Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-104/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Bušković kao predsjednice vijeća, Noemi Butorac kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Emira Čustovića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BU pok. DU (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu, protiv tužene Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-2408/2019 od 22. prosinca 2020., 17. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-2408/2019 od 22. prosinca 2020.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" Utvrđuje se da je tužitelj BU pok. DU (OIB [osobni identifikacijski broj]) stekao pravo vlasništva č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 287 m2, označenog likom i točkama A-B-C-D-A; te realnog dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 217 m2, označenog likom i točkama E-F-G-H-E, prikazanih na skici stalnog sudskog vještaka geodetske struke Slavka Ivkovića od 2. siječnja 2017., koja je sastavni dio ove presude, te je tužena dužna trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon izvršene parcelacije upiše pravo vlasništva istih u zemljišnoj knjizi na svoje ime, u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude."

2.Protiv navedene presude žalbu je izjavila tuženica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) predlažući da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu naknade parničnog troška od strane tužitelja, podredno da se ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1.Žaliteljica u žalbi u bitnom navodi da tužitelj ničim nije dokazao da bi posjed imao kakvoću kvalificiranog posjeda, odnosno da niti iz jednog dokaza ne proizlazi zakonitost posjeda tužitelja, niti je dokazao da se nalazi u kvalificiranom posjedu kroz period od četrdeset godina, a ujedno napominje da sud ne može na temelju neodređenih i neprovjerenih iskaza svjedoka sa sigurnošću zaključiti da su prednici tužitelja držali u vlasničkom posjedu predmetne nekretnine počevši od 6. travnja 1941., tvrdeći da tužitelj nije stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini po niti jednoj osnovi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 90/10,143/12 i 152/14 u daljnjem tekstu – ZVDSP).

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljev deklaratorni zahtjev za utvrđenje vlasništva točno određenih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 287 m2, koji su prikazni na skici vještaka Slavka Ivkovića od 2. siječnja 2017., i to likom i točkama A-B-C-D-A; te realnog dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 217 m2, označenog likom i točkama E-F-G-H-E, koja je sastavni dio presude, te trpljenje uknjižbe tužitelja kao vlasnika predmetne nekretnine.

6. Tužitelj tvrdi da su predmetne nekretnine u mirnom i nesmetanom posjedu obitelji BU od 19. stoljeća, a dijelom su bile vrt, dijelom gumno i bile su ograđene suhozidom.

7. Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio:

-da je tijekom uviđaja (l.s.165) uočeno da predmet spora predstavlja kuću i dvorište, kako je to prikazao vještak Ivković u skici (l.s. 124); od čega se na dijelu č. zem. [katastarska čestica] prikazanom likom i točkama A,B,C,D,A nalazi dio kuće i dvorišta, a na dijelu prikazanom likom i točkama E,F,G,H,E dvorište, između kojih se dijelova nalazi dio č. zem. [katastarska čestica], u naravi dio kuće i dvorišta (pravomoćno presuđeno djelomičnom presudom). Tijekom uviđaja konstatirano da je ta kuća vidljiva na fotografiji l.s. 33, slika 2 (u skici označena br. 174), dok se 20-ak m u pravcu zapada nalazi druga kuća, pod pločom, prikazana na fotografiji l.s.33, slika 1 (u skici označena br. 174A).,

-da je iz povijesti upisa za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.181-189) vidljivo kako je temeljem zapisnika sastavljenog pri osnivanju zemljišne knjige upisana u korist Odlomka [obrt]; da je pod Z-312/48 upisana općenarodnom imovinom; da je pod Z-120/52 upisan organ upravljanja [obrt]; te da je pod Z-202/05 upisana vlasništvom Republike Hrvatske. Također je vidljivo i kako je pod Z-21/97 prvi puta prijavljena površina, a iznosila je 197040 m2, te je odmah provedena i parcelacija kojom je uspostavljena č. zem. [katastarska čestica] zemljište pod zgradom i dvorište 461 m2, a č. zem [katastarska čestica] ostala je u površini od 196579 m2. Potom je pod Z- 69/06 parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] uspostavljena č. zem [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 1500 m2, a č. zem [katastarska čestica] ostala je u površini od 195079 m2, koje stanje je u pogledu vlasništva i površine nepromijenjeno do danas.,

- da iz [broj] sa stanjem krajem 1978. (l.s.150), te stanjem 19.02.2020. (l.s.151) je vidljivo kako je dio č. zem. [katastarska čestica] glavica, neplodno zemljište, upisano posjedom tužiteljeva oca, SU p. Tome.

-da iz povijesti posjedovanja (l.s. 101), proizlazi da je dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] revizijom posjedovnog stanja iz 1956., upisan na više fizičkih osoba; 2001. dio čestice upisan je u korist [adresa], a temeljem rješenja ... Z-202/05 dio je upisanu na Republiku Hrvatsku, te je takvo stanje nepromijenjeno do danas. Tužitelj, dakle, nije upisan posjednikom dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no kako je ranije rečeno upisan je njegov otac.

- da iz dopisa ... sa prilozima (l.s. 31) te njemu priloženog programa gospodarenja (l.s.34,35), proizlazi da je č. zem. [katastarska čestica] bila uvrštena u šumskogospodarsko područje s površinom od 16ha 87a 40 m2 a ta se površina i sad nalazi unutar odsjeka 77b, te da tužitelj nesmetano koristi traženu površinu i da za istu Šumarija Benkovac nikad nije pokretala sudske postupke.

-da iz rješenja (l.s.147) i Zaključka (l.s.149) proizlazi da je nadležno tijelo Republike Hrvatske tužitelju priznalo pravo na obnovu obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.1. Nadalje, prvostupanjski sud je saslušao svjedoke CU, RU, DU, HU i ĐU, te je ocjenom svih provedenih dokaza utvrdio da je predmet spora bio u nesmetanom posjedu SU (oca tužitelja) zasigurno od četrdesetih godina prošlog stoljeća, a da je nakon njegove smrti 1972. godine u nesmetanom posjedu njegovih nasljednika, a od 1996. u posjedu tužitelja, koji je na dijelu istog ostvario pravo na gradnju kuće u postupku obnove odobrenom od nadležnih tijela i to upravo tuženice. Kako je posjed kroz cijelo to vrijeme bio nesmetan i neosporavan prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj pravo vlasništva utuženih dijelova stekao dosjelošću i to najkasnije stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima 1. siječnja 1997., a sve sukladno odredbi čl. 159 st. 4 ZV u vezi tada važećih odredbi čl. 388 st. 2 ZV.

8.Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

9. Protivno shvaćanju tuženice prvostupanjski sud je sve relevantne činjenice u postupku utvrdio na temelju analize rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, odnosno nakon brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te je stečeno uvjerenje opravdano logičnim i uvjerljivim razlozima, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.

9.1. Žalbeni navodi tuženice da tužitelj ničim nije dokazao da bi njegov posjed i posjed njegovih prednika imao kakvoću kvalificiranog posjeda, pa da se stoga u konkretnom slučaju ne može primijeniti odredba članka 159. stavak 4. ZV-a, nisu osnovani.

9.2. Odredbom članka 159. stavak 4. ZV-a propisano je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske tada je za stjecanje prava vlasništva potrebno 20 godina zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, a 40 godina za pošteni posjed. Poštenje posjeda se predmnijeva, a onaj koji se poziva na nepošten posjed dužan je to i dokazati. Iz navedene odredbe slijedi da pravo vlasništva dosjelošću može steći kvalificirani i pošteni posjednik.

10. Pravilnom ocjenom dokaza prvostupanjski sud je utvrdio da su utuženi dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili u posjedu tužiteljevog oca, najkasnije od četrdesetih godina prošlog stoljeća, potom od njegove smrti 1972. u posjedu njegovih nasljednika, među kojima i tužitelja, a od 1996. godine u isključivom posjedu tužitelja, a koji posjed je kroz cijelo to vrijeme bio neosporavan i nesmetan, slijedom čega je tužitelj vlasništvo istih stekao dosjelošću.

11. Činjenica da tužitelja i njegove prednike nitko nije smetao u posjedu, niti je tuženica isticala vlasnička prava, ukazuje da je posjed tužitelja uz potrebno vrijeme trajanja, zadovoljio i kvalitetu poštenja tužitelja i njegovih prednika. Obzirom na pravno shvaćanje izneseno u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-2776/2016 od 29. siječnja 2019., Rev-974/2017 od 07. svibnja 2019., da se kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti uračunati vrijeme prije 08. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koje ta prava nisu stekle temeljem članka 388. stavak 4. ZV nego temeljem drugih odredaba tog Zakona (iz stanja spisa ne proizlazi da takva prava trećih osoba postoje) to je tužitelj računajući posjed njegovih prednika, kao pošten posjednik za razdoblje najmanje od četrdesetih godina prošlog stoljeća stekao pravo vlasništva temeljem izvanredne dosjelosti, a temeljem odredbe članka 159. stavak 4. ZV-a.

12. Prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

Dubrovnik, 17. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Marija Bušković