcima, izdatcima i rezultatu (dobiti, gubitku) koji priliježu u spisu te primjenom razmjernog razdoblja za 2014. i to za 2014. i 2015. godinu. S obzirom da ne priliježe podatak o primitcima 2016. nije moguće izračunati izgubljenu zaradu za 2016. Kada se uzme u obzir podatak iz dokumenta tužitelja prema kojem primitci za 2016. iznose 33.399.000 CZK (dokument bez naziva, list 113), tada je izračun izgubljene dobiti sljedeći:
Ukupno izračunata izgubljena zarada iznosi 11.323.579 CZK za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. Prosječna izračunata mjesečna izgubljena zarada iznosi 390.468,23 CZK.
Zaključno, s obzirom da tužitelj tužbom potražuje i izgubljenu zaradu za razdoblje od siječnja do srpnja 2017., a u spisu ne priliježu podatci o rezultatima poslovanja 2017., izračun izgubljene zarade u visini razlike ostvarene profitabilnosti prije i nakon prometne nesreće bi bio sljedeći:
Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do prosinca 2016. iznosi 11.323.579 CZK/452.129,43 EUR.
Izračunata izgubljena zarada za razdoblje od kolovoza 2014. do srpnja 2017. iznosi 14.056.856,28 CZK/561.264,12 EUR.
Vještak je napomenuo da bi navedeni iznosi izgubljene zarade (dobiti) bili prije oporezivanja porezom na dohodak jer vještak nema stručna znanja izvršiti obračun poreza na dohodak za prijavu u Češkoj Republici.
26. Vještak je u svom nalazu i mišljenju jasno naveo da ne poznaje češki porezni sustav, pa da stoga nema stručna znanja izvršiti obračun poreza na dohodak te da je imao na raspolaganju podatke o poslovanju tužitelja prije predmetnog štetnog događaja u 2012. i 2013. Također, vještak je jasno naveo da u spisu nema podataka o rezultatima poslovanja za 2017. kao i da bi iznosi izgubljene zarade (dobiti) bili prije oporezivanja porezom na dohodak o čemu vještak nije imao stručnih znanja. Vještak, povrh toga, nije mogao utvrditi što je „reducirana dobit“ te u čemu se sastoji razlika reducirane dobiti u odnosu na dobit kao rezultat poslovanja (razlike primitaka i izdataka). Neovisno o tome, vještak je izvršio izračun izgubljene zarade metodološki kao tužitelj, uzevši u obzir podatke o primitcima, izdatcima i rezultatu (dobiti, gubitku) koji priliježu u spisu te primjenom razmjernog razdoblja za 2014. i to za 2014. i 2015. godinu. S obzirom da ne priliježe podatak o primitcima 2016. nije bilo moguće izračunati izgubljenu zaradu za 2016. Na primjedbe tuženika iz podneska od 29.1.2025. vještak se pisano očitovao 28.5.2025. i na ročištu 14.11.2025.
27. Nakon primjedbi tuženika, vještak Darko Prpić iz Darfin d.o.o. se pisano očitovao 28.5.2025. (list 1286-1288 spisa), navodeći da je zadatak za provođenje vještačenja bio utvrditi izgubljenu zaradu, kako je traži tužitelj. U podnesku od 29.1.2025. tuženik vještaku postavlja pitanja na koja se vještak očituje, kako slijedi:
- od kojih prihoda se sastoje prihodi iskazani u nalazu i mišljenju?
Prihodi se temelje na podacima iz dokumentacije tužitelja:
- Mišljenje o visini nastale štete po MUDr. AM
- prijavi poreza na dohodak fizičkih osoba
- računa dobiti i gubitka.
Prijave poreza na dohodak fizičkih osoba sadrže elemente, kako je uređeno češkim zakonom o porezu na dohodak, koji vještak ne poznaje stoga se nije mogao očitovati o vrsti prihoda. Račun dobiti i gubitka daje uvid u poslovne prihode (od prodaje vlastitih proizvoda i usluga u odnosu na ostale prihode iz poslovanja) i financijske prihode, što je obuhvaćeno kojom kategorijom vještak se nije mogao očitovati jer ne poznaje češki zakon niti elemente financijskih izvještaja.
Na daljnje pitanje jesu li u prihodima iz porezne prijave sadržani i prihodi od udjela u dobiti društava u kojima je tužitelj imao poslovne udjele? Vještak je naveo da ne poznaje češki zakon o porezu na dohodak niti elemente prijave poreza na dohodak fizičkih osoba stoga se nije mogao očitovati na pitanje tuženika.
Nadalje, na pitanje postoji li dokumentacija u spisu iz koje su razvidni prihodi tužitelja samo od operacija i ako postoji, koja je to dokumentacija? Vještak je odgovorio da mu nije poznato da u spisu postoji dokumentacija iz koje su razvidni prihodi tužitelja samo od operacija. Od kojih troškova se sastoje troškovi iskazani u nalazu i mišljenju? Vještak je naveo da se troškovi temelje na podacima iz dokumentacije tužitelja:
- Mišljenje o visini nastale štete po MUDr. AM
- prijava poreza na dohodak fizičkih osoba
- računa dobiti i gubitka.
27.1. Prijave poreza na dohodak fizičkih osoba imaju elemente, kako je uređeno češkim zakonom o porezu na dohodak, koji vještak ne poznaje, stoga se na iste nije mogao očitovati. Račun dobiti i gubitka daje uvid u određene troškove (distribucije, administrativne režije i dr.), što je obuhvaćeno kojom kategorijom vještak se nije mogao očitovati jer ne poznaje češki zakon niti elemente financijskih izvještaja. Na pitanje jesu li iz troškova u poreznoj prijavi vidljivi povećani troškovi tužitelja radi štetnog događaja (npr. plaćanje drugog kirurga)? Vještak ne poznaje češki zakon o porezu na dohodak niti elemente prijave poreza na dohodak fizičkih osoba stoga se nije mogao očitovati na pitanje tuženika. Nadalje, vještak se nije mogao očitovati na pitanje radi kojih dodatnih troškova je došlo do značajnog povećanja troškova tužitelja u razdoblju od 2014. do 2016. jer ne prileži dokumentacija o dodatnim troškovima. Vještak je na pitanje je li izgubljena zarada tužitelja radi nemogućnosti obavljanja operacija razlika između potencijalnih prihoda (prihoda koje je ostvarivao operacijama) i troškova koje je imao za obavljanje tih operacija, odgovorio da je izgubljena zarada razlika između zarade (dobiti) ostvarene redovitim poslovanjem u redovitom tijeku stvari i zarade (dobiti) ostvarene nastupom određenih okolnosti.
27.2. Na daljnji upit, obzirom da nisu poznati prihodi tužitelja samo od obavljanja operacija te da nisu poznati troškovi tužitelja za obavljanje operacija, je li moguće točno utvrditi izgubljenu dobit na način kako je tužitelj istu utvrdio? Vještak je naveo da način i kvaliteta utvrđenja izgubljene dobiti su mogući ovisno o dostupnim podacima o prihodima, rashodima i dobiti obračunskog razdoblja u redovitom i izvanrednom tijeku stvari. U odnosu na daljnji prigovor tuženika da je nalaz vještaka utemeljen na pukom repliciranju izračuna tužitelja, vještak se očitovao da su prigovori tuženika upućeni na zadatak za provođenje vještačenja, a ne nalaz vještaka, koji je sačinjen sukladno istom. O zadatku za provođenje vještačenja ne odlučuje vještak već sud. Vještak je nalaz sačinio temeljem dostupne dokumentacije i sukladno uputi suda u zadatku za provođenje vještačenja kako je prethodno argumentirano obrazložio. Vještak se složio s prijedlogom tuženika o odabiru drugog vještaka. Vještak Darko Prpić iz Darfin d.o.o. je u svom iskazu na ročištu 14.11.2025. (list 1295-1296 spisa) naveo da ostaje u cijelosti kod nalaza i pisanog očitovanja od 26.5.2025., u kojem je odgovorio na pitanja tuženika i nije imao ništa za dodati, a kao što je naveo, na određena pitanja nije mogao odgovoriti.
28. Ovaj sud prihvaća kao vjerodostojan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka u pogledu matematičkog izračuna i obračuna na temelju one dokumentacije, koja je vještaku bila dostupna, a koju je ustvari pridonio sam tužitelj. Međutim, imajući u vidu da tužitelj nije u spis dostavio relevantnu dokumentaciju na temelju koje bi se s pouzdanom sigurnošću moglo utvrditi koliku je točno zaradu imao prije predmetnog štetnog događaja i koliko je ista iznosila nakon predmetnog štetnog događaja, a imajući u vidu nemogućnost tužitelja da obavlja operativne zahvate. Prema tome, za izračun izgubljene zarade bilo je potrebno da tužitelj dostavi dokumentaciju na temelju koje bi se mogao izračunati točan prihod tužitelja u poliklinici prije i nakon štetnog događaja, a da se pritom može razgraničiti prihod od kirurških i nekirurških poslova te poslova ravnatelja i menadžera, koje tužitelj evidentno i dalje obavlja. Međutim, iako je vještak dopisom zatražio od tužitelja dostavu cjelokupne poslovne dokumentacije društva OFTEX s.r.o. za razdoblje od 2012.-2016. na hrvatskom jeziku, a naročito platnih lista tužitelja i popisa obavljenih usluga i operacija, vještak je, unatoč nedostatku tražene dokumentacije, izradio nalaz i mišljenje isključivo na temelju, po tužitelju naručene analize izgubljene zarade te prijava poreza na dohodak fizičkih osoba, a koja dokumentacija kao takva nikako nije dostatna, naročito imajući u vidu nedostatak javne isprave vezano uz samu prijavu poreza na dohodak fizičkih osoba jer tužitelj nije dostavio bilo kakav dokument nadležnog tijela Češke Republike vezano uz utvrđivanje samog poreza. Poglavito tužitelj nije dostavio pregled operacija (odnosno nekakav službeni dokument o narudžbama pacijenata) prije i nakon štetnog događaja, kako bi se mogla napraviti usporedba koliko se operacija u navedenoj Poliklinici uopće obavljalo prije štetnog događaja i tko ih je obavljao te koliko se operacija obavljalo nakon štetnog događaja i od strane koga, pa u kontekstu svih izloženih navoda, ovaj sud zaključuje da tužitelj nije s uspjehom dokazao da je, uslijed predmetnog štetnog događaja, on doista izgubio na zaradi i to u iznosu kojeg potražuje, neovisno o tome što je dokazao da više nije u mogućnosti obavljati operacije na očima. Slijedom izloženog, sud je odbio kao nedokazan i stoga neosnovan zahtjev za naknadu izmakle dobiti i odlučeno je kao u izreci pod točkom III. presude.
29. Odluka o tome da svaka stranka ima snositi svoje parnične troškove iz točke II. rješenja temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a. Naime, treba imati na umu da je tuženik, prije utuženja, isplatio dio nespornog iznosa štete te da nije osporavao osnov, već samo visinu utuženog zahtjeva u odnosu na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, ali je osporavao osnov i visinu utužene naknade s osnova izgubljene zarade. U odnosu na navedeno utvrđeno je da tužitelj, nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, nije u mogućnosti obavljati poslove operiranja na očima, a što je nedvojbeno obavljao prije ozljeđivanja, međutim, tužitelj nije s uspjehom dokazao visinu izgubljene zarade, pa je taj dio zahtjeva odbijen, iako je tužitelj u odnosu na isti imao legitimna očekivanja. U konkretnoj bi situaciji, obzirom na visinu odbijenog dijela tužbenog zahtjeva, tužitelj bio dužan naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka, a isti bi, bez ikakve sumnje bili veći od glavnice, koja je dosuđena tužitelju, a time bi ova parnica izgubila svrhu te bi predstavljala značajan financijski teret za tužitelja. Na ovaj način tužitelju bi bilo ograničeno pravo na pristup sudu. Imajući na umu sve navedeno kao i okolnost da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći, a što je tijekom postupka među strankama nesporno kao i okolnost da je tužitelj dokazao osnovu i visinu štete, koja mu je dosuđena, ali i osnov štete zbog izmakle dobiti, u odnosu na koju nije dokazao visinu, ali uz napomenu da tužba nije bila lišena ikakvog sadržaja ili očigledno nerazumna niti se može smatrati da je očekivanje tužitelja da će ostvariti pravo na naknadu štete bilo potpuno neopravdano kao i da je s druge strane tuženik osiguravajuće društvo, specijalizirana pravna osoba, koja se svakodnevno susreće s ovakvim štetama i kojoj izostanak troškova zastupanja ne bi predstavljao značajan financijski teret, a provođenjem testa razmjernosti, ovaj sud ocjenjuje da je opravdana odluka da svaka strana snosi svoje parnične troškove (u kontekstu shvaćanja Europskog suda za ljudska prava u predmetu A protiv Republike Hrvatske, zahtjev broj 49083/13, presuda od 18.11.2021).
Zagreb, 17. prosinca 2025.
Sudac:
Laura Crnić Klapšić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda i rješenje objavljuju, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno
-od dana primitka prijepisa presude i rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda i rješenje objavljuju.
DNA
- pun. tužitelja uz pristojbu na presudu
- pun. tuženika