REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-4146/2025-2

(Psp-161/2025)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataliji Horvatić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Sanja Matovina-Lulić odvjetnici u Zagrebu, protiv I. protivnika osiguranja HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], Blaguša, Blaguška 9 i II. protivnika osiguranja DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine, bez održavanja ročišta, dana 17. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj] - prava posjednika zahtijevati od svih da se suzdrže od čina samovlasnog smetanja posjeda - prema I. protivniku osiguranja HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protivniku osiguranja DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

tako da se nalaže I. protivniku osiguranja HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protivniku osiguranja DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja o privremenoj mjeri, omoguće djelatnicima HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Zagreb iz Zagreba, Gundulićeva 32 OIB 46830600751, pristup odnosno da izvrše pregled na brojilu 4A 30512, obračunsko mjesto 0133331006, te po potrebi izmještanje brojila i time omoguće nesmetanu isporuku električne energije u trosobni stan na drugom katu a koji se sastoji od hodnika, kupaone, kuhinje, blagovanja, dnevnog boravka, dvije sobe i zatvorene loggie podne površine zatvorenog prostora 104,16 m2 (korisna vrijednost površina 104,16 m2) sa pripadkom na tavanu objekta -spremištem podne površine 38,42 m2 (korisna vrijednost površina 8,57 m2), sveukupne podne površine stana (zatvoreni dio+pripadci) 142,57 m2 (korisna vrijednost površina 112,73 m2), koji se nalazi na adresi [adresa] koji se nalazi u nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Novo i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u ulici S [adresa] ukupne površine 170 m2, a pod prijetnjom izricanja novčanih kazni.

II. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem: Psp-161/2025 pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova privremena mjera određena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 9. prosinca 2025. podnijela tužbu pred ovim sudom navodeći da su tužiteljica i I. tuženik suvlasnici nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Novo, i to kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa], površine 170 m, koja nekretnina se nalazi na adresi [adresa] i to tužiteljica u 2/8 dijela, a tuženik u 6/8 dijela. U naravi radi se o pet stambenih jedinica i to dva stana u prizemlju, dva stana na prvom katu i jedan stan na drugom katu. Tužiteljica je isključiva posjednica trosobnog stana na drugom katu u kojem je nesmetano stanovala preko 40 godina. U posjedu preostalih stambenih jedinica je I. tuženik koji ne stanuje u zajedničkoj nekretnini već te stanove iznajmljuje. II. tuženik iako nije prijavljen na adresi [adresa], već dulje vrijeme živi kao podstanar u jednom od stanova koji su u posjedu I. tuženika. Tužiteljica je istovremeno bila u nesmetanom suposjedu ulaznog prostora, zajedničkog stubišta i zajedničkog stepeništa.

Dana 09. studenog 2025. kada se tužiteljica vratila kući oko 20,00 sati zatekla je stepenište koje vodi od prvog kata do stana tužiteljice, zatrpano gumama, vrećama, spužvom i daskom za plivanje te je utvrdila da u stanu nema struje. Nazvala je policiju da napravi očevid. Za vrijeme intervencije naišao je brat stanarke GK, kojeg je tužiteljica zamolila da pokaže policiji ormar u kojem se nalaze brojila od svih stanova, a koji se nalazi u stanu u kojem žive JK, a od vrata stana imaju ključeve samo stanari, I. tuženik koji ne stanuje u zgradi i II. tuženik koji živi u predmetnoj nekretnini, ali na toj adresi nije prijavljen i prema uputi I. tuženika se brine o zgradi. Kako stan u kojem živi tužiteljica nije imao struje, a samim time niti tople vode, tužiteljica je te večeri otišla kćeri prespavati.

Dana 10. studenog 2025., tužiteljica se vratila kući i utvrdila da struja uključena, te je nastavila živjeti u stanu, a dana 21. studenog 2025. po povratku u stan ponovo utvrdila samo njezin stan nema struje, dok su ostatak objekta, ulica i susjedi imali su struju i od tada nema struje u kontinuitetu.

Zvala je HEP koji su joj rekli su joj da ne mogu doći ako nemaju pristup brojilu. Ponovo je pozvana policija koja je izišla na intervenciju i o tome sačinila zapisnik, koji tužiteljica još nije dobila od policije. U međuvremenu su opet morali maknuti automobilske gume koje su tuženici stavili na stepenište točno ispred vrata tužiteljičina stana. Tužiteljica je ponovo otišla prespavati kod kćeri jer nije mogla noćiti u stanu bez struje. Svakodnevno bi dolazila u stan, ali bi noćila kod kćerke. Dana 24. studenog 2025. kada je tužiteljica ujutro došla doma zatekla je potpuno zakrčeno stepenište koje vodi od prvog kata prema njezinom stanu, hrpa starih stvari poput madraca, 2 tepiha, stalka za peglanje, stalka za sušenje, ponovo su vraćene automobilske gume koje 21.11. uklonjene, razna plastika - vreće i sl., a u stanu i dalje nije bilo struje dok je na stubištu bila struja, pa je i tu noć se vratila prespavati kod kćeri.

Tužiteljica se vratila kući 25. studenog 2025. te utvrdila da na stepeništu ima dodatnih stvari, a kako je u stanu bilo struje ostala je i prespavala. 26. studenog 2025. oko 21:45 sati dok je tužiteljica bila u stanu isključena joj je struja. Kako je na stepeništu bilo struje, te je ostatak kuće imao struju, kao i okolne kuće, tužiteljica je ponovo pozvala policiju i kćerku te susjedu PK. Policija je izišla na intervenciju i o tome sačinila zapisnik, tužiteljica je inzistirala da se popišu svi nelegalni stanari. Legitimirani su stanari u dva stana JK i njezin brat koji živi u stanu na 1. katu u kojem stanu su smještena brojila za struju, te stanarka iz malog stana u prizemlju.

Tužiteljica se u stan vratila 27. studenog 2025., tog dana čula je lupanje na hodniku i otvorila vrata od stana te utvrdila da su ponovo neke stvari nanesene na stepenište koje vodi prema njezinu stanu i vidjela je kako I. i II. tuženik donose stvari na stepenište, te da su ga još više zakrčili, a na zavoju na malom podestu su toliko toga stavili (pr. staru perilicu za rublje) da se jedva može proći, a I. tuženik je počeo vikati na tužiteljicu i pri tome bio bezobrazan, vrijeđajući nju i njezinu kćer ČK. Ponovo je pozvala policiju.

Ponašanje I. tuženika ju je toliko uznemirilo da je zbog doživljenog stresa morala zatražiti istu večer liječničku pomoć na hitnoj u KBC Sestara Milosrdnica u Vinogradskoj, propisan joj je terapija i savjetovano da se ne vraća sama u stan. Ponovo je zvan HEP (28. studenog 2025.) čiji su djelatnici su došli oko 12,35 sati i tada su kucali na vrata tog stana u kojem se nalaze brojila, ali nitko nije otvarao vrata. Htjeli su zvati policiju, ali su djelatnici HEP-a rekli da nemaju vremena čekati policijsku intervenciju, te da traži pristup brojilu putem suda.

Na opisani način tuženici su smetali tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu stana jer isti bez električne energije nije podoban za stanovanje pogotovo u zimskim mjesecima, kada je dan kratak i vanjske temperature su vrlo niske, pa je privremeno morala otići iz stana, dok su I. i II. tuženici odlažući stvari I. tuženika na stepeništu koje vodi od prvog kata do stana tužiteljice te joj otežavajući i onemogućavajući nesmetan prolaz do njezina stana smetali u suposjedu zajedničkog stepeništa kuće u [adresa].

2. Uz tužbu tužiteljica je podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine navodeći da su tuženici–protivnici osiguranja iskopčali u više navrata, a zadnji puta 26. studenog 2025. struju tužiteljici- predlagateljici osiguranja na brojilu 4A 30512 obračunsko mjesto 0133331006 koje se odnosi na trosobni stan na drugom katu a koji se sastoji od hodnika, kupaone, kuhinje, blagovanja, dnevnog boravka, dvije sobe i zatvorene loggie podne površine zatvorenog prostora 104,16 m2 (korisna vrijednost površina 104,16 m2) sa pripadkom na tavanu objekta -spremištem podne površine 38,42 m2 (korisna vrijednost površina 8,57 m2), sveukupne podne površine stana (zatvoreni dio+pripadci) 142,57 m2 (korisna vrijednost površina 112,73 m2), koji se nalazi na adresi [adresa] koji se nalazi u nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Novo i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa] ukupne površine 170 m2, iako su znali da u stanu stanuje tužiteljica i da će ju iskapčanjem struje onemogućiti u korištenju stana za stanovanje jer osim što ne može koristiti svjetlo i kućanske aparate, nema tople vode, nije u mogućnosti niti da se grije, a vanjske temperature padaju ispod 0 C. Tužiteljica je bila prisiljena si naći privremeni smještaj pa tako boravi kod kćeri i spava na kauču u dnevnoj sobi, međutim ne može na taj način živjeti dulje vrijeme.

Obzirom da će ovaj postupak kojim je zatražila sudskim putem posjedovnu zaštitu potrajati postoji opravdana opasnost da bi bez donošenja privremene mjere bilo znatno otežano ostvarenje tražbine tužiteljice - predlagateljice osiguranja, te ugrožena imovina tužiteljice, čime bi mogla za tužiteljicu nastati nenadoknadiva šteta, to tužiteljica smatra da su ispunjeni uvjeti iz članka 346. Ovršnog zakona za određivanje privremene mjere.

3. Članak 442. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH,, 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., 155/23. dalje: ZPP-a) propisuje da u parnicama radi smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

4. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj prijedloga za određivanje privremene mjere i prijedlogu priložena dokumentacija, u smislu članka 341. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/10., 114/22., 6/24. dalje: OZ-a), daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta. Člankom 7. stavak 1. OZ-a propisano je da sud u postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano odredbom članka 13. stavak 1. OZ-a.

5. Uz prijedlog za određivanje privremene mjere priložen je preslik komunikacije putem e-maila između tužiteljice i Elektre Zagreb (l. 9.-10. spisa).

6. Prijedlog za određivanje privremene mjere je osnovan.

7. Naime, članak 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 73/17, 131/20 i 114/22 i 93/14, dalje: OZ-a) propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanaka nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Nadalje, Ovršni zakon u čl. 347. st. 2. propisuje da sud može, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Privremena mjera iz članka 347. stavak 2. OZ-a je tzv. regulacijska mjera kojom se osigurava određeni pravni odnos iz kojeg mogu proizlaziti novčane ili nenovčane tražbine, te je za određivanje takve mjere potrebno učiniti vjerojatnim da među strankama postoji određeni pravni odnos, da je taj pravni odnos postao sporan, te nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nasilja ili iz drugih važnih razloga – regulacijska privremena mjera. Člankom 347. st. 1. OZ-a je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja.

9. U konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja predlaže osiguranje nenovčane tražbine iz članka 347. stavak 1. točka 7. OZ-a, a to je pravo posjednika zahtijevati od sviju pa tako i protivnika osiguranja da se suzdrži od čina samovlasnog smetanja posjeda. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju odnosno preslik komunikacije putem e-maila između tužiteljice i Elektre Zagreb (l. 9.-10. spisa) sud je utvrdio kako je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

10. Nadalje, prema mišljenju suda predlagateljica osiguranja učinila je vjerojatnim i nužnim uređenje spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete koja prijeti, jer je korištenje električne energije za kuhanje, pranje, hlađenje i čuvanje hrane nužan preduvjet za normalan i civiliziran život svakog čovjeka. Očito je da je određivanje predmetne privremene mjere potrebno radi sprječavanja nastanka teško nadoknadive štete koja prijeti predlagateljici osiguranja ako ona i dalje neće imati normalan dovod električne energije u svoj stan i to radi održavanja normalnog i civilizacijski prihvaćenog životnog standarda.

11. Obzirom na sve navedeno, a kako su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjene pretpostavke propisane člankom 346. i 347. stavak 2. OZ-a, sud je odredio privremenu mjeru nalogom protivnicima osiguranja da poduzmu sve radnje radi ponovne uspostave opskrbe predmetne nekretnine električnom energijom (točka I. izreke).

12. Privremena mjera je sredstvo vremenski ograničenog osiguranja budućeg ostvarenja vjerovnikovog potraživanja do okončanja nekog drugog postupka, u konkretnom slučaju do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka, pa je sud sukladno članku 351. stavak 1. OZ-a odredio da privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem: Psp-161/2025 pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova privremena mjera određena, pa je stoga odlučeno kao u točci III. izreke rješenja.

U Zagrebu, 17. prosinca 2025.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka na nadležni drugostupanjski sud. Žalba ne odgađa provedbu privremene mjere (čl. 352. st. 2. Ovršnog zakona).

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja, po punomoćniku

2. I.-II. Protivniku osiguranja, uz prijedlog za određivanje privremene mjere od 9. prosinca 2025.