Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4005/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog BĐ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) rješavajući o žalbi tužitelja Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Viškovo, protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: Pp-2994/2023 od 12. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Viškovo kao neosnovana te se prvostupanjska presuda potvrđuje.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci okr. BĐ je, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, da je na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu (obaveznom prekršajnom nalogu) počinio prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
1.1. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona određeno je da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
2.1. Žalitelj navodi da nisu ispunjenje pretpostavke za primjenu članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona. Tužitelj ističe da je sud trebao cijeniti dokaze u premetu i provesti dokazni postupak ili tražiti od tužitelja dopunu optužnog akta u smislu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona.
2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07.,39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nije povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika i da nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Odredbom članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:
(3) Vlasnik vozila odnosno korisnik dužan je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno korisnik vozila ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
6. Prema cit. zakonskoj odredbi za prekršaj se može kazniti vlasnik vozila koji na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona ne da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
7. Budući da činjenični opis djela naveden u izreci prvostupanjske presude, koji je istovjetan činjeničnom opisu optužnog akta, ne sadrži određenje da je okrivljenik vlasnik vozila kojim je počinjen prekršaj, tako opisano djelo po propisu nije prekršaj.
8. Suprotno navodima žalbe, nepostojanje zakonskih obilježja djela prekršaja, koja moraju proizlaziti iz činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu, neotklonjiv je propust tužitelja i prvostupanjski sud je dužan postupiti prema imperativnoj odredbi članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona i ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.
9. Neosnovano žalitelj ističe da je prvostupanjski sud trebao zatražiti ispravak optužnog akta u smislu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona, budući da se navedena odredba primjenjuje samo ako u optužnom aktu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. tog Zakona, bez kojih nije moguće voditi postupak ili su ti podaci pogrešni, a ne radi se o bitnim obilježjima prekršaja.
10. Bez uspjeha žalitelj ističe da je trebalo provesti dokazni postupak, budući da se sud ne može upustiti u provođenje dokaznog postupka, u slučaju kada činjenični opis djela ne sadrži sve bitne elemente prekršaja.
11. Neosnovano žalitelj upire na odluku prvostupanjskog suda i različito postupanje prvostupanjskih sudova u svezi pozivanja tužitelja radi dopune optužnog akta u pogledu bitnih obilježja prekršaja, budući da drugostupanjski sud ne obvezuju mišljenja i odluke prvostupanjskih sudova.
12. Prema tome, kako činjenični opis djela u predmetnom optužnom aktu ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, to je i po ocjeni ovog suda pravilno i zakonito postupio prvostupanjski sud kada je okrivljenika oslobodio optužbe u fazi ispitivanja optužnog akta.
13. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 17. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
