REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1388/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Kristini Delić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici z Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 11. studenog 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Kristine Delić, odvjetnice i zamjenika punomoćnika tuženika RH, odvjetničkog vježbenika, 17. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, isplatiti tužiteljici SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od iznosi 3.940,00 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, kako slijedi:

- na iznos od 3.100,00 eura od 23. veljače 2023. do isplate i

- na iznos od 840,00 eura od 17. prosinca 2025. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za iznos od 1.060,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te za iznos zakonske zatezne kamate koja na iznos od 840,00 eura teče od 23. veljače 2023. do 16. prosinca 2025., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku, HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, naknaditi tužiteljici SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.187,50 eur, zajedno sa zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 17. prosinca 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je 09.09.2022. godine zadobila ozljedu na radu. Tužiteljica je djelatnica Dječjeg vrtića Gajnice, sa sjedištem u [adresa], te radi kao odgojiteljica u vrtiću, a prilikom obavljanja svoje djelatnosti za poslodavca ozlijedila je lijevi gležanj (dvostruka fraktura), desno koljeno i desni lakat. Ozljeda se dogodila na dječjem igralištu, koje se nalazi na vrhu brijega, površina dvorišta je dosta velika i obuhvaća teren na različitim kosinama. Najveća kosina, na kojem se ozljeda dogodila, napravljena je zbog ravnanja donjeg dijela dvorišta zbog dječjih sprava (tobogan, klackalice). Nekolicina dječaka igrala sa kod ravnog dijela terena kod tobogana, a u to vrijeme na samoj sredini dvorišta bila je tužiteljica sa drugom skupinom djece. Budući su u igri dječaci počeli koristiti štapove, zbog potencijalne opasnosti (jer su sa štapovima počeli mahati jedni prema drugima) tužiteljica je krenula prema njima , obzirom je udaljenost bila prevelika da bi ju djeca čula. U tom trenutku trebala je proći dio terena gdje je najveća kosina, i na kraju te kosine stala je na neravni dio travnjaka i pritom joj se lijeva noga iskrenula prema van na lijevu stranu, izgubila je ravnotežu i pala na desnu stranu, na desno koljeno i desni lakat. Travnjak je prirodnog karaktera, što znači da nije savršeno ravan, već postoje udubine i hupseri, što zbog terena, što zbog same kosine, kao i zbog igre djece. Na livadi postoje udubine i hupseri koji se ne vide od trave.

2. Tužiteljica je koristila zaštitnu odjeću, te je ista osposobljena za rad na siguran način, a sve kako je i navedeno u prijavi ozljede na radu.

3. Ozljeda koju je zadobila u opisanom događaju priznata joj je kao ozljeda na radu te je nakon štetnog događaja izbivala s radnog mjesta više od pet mjeseci, nosila je longetu i gips i odrađivala terapije.

4. Odmah po štetnom događaju tužiteljica se obratila tuženiku u cilju mirnog rješenja spora 23.02.2023., no dopisom od 10. 3. 2023. tuženik je u mirnom postupku odbio isplatiti naknadu štete. Tužiteljica je na predmetni dopis uputila prigovor 28.03.2023. godine, na koji je tuženik odgovorio dopisom od 29.03.2023. godine, ostavši u cijelosti kod odbijajuće odluke.

5. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica smatra da joj zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada po kriteriju pretrpljenih bolova iznos od 1.650,00 eur, po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 800,00 eur, za duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 1.000,00 eur te potražuje naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 840,00 eur, odnosno potražuje pet eura za jedan sat pomoći i njege. Tužiteljica potražuje ukupan iznos od 4.290,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva 23. 2. 2023. do isplate.

6. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. U prijavi o ozljedi na radu stoji da je uzrok nezgode viša sila te iz iste nadalje proizlazi da je tužiteljica pala tijekom hodanja. Iz navedenog proizlazi da šteta nije posljedica propusta zaštite na rad. Poslodavac je osigurao sigurne uvjete za rad, kao i sredstva za rad, koja radnika štite od ozljede na radu, a na okolnosti vezane za nastanak štetnog događaja poslodavac tužiteljice nije mogao utjecati, niti ga je mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Slijedom navedenog, osporava se odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja te se ističe da je štetni događaj posljedica nepažnje tužiteljice.

7. Osporava se visina zatražene imovinske i neimovinske štete. Tužiteljica svoj zahtjev za naknadom štete nije postavila u skladu s Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH.

8. Prigovara se tijeku zatražene zakonske zatezne kamate.

9. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (str. 6-31, 59-85 spisa), odštetni zahtjev (str 33-34 spisa), obavijest o statusu odštetnog zahtjeva (str 35 spisa), medicinski karton tužiteljice (strt. 104-149 spisa), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka IH (str. 156-157 spisa), tužiteljice (str. 157 spisa), te medicinsko vještačenje po vještaku dr. Predragu Paviću (str. 168-169 spisa).

11. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

12. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

13. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlenik Dječjeg vrtića Gajnice i da radi kao odgajateljica

14. Među strankama je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja te visina naknade štete koju tužiteljica potražuje, kao i tijek zatražene zakonske zatezne kamate.

15. Vezano za odgovornost za nastanak štetnog događaja valja navesti da poslodavac tužiteljice za štetu koju je pretrpjela na radu ili u svezi s radom odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Tuženik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže neki od ekskulpacijskih razloga, ako je šteta nastupila kao posljedica više sile, radnje treće osobe ili ako postoji odgovornost radnika za nastanak štetnog događaja.

16. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika (tuženik se očitovao da nije sporna pasivna legitimacija na ročištu 11. 11. 2025.)

17. Utvrđeno je uvidom u prijavu o ozljedi na radu da se štetni događaj dogodio 9. 9. 2022., da se dogodio za vrijeme rada tužiteljice u Dječjem vrtiću Gajnice, tijekom boravka tužiteljice na zraku s djecom. Kao poremećaj u procesu rada navodi se: zbog igre djece, zbog neugodnog smjera u kojem je krenula, odgajateljica je krenula prekinuti igru, a u trenutku hodanja nizbrdo iskrenula je nogu i pala. Za uzrok ozljede navodi se da je nepredvidiv, odnosno da se nije mogao spriječiti, izbjeći, niti otkloniti. Navodi se da su korištena zaštitna sredstva, da je djelatnica bila obučena za rad na siguran način, a kao očevidac navodi se IH.

18. Svjedok IH iskazala je da je bila na dvorištu vrtića kad se tužiteljica ozlijedila, ali nije vidjela njezin pad jer je trenutak prije njenog pada skrenula pogled. Međutim, vidjela je tužiteljicu kako se spušta prema toboganu, koji se nalazi na dječjem igralištu na dvorištu. Igralište ima ravninu i kosinu, a tužiteljica je bila na kosini. Svjedok je nadgledala svoju grupu djece. Na istom igralištu i sama je doživjela da se ozlijedila padom. Teren na igralištu je pun rupa, travnat je, pa se te rupe i ne vide dok se gazi. Igralište je unutar ograđenog prostora vrtića i dio je vrtića. Tužiteljici je pomogla ustati nakon njezinog pada i pružila joj je prvu pomoć. Djeca su u tom trenutku bila raštrkana po igralištu, bilo je oko 40 djece, bila su oko tobogana i oko sprava. Nezgoda se dogodila u jesen, bio je lijep dan, suh i bez padalina. Svjedok je bila jedna od učiteljica i jedina odrasla osoba uz tužiteljicu na igralištu, a tek nakon pada tužiteljice došle su i druge djelatnice vrtića. Na nogama su i svjedok i tužiteljica imale papuče tvrtke Kopitarna koje im je osigurao vrtić i koje su morale nositi unutar zgrade vrtića i na igralištu. Radi se o službenoj obući koja ima sve potrebe uloške za dugo stajanje i hodanje.

19. Tužiteljica je iskazala kritične zgode izašla s djecom na igralište, koje je sastavni dio vrtića te je bila dužna nadzirati djecu, i to je činila. Vidjela je u jednom trenutku potencijalno opasnu situaciju, odnosno djecu koja su se iza tobogana počela igrati štapovima ili granama, i u tom trenutku je stajala na ravnini, no krenula je prema djeci i istovremeno gledala što rade. Teren ima i kosine i ravnine, i baš kad se našla na najvećoj kosini ispred tobogana, iza kojega su se djeca igrala, noga joj je upala u rupu koju nije uspjela vidjeti, budući je bila nepodšišana trava po kosini, a u tom trenutku je još gledala prema djeci. Gledala je i pod noge, ali nije primijetila rupu. Upala je u rupu lijevom nogom, pala i ozlijedila se. Na nogama je imala papuče S, koje joj je osigurao poslodavac i koje je bila dužna imati na sebi. Ne može procijeniti koliko je veliko igralište vrtića, ali sprave za igranje su raspoređene po dvorištu pa je zapravo cijelo dvorište igralište, a teren je neravan. Svjedokinja IH priskočila je tužiteljici u pomoć kad je pala.

20. Iz iskaza svjedoka IH i tužiteljice nedvojbeno je utvrđeno da je do nastanka štetnog događaja došlo zbog stanja i karakteristika terena kojim se tužiteljica kretala. Naime, proizlazi da je teren (dvorište vrtića s pripadajućim dječjim igralištem) bio neravan, da je na njemu bilo rupa, da je teren travnat i da je trava bila nepodšišana, što je otežavalo uočavanje rupa u tlu. I tužiteljica i svjedok IH iskazale su da su na terenu bile rupe i da je travnat, pri čemu je tužiteljica iskazala da se ozlijedila upravo zbog toga što nije primijetila jednu rupu u koju joj je upala lijeva noga.

21. Poslodavac tužiteljice odgovoran je za ispravnost prostora na kojem obavlja svoju djelatnost i dužan je voditi računa da bude u ispravnom stanju, odnosno da zaposlenici zbog stanja terena u konkretnom slučaju ne dolaze u opasnost prilikom izvršavanja redovnih radnih zadataka. Tužiteljica se ozlijedila prilikom obavljanja redovnog radnog zadatka, odnosno tijekom procesa rada, dok je bila kao odgajateljica s djecom u dvorištu, koju je bila dužna nadzirati, te se, kako proizlazi iz njenog iskaza, ozlijedila upravo kad je išla prekinuti igru djece koja je krenula u nezgodnom smjeru (djeca su se počela igrati štapovima i granama, što je za njih predstavljalo potencijalno opasnu situaciju) i to na način da je upala lijevom nogom u rupu koju nije mogla vidjeti zbog nepodšišane trave.

22. Dakle, postoji odgovornost poslodavca zbog neodržavanja terena, odnosno dvorišta vrtića u ispravnom stanju, na način da bude siguran za korištenje i djeci i odgajateljicama, no trava u dvorištu nije bila podšišana i bilo je na istom rupa koje zbog trave nisu bile uočljive.

23. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da tužiteljica nije odgovorna za nastanak štetnog događaja, odnosno za svoj pad te da uzrok njena ozljeđivanja nije njezina nepažnja pri kretanju po dvorištu, već je uzrok ozljede neadekvatno održavan teren (dvorišta).

24. Štetni događaj nije nastupio ni kao posljedica nepredvidivih okolnosti ili više sile (u prijavi o ozljedi na radu se navodi viša sila) budući je iz iskaza svjedoka IH i tužiteljice nedvojbeno utvrđeno da je uzrok štetnog događaja postojanje rupa na terenu dvorišta i nepodšišana trava na dvorištu koja je otežavala uočavanje tih rupa, odnosno uvjeti za kretanje zaposlenika po dvorištu vrtića nisu bili sigurni, a za to je odgovoran tuženik te se događaj mogao izbjeći da je tuženik održavao teren, odnosno dvorište na način da bude siguran za kretanje zaposlenika.

25. Sud ocjenjuje iskaze tužiteljice i svjedoka IH kao životne i uvjerljive jer se međusobno poklapaju u bitnim činjenicama, ali i s činjenicama koje se navode u prijavi o ozljedi na radu u dijelu u kojem se navodi mjesto i vrijeme ozljeđivanja tužiteljice kao i činjenice da je tužiteljica pala u trenutku kad je krenula prema djeci koju je nadzirala kako bi prekinula njihovu igru, koja je krenula u neželjenom smjeru. Napominje se da je IH i u prijavi o ozljedi na radu navedena kao očevidac štetnog događaja.

26. Iz iskaza tužiteljice i svjedoka IH također je utvrđeno da je tužiteljica kritične zgode imala na sebi obuću koju joj je osigurao poslodavca i koju je morala nositi, papuče S, a da su korištena zaštitna sredstva proizlazi i iz prijave o ozljedi na radu.

27. Poradi utvrđivanja visine naknade štete provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Predragu Paviću koji je utvrdio u nalazu i mišljenju od 30.05.2025. da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila slijedeću ozljedu: Fractura ossis metatarsalis V pedis sin. –prijelom V metatarzalne kosti lijevoga stopala. Inicijalna medicinska skrb tužiteljici je pružena na dan štetnoga događaja u hitnoj kirurškoj ambulanti KB Sveti Duh u Zagrebu. Nakon RTG obrade, postavljena je imobilizacija sadrenom čizmicom, te je puštena kući uz preporuku poštede noge, rasteretni hod sa štakama, mirovanje sa nogom na povišeno i uzimanje analgetika prema potrebi. Prvi traumatološki kontrolni pregled obavljen je 16. 09. 2022.g. Kontrolna RTG obrada nije pokazala sekundarnoga pomaka, te je postavljena imobilizacija cirkularnom sadrenom imobilizacijom. Preporučeno je uzimanje analgetika prema potrebi i Andol 100 1x1 tbl. Slijedeći kontrolni traumatološki pregled obavljen je dana 07. 10. 2022.g. Kontrolni RTG nalaz je bio zadovoljavajući. Odstranjena je sadrena imobilizacija i ordinirano razgibavanje gležnja po uputama. Rasteretni hod sa štakama daljnjih deset dana. Preporučen je pregled u fizijatrijskoj ambulanti, koji je i obavljen 04. 11. 2022.g. Tom prigodom je ordinirana adekvatna fizikalna terapija. Uslijedile su tri fizijatrijske kontrole (28. 11. 2022., 05. 01. i 16. 02. 2023.), između kojih je nastavljeno sa fizikalnom terapijom. U nalazu zadnjeg kontrolnog pregleda utvrđen je poboljšan hod, palpacijska bol ispod lateralnoga maleola. Preporučeno je daljnje rasterećenje i konzultacija ortopeda. 19. 12. 2022.g. učinjen je UZV lijevoga stopala. U nalazu je opisan sitan kalcifikat u ekstenzijskoj tetivi lateralne strane stopala. Tetiva je zadebljana sa hipoehogenim haloom u smislu tendinitisa. Preporučeno je učiniti MR lijevoga stopala. 02. 01. 2023.godine učinjena je MR lijevoga gležnja i stopala. U nalazu je opisano stanje nakon prijeloma baze V MT kosti uz znake kalusne sanacije. Također je opisano stanje nakon parcijalne, nepotpuno sanirane lezije subtalarnih ligamenata i parcijalna ruptura tetive m. peroneusa longusa.

28. Liječnik vještak pregledao je tužiteljicu te je ista donijela na uvid originalnu medicinsku dokumentaciju. Od zaostalih subjektivnih smetnji navela je učestale bolove u vanjskom dijelu lijevoga stopala i gležnju, kao i u predjelu Ahilove tetive. Bolovi se intenziviraju pri malo duljem hodu ili stajanju, te pri promjeni vremenskih prilika. Tada se javlja i otok gležnja i gornjega dijela stopala. Tužiteljica je navela da više ne može plesati, što je voljela i često prakticirala prije štetnoga događaja. Također ne može više nositi cipele sa malo višom potpeticom.

29. Kliničkim pregledom zamjetna je palpacijska bolnost vanjske strane lijevoga stopala i anterolateralnoga dijela gležnja. Također je zamjetan blaži edem lijevoga gležnja. Muskulatura lijeve potkoljenice je blaže hipotrofična. GMS lijevoga stopala je smanjena u odnosu na desno.

30. Tužiteljica je u štetnome događaju 09. 09. 2022.g. zadobila prijelom VMT kosti lijevoga stopala. Provedeno je ambulantno liječenje po kirurgu-traumatologu i fizijatru, uz navedenu RTG dijagnostičku obradu i višekratnu fizikalnu terapiju. Po završetku liječenja, kod tužiteljice su zaostale opisane subjektivne tegobe i kliničkim vještačkim pregledom utvrđen opisani klinički status lijeve noge.

31. Spisu prileže preslika zdravstvenoga kartona tužiteljice, koji datira od 15. 03. 2000. do 13. 09. 2024. godine. Detaljnim uvidom u zdravstveni karton vještak nije našao zapisa koji bi upućivali na liječenje prijeloma ili drugoga patološkoga stanja na lijevome stopalu tužiteljice u periodu prije ili nakon štetnoga događaja.

32. Bol jačega intenziteta trajala je 3 dana, srednje jakoga intenziteta 4 tjedana, slabijega intenziteta naredna 2 tjedna.

33. Tzv. primarni strah (u trenutku ozljeđivanja i neposredne životne opasnosti) bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica) jačega intenziteta trajao je 1 dan, srednje jakoga intenziteta 5 dana, slabijega intenziteta 10 dana.

34. Smanjenje životne aktivnosti kod tužiteljice ocijenjeno je s 5 %, u kojem obimu će trpjeti duševne boli i morati ulagati pojačane napore u svakodnevnome životu.

35. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna 4 sata dnevno prva 4 tjedna po ozljeđivanju. Potom je tuđa pomoć je bila potrebna 2 sata dnevno tijekom naredna 4 tjedna.

36. Na nalaz i mišljenje vještaka dr. Pavića parnične stranke nisu imale primjedaba. Tužiteljica se u podnesku od 30.06.2025. očitovala da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a tuženik nije isticao nikakve primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

37. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke dr. Predraga Pavića kao stručan i objektivan. Vještak je odgovorio na zadatak vještačenja na temelju medicinske dokumentacija koja prileži spisu i koju je analizirao, a parnične stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje.

38. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju (prijelom V metatarzalne kosti lijevog stopala) došlo do povrede prava osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje te težina povrede kao i okolnosti slučaja, sukladno čl. 1100 ZOO-a, opravdavaju zahtjev tužiteljice za pravičnom novčanom naknadom.

39. Imajući u vidu gore navedeno, sud je utvrdio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti, i to temeljem članka 1100., stavak 1. i 2. ZOO-a, cijeneći težinu povrede i okolnosti slučaja, kao i pravičnu novčanu naknadu za imovinsku štetu temeljem članka. 1095., stavak 1. ZOO-a, a sve u svezi s člankom 223. ZPP-a.

40. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede (lijevo stopalo), kao i njezin karakter, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu 1.650,00 eura.

41. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 600,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom.

42. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, sud je cijeno u vještvu utvrđenu stupanj smanjenja životne aktivnosti (5%), kao i dob tužiteljice (rođena 1968.), dakle imajući u vidu da se radi o osobi srednje životne dobi koja će još kroz određeno vremensko razdoblje osjećati posljedice zbog smanjenja životne aktivnosti trajno u svakodnevnom životu i radu, sud smatra da pravična novčana naknada iznosi 850,00 eur.

43. Glede naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu napominje se da iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 168 sati, pri čemu sud smatra da iznos od 5,00 eura za jedan sat pomoći i njege predstavljaj primjereni iznos za pružanje takve pomoći, stoga joj po navedenom osnovu pripada iznos od 840,00 eura.

44. Slijedom naprijed navedenog, ovaj sud smatra da tužiteljici zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.100,00 eura, te joj pripada i naknada imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 840,00 eura, što sveukupno iznosi 3.940,00 eura.

45. Tužiteljica tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje iznos od ukupno 5.000,00 eura, a nakon provedenog medicinskog vještačenja, kada je tužbeni zahtjev uskladila s nalazom i mišljenjem vještaka, zatražila je isplatu od ukupno 4.290,00 eura iz čega proizlazi da je umanjila tužbeni zahtjev, i to za iznos od 710,00 eura. Navedeno predstavlja djelomično povlačenje tužbe, a tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe, slijedom čega je sud odlučivao o tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, stoga proizlazi da je tužiteljica u konkretnom slučaju odbijena s dijelom tužbenog zahtjev za iznos od 1.060,00 eura.

46. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Među strankama nije sporno da je tužiteljica završila s liječenjem vezano za ozljede koje su nastale u predmetnom štetnom događaju 02.01.2023. (navedeno su stranke učinile nespornim na ročištu 11.11.2025.). Tužiteljica je tuženiku podnijela odštetni zahtjev 23.02.2023. (prileži spisu na str. 30-31). Dakle, odštetni zahtjev tuženiku je podnesen nakon što je tužiteljica završila s liječenjem, pa slijedom navedenog ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na iznos neimovinske štete od podnošenja odštetnog zahtjeva od 23.02.2023. do isplate.

47. Vezano za potraživanje zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu valja navesti da je tužiteljica za ovu štetu saznala tek po dovršenom parničnom postupku, nakon što je provedeno medicinsko vještačenje, pa slijedom navedenog na imovinsku štetu od 840,00 eur osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu koja teče od presuđenja, od 17.12.2025. do isplate, a tužiteljicu je valjalo odbiti po navedenom osnovu za iznos zakonske zatezne kamate koja na iznos od 840,00 eura teče od 23.02.2023. do 16.12.2025.

48. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika da se provede vještačenje po vještaku zaštite na radu radi utvrđenja činjenice je li tuženik poduzeo sve što je bilo u njegovoj moći da se izbjegne štetni događaj, budući je iz drugih dokaza (saslušanjem svjedoka i stranke) na nedvojben način utvrdio da tuženik nije poduzeo sve što je trebao poduzeti kako bi omogućio sigurno kretanje svojih zaposlenika, u konkretnom slučaju odgajateljica vrtića, po dvorišnom prostoru vrtića, odnosno nedvojbeno je utvrđeno iz iskaza tužiteljice i svjedoka KH da trava na dvorištu nije bila podšišana te da je po tlu bilo rupa, a upravo uzrok ozljeđivanja tužiteljice leži u tome, odnosno upala je nogom u rupu u tlu koja nije bila uočljiva zbog nedovoljno podšišane trave, a vještačenjem po vještaku zaštite na radu ne bi mogle biti utvrđene druge činjenice koje bi utjecale na ocjenu suda o odgovornosti za štetni događaj. Sud nije proveo ni dokaz očevidom na mjestu događaja, predložen po tužiteljici, budući iz očitovanja tužiteljice proizlazi da je mjesto štetnog događaja bitno izmijenjeno u odnosu na vrijeme kad se dogodio štetni događaj, stoga se ni izvođenjem ovog dokaza ne bi mogle utvrditi odlučne činjenice.

49. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22).

50. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema vrijednosti predmeta spora (5.000,00 eura), u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT). Valja navesti da je tužiteljica uspjela 100% u pogledu dokazivanja pravne osnove potraživanja, a u pogledu visine uspjela je u omjeru od 79%. Kada se zbroji 100% i 79% dobije se 179%, pa podijeljeno sa 2 iznosi 89,5%. Dakle, tužiteljica je uspjela 89,5%, a tuženik je uspio 10,5%, a 89,5% manje 10,5% % iznosi 79% i u tom omjeru tužiteljici pripada parnični trošak, i to za: sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak zaprimljen na sudu 25.03.2024. kojim se očitovala na odgovor na tužbu 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 09.09.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 16.09.2024. kojim je dostavila zdravstveni karton 25 bodova OT (tbr. 8/4), pristup na ročište 04.12.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 30.06.2025. kojim se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka, 100 bodova OT (tbr. 8/1) i pristup na ročište 11.11.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), dakle ukupno 625 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.250,00 eur, a što obračunato s omjerom uspjeha od 79% iznosi 987,50 eura.

51. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za medicinsko vještačenje od 200,00 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.187,50 eur.

52. Tužiteljici parnični trošak nije priznat podnesak s nadnevkom 29.08.2025. jer nije bio potreban za vođenje ovog postupka. U istom je tužiteljica ponavljala navode iznesene ranije tijekom postupka. U parnični trošak nije priznata ni pristojba na tužbu, budući sud tužiteljicu nije pozvao na platež pristojbe na tužbu, niti je tužiteljica kao radnik u radnom sporu u obvezi platiti pristojbu na tužbu prilikom podnošenja tužbe (čl. 11. st. 1., toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama). Nije priznat ni trošak za pristup na ročište za objavu presude, budući na isto za tužiteljicu nitko nije pristupio.

1 0

53. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 17. prosinca 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku