REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-7532/2024
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ĐJ zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljene ĐJ koju brani Franjo Šebijan, odvjetnik iz Varaždina podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 12. lipnja 2024., broj: Pp-563/2024-6, na sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljene ĐJ, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljena ĐJ je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom od 450,00 eura zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pobliže opisanog u izreci pobijane presude, a ako u roku određenom pobijanom presudom plati 2/3 izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.
Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
2. Protiv te presude okrivljenica ĐJ je pravodobno podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i odluke o troškovima prekršajnog postupka. Žaliteljica navodi da niti u ponovljenom postupku prvostupanjski sud nije otklonio nedostatke na koje mu je ukazao Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i niti nakon ponovno provedenog postupka prvostupanjski sud nije mogao izvesti nesporan zaključak o njezinoj krivnji, oštećenik nije iskazivao istovjetno ranijem iskazu u pogledu bitnih obilježja prekršaja, naveo je da je stajao s bratom ispred stepenica pred ulazom u kuću, da misli da ona nije psovala, da je on čuo galamu iz kuće i da je ista vikala na njegovu suprugu a da se njemu nije toliko obraćala i da je ona njega gurala iz kuće pa da joj je on uzvratio, iz čega proizlazi da ona nije mogla ostvariti zakonska obilježja prekršaja budući je sam oštećenik naveo da se njemu nije niti obraćala, kao da i nije psovala te napominje da sud nije obrazložio na temelju čega je cijenio da oštećenik nasuprot podnositeljici iskazuje „ jasnu, određenu, detaljno, uvjerljivo i logično“.
Žaliteljica predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.
Odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe zakona o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako ovim zakonom nije što drugčije određeno.
Prema članku 285. stavku 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25.) oslobođeni su obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno i prema stavku 3. istog članka Zakona dužnost je suda te osobe prije njihova ispitivanja ili čim saznaju za njihovu odnos prema okrivljeniku upozorit da ne moraju svjedočiti te će ih upozoriti da će njihov iskaz ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz, a ta upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.
Nadalje, člankom 300. stavkom 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenje iz članka 285. stavka 3. Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.
U konkretnom slučaju iskaz svjedoka SJ, šogora okrivljenice nije se mogao koristiti kao dokaz u ovom predmetu, jer svjedok prije ispitivanja nije upozoren na navedeni zakonom propisan način pa je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona.
5. U vezi s tim ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno kako to osnovano prigovara žaliteljica.
6. Zbog navedenog, trebalo je na temelju članka 206. Prekršajnog zakona ukinuti pobijanu presudu, s tim da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti nedostatke na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem te nakon provedenog dokaznog postupka i ocjenom u postupku svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 17. prosinca 2025.
Zapisničar: Predsjednica vijeća:
U Zagrebu 12. prosinca 2024.
Ivica Ožbolt,v.r Anđa Ćorluka,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 primjeraka: za spis, okrivljenicu,
i tužitelja.
Predsjednica vijeća:
