Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-1124/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak- Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Jugoslavu Puranu, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tuženika INA d.d., Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 10, OIB: 27759560625, zastupanog po punomoćniku Krešimiru Kišu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude i rješenja Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu, poslovni broj Pn-12/2019-81 od 25. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje se točka II. izreke presude Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu, poslovni broj Pn-12/2019-81 od 25. travnja 2025.

II. Preinačuje se točka I. izreke presude Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu, poslovni broj Pn-12/2019-81 od 25. travnja 2025. na način da se odbija zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 7.517,57 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 7.481,73 EUR teku od 25. travnja 2025. do isplate, a na iznos od 35,84 EUR od 28. veljače 2019. do isplate.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika i preinačuje se odluka o troškovima postupka iz točke III. izreke presude Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu, poslovni broj Pn-12/2019-81 od 25. travnja 2025. na način da se odbija tužiteljičin zahtjev za naknadu troškova postupka.

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 8.780,49 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. prosinca 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici 7.517,57 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 7.481,73 EUR teku od 25. travnja 2025. do isplate, a na iznos od 35,84 EUR od 28. veljače 2019. do isplate (točka I. izreke). Točkom II. izreke odbijen je zahtjev kojim je tužiteljica zahtijevala isplatu iznosa preko dosuđenih 7.517,57 EUR do zatraženih 42.286,33 EUR kao i zahtjevi za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 7.517,57 EUR teku od ranijeg datuma. Točkom III. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka od 3.651,96 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 25. travnja 2025. do isplate.

1.1. Prvostupanjskim je rješenjem dopuštena preinaka tužbe na iznos od 42.286,33 EUR od 2. prosinca 2024.

2. Navedenu presudu u dijelu pod točkama I. i III. izreke pravodobno izjavljenom žalbom pobija tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., dalje: ZPP koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavka 2. i 3. tog Zakona i u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/2022. s izuzecima iz članka 107. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda u pobijanim dijelovima preinači na način da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženiku, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zahtijeva i naknadu troškova sastavljanja žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom II. izreke pravodobno izjavljenom žalbom pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. ZPP-a uz prijedlog da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači "sukladno žalbenim navodima", podredno da se u tom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zahtijeva naknadu troškova sastavljanja žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5.1. Žalba tuženika je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu obične štete i izmakle koristi za koju tužiteljica tvrdi da joj je nastala zbog propadanja (oštećenja ili uništenja) četrdeset i pet stabala trešanja koje je 2012. i 2013. posadila na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] od 2730 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] od 3798 m[2] , obje k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da je uzrok štete podzemni priključni plinovod koji spaja bušotinu Mol-27 sa Centralnom plinskom stanicom Molve Jug koji je postavljen na tim nekretninama 1986., prije nego što je postala vlasnicom tih nekretnina.

7. Na temelju činjenice utvrđene agronomskim vještačenjem da je šteta na nasadima trešanja posljedica zagrijavanja tla oko tuženikovog plinovoda koji je izgrađen na nekretninama tužiteljice uz dozvolu nadležnog tijela, sud prvog stupnja djelomično odbija, a djelomično usvaja tužbeni zahtjev. To stoga što je prema pravnom shvaćanju prvostupanjskog suda prekomjerna šteta za koju tuženik odgovora u skladu s člankom 1047. stavkom 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023., dalje: ZOO) šteta koja je na nasadima trešanja nastala izvan zaštitnog pojasa uz plinovod (5 metara od osi plinovoda sa svake strane) pa prihvaća tužbeni zahtjev za naknadu obične štete i izmakle koristi za osam stabala trešanja koja su propala, a prema nalazu i mišljenju geodetskog vještaka se nalaze izvan tog zaštitnog pojasa.

8. U odnosu na trideset i sedam stabala trešanja koja su oštećena djelovanjem tuženikovog plinovoda, a za koje je utvrđeno da ih je tužiteljica posadila unutar zaštitnog pojasa plinovoda, sud prvog stupnja odbija odštetni zahtjev uz ocjenu da na strani tuženika nema protupravnosti kao pretpostavke odgovornosti za tu štetu. Iz razloga koje je iznio u točci 43. obrazloženja proizlazi da je sud prvog stupnja ocijenio da je riječ o šteti koja je nastala krivnjom tužiteljice s obzirom na to da je ta stabla posadila bez pismene prijave tuženiku, protivno članku 11. stavku 1. Zakona o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima ("Službeni list SFRJ" br. 64/1973., "Narodne novine" br. 53/1991.) iako joj nije moglo ostati nepoznato da je na nekretninama na kojima je podigla nasad ukopan sporni plinovod. Tim je propisom propisano da se "na zemljištima […] na kojima postoji pravo vlasništva i na kojima se nalaze ili pored kojih prolaze […] plinovodi, postrojenja i uređaji koji su njihov sastavni dio i telekomunikacijski uređaji […] plinovoda ne smiju se poduzimati radovi koji bi na bilo koji način ometali ili onemogućavali siguran i nesmetan transport […] plinovodima, odnosno funkcioniranje postrojenja i uređaja koji su njihov sastavni dio ili telekomunikacijskih uređaja […] plinovoda, prije nego što se o tome podnese pismena prijava poduzeću koje iskorištava […] plinovod radi poduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera za osiguranje […] plinovoda, postrojenja i uređaja koji su njegov sastavni dio i telekomunikacijskih uređaja […] plinovoda."

9. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11.

13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

9.1. Ispitujući na takav način pobijanu presudu, ocjena je ovog suda da u njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9.1.1. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se obje stranke pozivaju u žalbama i na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti uz primjenu članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. To stoga što pobijana presuda sadrži jasne i neproturječne razloge zbog kojih je tužbeni zahtjev djelomično odbijen, a djelomično prihvaćen pa se može ispitati. Činjenica da stranke osporavaju zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti tuženika za dio pretrpljene štete ima značaj prigovora o načinu odlučivanja o tužbenom zahtjevu s izrazom nezadovoljstva utvrđenim činjeničnim stanjem, ali, suprotno žalbenim navodima obiju stranaka, nema značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Zbog toga će osnovanost tih žalbenih navoda biti ocijenjena prilikom razmatranja postojanja žalbene osnove pogrešne primjene materijalnog prava.

10. Pravno shvaćanje suda prvog stupnja o primjeni materijalnog prava ne može se prihvatiti.

11. U ovom je predmetu sporno pripada li tužiteljici naknada zahtijevane štete prema općim pravilima obveznog prava.

12. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je uzrok te štete zagrijavanje tla kao posljedica općekorisne djelatnosti jer je gradnja plinovoda radi opskrbe plinom u općem interesu od koje koristi imaju svi.

13. Tijekom postupka je utvrđeno i to da je za izgradnju plinovoda bilo dobiveno odobrenje nadležnog tijela odnosno bila je izdana valjana građevinska dozvola.

14. Prema članku 1047. stavku 3. ZOO-a, ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta).

15. Iz navedenog propisa slijedi da su oštećenici dužni trpjeti štetu koja se prema redovnom tijeku stvari može očekivati od općekorisne djelatnosti. Sve što prelazi tako očekivanu, uobičajenu granicu, smatra se prekomjernom štetom te se samo takva šteta naknađuje (i to u cijelosti), za razliku od štete koja se prema redovnom tijeku stvari može od takve djelatnosti očekivati i koja se (uopće) ne naknađuje. Drugim riječima, za odgovornost za štetu od općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela potrebno je dokazati (samo) da je riječ o prekomjernoj šteti. Za prekomjernu štetu koja nastane od općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela odgovara se bez obzira na to što nema protupravnosti odnosno bez obzira što nema krivnje. Pritom se prekomjerna šteta naknađuje u cijelosti. Takvo je i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u, primjerice, Rev 1141/2007-2 od 26. ožujka 2008., Rev-x 137/2014-2 od 27. siječnja 2015., Rev 1198/2012-3 od 17. lipnja 2015., Rev 104/2012-2 od 29. ožujka 2017., Rev 4446/2019-2 od 1. lipnja 2022., Rev 2624/2018-2 od 5. travnja 2022. i dr.

16. Izgradnja plinovoda na nekretninama u vlasništvu tužiteljice uz dozvolu nadležnog tijela nije protupravna radnja niti na strani tuženika postoji krivnja za štetu koja je tužiteljici nastala izgradnjom predmetnog plinovoda, a sastoji se od troškova nabavke i podizanja 45 sadnica trešanja (imovinska šteta) i od neostvarenih prihoda (izmakla dobit) zbog propadanja uroda na tim stablima u dvadesetgodišnjem razdoblju eksploatacije, ali je on dužan nadoknaditi tu štetu ako je ona prekomjerna. To znači da je za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva potrebno ocijeniti je riječ o prekomjernoj šteti.

17. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica na nekretninama u kojima je ukopan plinovod podigla nasad od oko 750 stabala trešanja. Od toga je zbog štetnog utjecaja plinovoda oštećeno ukupno 45 stabala (6%). Iz provedenog geodetskog vještačenja proizlazi da se štetni utjecaj plinovoda proteže na ne više od 400 m[2] tla dok je ukupna površina nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 6171 m[2] . Iz toga slijedi da na preko 90% poljoprivrednog zemljišta o kojem je riječ tužiteljica može uspješno obavljati djelatnost uzgoja nasada od preko 700 stabala trešanja.

17.1. S obzirom na to da iz provedenog geološkog vještačenja proizlazi da je zagrijavanje tla uobičajena posljedica postavljanja plinovoda koji se postavlja u obavljanju općekorisne djelatnosti opskrbe plinom od koje svi imaju koristi te da je agronomskim vještačenjem utvrđeno da je šteta na svih 45 stabala nastala kao posljedica tog zagrijavanja, činjenica da tužiteljica zbog toga trpi štetu na 6% svog nasada trešanja i na ispod 10% svoje poljoprivredne površine ne može se smatrati prekomjernom, nego štetom koja se prema redovnom tijeku stvari može očekivati od zagrijavanja tla na dijelovima nekretnina iskorištenih u obavljanju općekorisne djelatnosti pa je tu štetu koja joj je nastala zbog oštećenja 45 stabala trešanja tužiteljica dužna trpjeti kao uobičajenu štetu od djelatnosti korisne svima (usporediti s činjenicama u predmetu Rev 104/2012-2 od 29. ožujka 2017.). Zbog toga je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 1407. stavak 3. ZOO-a kada je ocijenio da oštećenje osam stabala trešanja predstavlja prekomjernu štetu te kada je naložio tuženiku naknaditi tužiteljici štetu od 7.517,57 EUR pa je uz primjenu članka 373. točke 3. ZPP-a preinačena točka I. izreke prvostupanjske presude i zahtjev za isplatu te štete je odbijen. Imajući na umu ocjenu ovog suda da gubitak (manjeg) dijela nasada tužiteljice koji je posljedica postavljanja plinovoda na njezinim nekretninama nije prekomjerna šteta, uz primjenu članka 368. stavka 2. ZPP-a odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena je točka II. izreke prvostupanjske presude kojom je njezin dio njezinog odštetnog zahtjeva odbijen.

18. S obzirom na to da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu, u skladu s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a ne pripada joj pravo na naknadu troškova postupka. Zbog toga je uz primjenu članka 380. točke 3. ZPP-a preinačena odluka o troškovima postupka iz točke III. izreke prvostupanjske presude na način da je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka odbijen. Tužiteljica koja sa žalbom nije uspjela odbijena je i sa zahtjevom za naknadu troškova odbijenog pravnog lijeka.

19. Odluka o naknadi troškova cijelog postupka temelji se na članku 166. stavku 2. ZPP-a, a donesena je uz primjenu članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a. Tuženiku uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) pripada naknada troškova odvjetničke nagrade za:

- sastavljanje odgovora na tužbu od 30.4.2019. (Tbr. 8. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- sastavljanje podneska od 25.11.2019. (Tbr. 8. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- zastupanje na pripremnom ročištu 28.9.2020. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- zastupanje na pripremnom ročištu 4.2.2021. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- zastupanje na pripremnom ročištu 22.3.2021. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- pristup na ročište 20.9.2022. (Tbr. 9. stavak 5. OT-a) od 50 bodova

- zastupanje na glavnoj raspravi 10.1.2023. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- zastupanje na očevidu 26.9.2023. (Tbr. 9. stavak 7. OT-a) od 250 bodova

- sastavljanje podneska od 2.4.2024. (Tbr. 8. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- zastupanje na glavnoj raspravi 15.10.2024. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 250 bodova

- zastupanje na glavnoj raspravi 26.3.2025. (Tbr. 9. stavak 1. OT-a) od 250 bodova i

- sastavljanje žalbe od 12.5.2025. (Tbr. 10. stavak 1. OT-a) od 125 bodova što ukupno (Tbr. 54. OT-a) i uvećano za porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT-a) iznosi 6.687,50 EUR. Tome treba dodati predujmljene troškove vještačenja od 1.849,74 EUR i troškove plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 243,25 EUR pa je ukupno dosuđena tuženiku naknada troškova parničnog postupka od 8.780,49 EUR. Tuženiku koji je u odgovoru na tužbu zahtijevao zatezne kamate na troškove postupka te su kamate dosuđene u skladu s člankom 151. stavkom 3. ZPP-a po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Varaždinu 17. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer