Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Virovitica, Tomaša Masaryka 8
Poslovni broj: Pn-61/2023-39
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Virovitici, po sutkinji Željki Jurić, u pravnoj stvari prvotužiteljice OL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], drugotužitelja LL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trećetužitelja SL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], četvrtotužitelja CL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i petotužiteljice GL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupani po punomoćniku Luki Mardešiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, 17. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Usvaja se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:
1. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 11.329,89 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
- iznos od 53,10 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
2. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju LL iz
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 11.329,89 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
- iznos od 53,10 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
3. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju SL iz
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 11.329,89 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
- iznos od 53,10 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
5. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju ĆL iz
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 11.329,89 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
- iznos od 53,10 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:
"1. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužiteljici JL iz
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 21.855,43 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.5.2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
- iznos od 1.463,93 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
2. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju CL iz
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 15.516,72 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
3. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju LL iz
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 15.516,72 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 12. svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
4. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju SL iz
[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 15.516,72 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 12.svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
5. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
- iznos od 15.516,72 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 12.svibnja 2017. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi navode da se 15. veljače 2017. u [adresa] ispred kbr. 97 u [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao pok. AL, suprug tužiteljice JL i otac ostalih tužitelja; da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Virovitici posl.br. K-17/2019 od 18. rujna 2019. za izazivanje navedene prometne nesreće proglašena krivom NL, osiguranica tuženika; da iz navedene presude proizlazi da je do prometne nesreće došlo na način da se pok. AL kretao biciklom u istom smjeru kao i osobno vozilo kojim je upravljala NL; da je pok. AL započeo radnju skretanja u lijevo na pristupni most ispred kbr. 97; da osiguranica tuženika nakon što je uočila da pok. AL poduzima radnju skretanja ulijevo nije uspjela zaustaviti svoje vozilo, a sve zbog prevelike brzine kretanja, koja je bila daleko veća od dopuštene brzine kretanja; da iz obrazloženja ove presude ali i iz prometno tehničkog vještačenja proizlazi da je upravo prevelika brzina kretanja osiguranice tuženika bila osnovni i jedini uzrok prometne nezgode. Stoga tužitelji tužbom potražuju pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti bliskog srodnika te imovinsku štetu.
1.1 Tijekom postupka tužitelji su više puta vršili preinaku tužbenog zahtjeva i to prvi puta 21. kolovoza 2020., a nakon što su na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete iz 2002.godine , na način da su povećani za 50 %. Tužitelji u podnesku od 21. kolovoza 2020., potražuju za tužiteljicu DL iznos od 363.952,00 kuna (48.304,73 EUR ), te za tužitelja LL, SL, CL i VL, svakome iznos od 227.000,00 kuna (30.128,08 EUR).
1.2. Podneskom od 25. studenog 2025. (str. 631-638) tužitelji pozivajući se na isplate tuženika nakon donošenja presude ovog Suda posl.br. Pn-64/2018-52 od 21. siječnja 2022., koja je potvrđena u toč. I. a ukinuta u toč. II. i III. izreke, odlukom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-672/2022-3 od 4. srpnja 2023., te promjenu orijentacijskih kriterija i indeks inflacije od 29,9%, uređuju tužbeni zahtjev na način da I.-tužiteljica, supruga pok. AL, potražuje :
- 56.894,28 EUR naknade neimovinske štete s osnova duševnih boli zbog smrti supruga , te iznos od
- 4.506,20 EUR naknade imovinske štete s osnova troškova pogreba, karmina, ukopa i žalobne odjeće.
1.3. U navedenom podnesku tužitelja se navodi da je tuženik 30.10.2020. na ime neimovinske štete isplatio I. tužiteljici iznos od 13.935,89 EUR, zatim daljnji nesporni iznos od 663,61 EUR 8.11.2021., te 8.11.2021. iznos od 2.253,10 EUR imovinske štete, zajedno s kamatama na isplaćene iznose, pa je I. tužiteljica DL konačno potraživala podneskom od 17.11.2021. neimovinsku štetu u iznosu od 29.199,02 EUR te imovinsku štetu u iznosu od 2.253,10 EUR; da je prvostupanjski sud I.- tužiteljici JL dosudio, a županijski sud potvrdio presudu u tom dijelu, iznos od 20.439,31 EUR neimovinske štete te 789,17 EUR imovinske štete, s kamatama od 21. 8.2020. do isplate; da je tuženik prema djelomično pravomoćnoj presudi 04.10.2023. isplatio I.-tužiteljici JL neimovinsku štetu u iznosu od 20.439,31 EUR i kamate na navedeni iznos u iznosu od 3.437,67 EUR, imovinsku štetu u iznosu od 789,17 EUR i kamate na taj iznos u iznosu od 290, 28 EUR; da I- tužiteljica DL potražuje preostali dio do zatraženog iznosa, odnosno neimovinsku štetu s osnova duševnih boli zbog smrti supruga u iznosu od 8.759,71 EUR te imovinsku štetu u iznosu od 1.463,93 EUR.
Slijedom navedenog, I.-tužiteljica DL konačnim tužbenim zahtjevom potražuje iznos od :
- 21.855,43 EUR na ime neimovinske štete (56.894,28 EUR umanjeno za nesporne isplate),
- 1.463,93 EUR na ime imovinske štete s osnova troškova pogreba, karmina, ukopa i žalobne odjeće.
1.4. Nadalje, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom podneskom od 15. studenog 2025. u odnosu na II.-V. tužitelje, djecu pok. AL , koji su potraživali prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom 150.000,00 kn, a nakon promjene Orijentacijskih kriterija VSRH 2020. godine iznos od 225.000,00 kn, obzirom na indeks inflacije i promijenjene cijene od 2020. pa do danas II.-V. tužitelji potražuju 29,9% više, odnosno:
- 38.791,56 EUR naknade neimovinske štete s osnova duševnih boli zbog smrti oca ,
- 265,45 EUR imovinske štete s osnova troškova žalobne odjeće.
1.5. U navedenom podnesku tužitelja se navodi da je tuženik 10.11.2020. na ime neimovinske štete isplatio II.-V. tužiteljima svakome iznos od 9.290,60 EUR /70.000,00 kn, zatim 8.11.2021. daljnji nesporni iznos od 663,61 EUR /5.000,00 kn, te 8.11.2021. iznos od 132,72 EUR /1.000,00 kn imovinske štete zajedno s kamatama na isplaćene iznose do tada, II.-V. tužitelji (svaki od njih) su podneskom od 17.11.2021. potraživali neimovinsku štetu u iznosu od 19.908,42 EUR /150.00,00 kn, te imovinsku štetu u iznosu od 132,72 EUR /1.000,00 kn; da je prvostupanjski sud II.-V. tužiteljima dosudio, a županijski sud potvrdio presudu u tom dijelu, iznos od 1.990,84 EUR neimovinske štete te iznos od 79,63 EUR imovinske štete s kamatama od 21. 8. 2020. do isplate ; da je tuženik svakome od II.-V. tužitelja prema djelomično pravomoćnoj presudi 04.10.2023. isplatio neimovinsku štetu u iznosu od 1.990,84 EUR i kamate na navedeni iznos, imovinsku štetu u iznosu od 79,63 EUR te kamate na taj iznos; da II.- V. tužitelji (svatko od njih) potražuju preostali dio do zatraženog iznosa, odnosno neimovinsku štetu s osnova duševnih boli zbog smrti oca u iznosu od 17.917,58 EUR te imovinsku štetu u iznosu od 53,10 EUR.
Slijedom navedenog II.-V. tužitelji konačnim tužbenim zahtjevom potražuju iznos od :
- 26.846,61 EUR na ime neimovinske štete (38.791,56 EUR umanjeno za nesporne isplate 11.945,05 EUR),
- 53,10 EUR na ime imovinske štete s osnova troškova pogreba, karmina, ukopa i žalobne odjeće.
Tužitelji predlažu ovako postavljen tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti te potražuju troškove ovog postupka.
2. U svom odgovoru na tužbu tuženik priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja
- prometne nesreće u [adresa] u [adresa] 15. veljače 2017. u kojoj je sudjelovao prednik tužitelja AL, upravljajući biciklom iz smjera centra [adresa] i NL, koja je upravljala vozilom marke Opel, tip Corsa reg. oznake [registarska oznaka], za koji je bila zaključena polica osiguranja od automobilske odgovornosti kod tuženika broj: 8102634217, važeća na dan štetnog događaja. Tuženik osporava činjenični opis dinamike nastanka prometne nesreće, kako su to naveli tužitelji, poriče da bi za navedenu prometnu nesreću bila isključivo kriva NL, te ističe da veliki udio u navedenoj nesreći ima i oštećenik pok. AL. Smatra da su iznosi koje tužitelji potražuju previsoki, te sud prilikom odmjeravanja visine naknade treba uzeti u obzir i stupanj i težinu povrede prava osobnosti u ovom slučaju, osobito vezano uz potraživanja tužitelja za naknadu neimovinske štete za duševne boli. Osporava visinu tražbine za nadgrobni spomenik, cijeneći da je zatraženi iznos troškova znatno iznad visine iznosa koje građani prosječnih imovinskih prilika izdvajaju za izgradnju nadgrobnog spomenika za jedno grobno mjesto na groblju na kojem je pokopan pok. AL. Tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva, osporava i tijek zateznih kamata, a tijekom postupka ističe i prigovor zastare. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.
3. U nastavku postupka sukladno odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž- 672/2022-3 od 4. srpnja 2023. radi utvrđenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu i obdukciji (str. 9-11,12-13), podnesak oštećenika za naknadu štete (str. 18), Odgovor Euroherc osiguranja d.d. od 4. srpnja 2017. ( str.19), vjenčani i rodne listove tužitelja (str.8, 22-25), račun za cvijeće (str. 33), narudžbenicu (str. 34), račun Komunalno Pitomača d.o.o. (str. 35-36), Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Pere Todorović od 15. siječnja 2018. ( str. 26-32, 177-188), zdravstveni karton (str. 54-160), spis ovog suda posl.br. K-17/2019 te Presudu Općinskog suda u Virovitici posl.br. K-17/2019-21 od 18. rujna 2019. (str. 194-199), Presudu Županijskog suda u Splitu posl.br. Kž-519/2019-5 od 26. studenog 2019. (str. 200-202), Nalaz i mišljenje sudskog vještaka toksikologa Marine Nestić (str. 266-267), saslušan je vještak Marina Nestić (str. 307-308), svjedoci NL (str. 250-251) i prometno tehnički vještak TL (str. 251-252), tužitelji DL (str. 239, 629), LL (str. 239-240, 629), SL (str. 240, 629), CL (str. 240,629) i VL (str. 240, 630), izvršen je uvid u odluku VS RH posl.br. Rev-1366/2024-2 od 8. travnja 2025. (str. 576-580), Nalaz i mišljenje sudskog vještaka prometne struke Dražena Jeđuda (str. 600-611), u Dopunu vještačenja (str. 624-625), saslušan je stalni sudski vještak prometne struke Dražen Jeđud (str. 682 -683 ), te je izvršen uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu.
4. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantne su odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 , dalje: ZOO) , Zakona o obveznom osiguranju u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09,75/09,76/13,152/14,151/15 ,dalje: ZOOP) i Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22 , dalje: ZPP).
5. Svi dokazi cjenjeni su temeljem odredbe čl. 8. ZPP .
6. Izvršenim uvidom u spis ovog Suda posl.br. K- 17/2019 utvrđeno je da je presudom Općinskog suda u Virovitici posl.br. K-17/2019-21 od 18. rujna 2019., koja je potvrđena u cijelosti presudom Županijskog suda u Splitu posl.br. Kž-519/2019-5 od 26. studenog 2019., optuženica NL proglašena krivom što je, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ljudi, prouzročivši zbog toga smrt jedne osobe, čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 6. u svezi sa st. 2. i 1. istog članka KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 6. KZ/11.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete koju trpe uslijed smrti pok. AL, koji je smrtno stradao u prometnoj nesreći 15. veljače 2017. u [adresa], ispred kbr. 97, [adresa] uslijed naleta osobnog vozila osiguranog kod tuženika a kojim je upravljala NL.
8. Budući da između stranaka nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija tuženika kao i osnova zahtjeva, glede odgovornosti je prvostupanjski sud odlučio primjenom odredbe čl. 1106. ZOO u svezi odredbe čl. 1092. st. 1. ZOO i čl. 1067. st. 3. ZOO.
9.1. Kako je među strankama sporan doprinos nastanku štetnog događaja, odnosno je li pok. AL svojim ponašanjem u prometu pridonio nastanku prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao , sud je odredio prometno tehničko vještačenje, po vještaku prometne struke . Stalni sudski vještak Dražen Jeđud, dipl. ing. strojarstva i sveučilišni specijalist gradskog prometa , u svom Nalazu i mišljenju (list 600-611, 624- 625, 682-683) navodi da se prometna nesreća dogodila kao udar prednjeg desnog frontalnog dijela OA reg. oznake [registarska oznaka] u središnji lijevi bočni dio bicikla; da je kontakt između vozila ostvaren na sjevernoj kolničkoj traci, odnosno lijevoj kolničkoj traci gledano u smjeru njihovog kretanja; da se u trenutku prometne nesreće NL osobnim vozilom kretala kolnikom [adresa] iz smjera zapada u smjeru istoka i dolaskom do mjesta događaja je vršila radnju pretjecanja bicikla; da je u trenutku prometne nesreće sada pok. AL upravljao biciklom i kretao se kolnikom [adresa] također iz smjera zapada u smjeru istoka ; da je sada pok. AL dolaskom do mjesta događaja vršio radnju skretanja ulijevo prema kolnom prilazu kbr. 97 u smjeru sjevera i kretao se brzinom oko 10 km/h; da se u trenutku kontakta osobno vozilo kojim je upravljala NL kretalo brzinom oko 54 km/h, a u trenutku reagiranja KL i poduzimanja radnje kočenja brzinom oko 81 km/h. Prema Nalazu i mišljenju vještaka, NL je pravovremeno reagirala i poduzela radnju kočenja i skretanja u lijevu stranu približno u trenutku kada je AL s biciklom započeo radnju skretanja.
9.2. Nadalje, u Nalazu i mišljenju se navodi da je vremensko-prostornom analizom utvrđeno da je NL s osobnim vozilom ranije započela radnju pretjecanja, nego AL s biciklom radnju skretanja. U trenutku započinjanja radnje skretanja bicikla osobno vozilo je već bilo izmaknuto u lijevu stranu i s oko 0,7 m širine svoje tlocrtne površine se nalazio na lijevoj kolničkoj traci, gledano u smjeru kretanja vozila. Obzirom na način reagiranja, NL bi uspjela zaustaviti osobno vozilo prije mjesta kontakta da se kretala brzinom ne većom od oko 64 km/h.
9.3. Prometna nesreća se prema vještaku prometne struke , ne bi dogodila da se NL s osobnim vozilom kretala u okviru dopuštene brzine od 50 km/h, jer bi u tome slučaju uspjela zaustaviti osobno vozilo prije dolaska u mjesto kontakta. Za sigurno vršenje radnje pretjecanja bicikla bilo je potrebno održavati sigurnosni bočni razmak između vozila od minimalno oko 1,2 m.
9.4. Obzirom da je u fazi prilaza NL već osigurala bočni razmak između vozila od oko 0,7 m, te obzirom na mogućnost dodatnog izmicanja vozila u lijevu stranu do dolaska u ravninu stražnjeg dijela bicikla, NL je u fazi prilaza osigurala dovoljan bočni razmak između vozila za sigurno pretjecanje bicikla.
9.5. Prema Nalazu i mišljenju vještaka, do prometne nesreće ne bi došlo da AL s biciklom nije započeo radnju skretanja, odnosno da se nastavio kretati uz desni rub kolnika u zoni širine 1,0 m ulijevo od istog.
9.6. U Nalazu i mišljenju prometnog vještaka se zaključno navodi i da je obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete, postojala objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Prije poduzimanja radnje skretanja AL je pravilnom prometno-tehničkom provjerom i pogledom unatrag preko lijevog ramena mogao uočiti osobno vozilo kojim je upravljala osiguranica tuženika , a koje se već nalazilo u fazi pretjecanja, te se mogao uvjeriti da radnju skretanja neće moći izvršiti na siguran način. Odustajanjem od radnje skretanja i propuštanjem osobnog vozila kojim je upravljala osiguranica tuženika, AL bi izbjegao prometnu nesreću
9.7. Očitujući se na podnesak punomoćnika tužitelja od 11. studenog 2025. vještak u Dopuni nalaza (str. 624-625) navodi da prema definiciji pretjecanje je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se kreće u istom smjeru, te da je u trenutku prometne nesreće NL s osobnim vozilom vršila radnju pretjecanja bicikla. U očitovanju se ističe da vozač bicikla prosječnih psihofizičkih i vozačkih sposobnosti može okretom glave uočiti vozilo u prilazu, te procijeniti njegovu brzinu i uzdužni razmak. U trenutku kada je NL poduzela radnju izmicanja u lijevu stranu radi pretjecanja bicikla, bicikl se još uvijek kretao uz desni rub kolnika, pa bi nastavak kretanja osobnog vozila po desnoj kolničkoj traci bio atipičan način postupanja vozača. Navodi se nadalje da je usporenje od 7,3 m/s2 odabrano obzirom na vrstu vozila, stanje kolničke površine i početnu brzinu kočenja, te da očekivanja vozača bicikla ne mogu biti predmetom prometno-tehničkog vještačenja. Vještak još ističe i da je u očevidnoj dokumentaciji navedeno da na mjestu događaja kolnik čini ravni cestovni potez, a na fotografijama očevida je vidljivo da u fazi prilaza cesta čini blagi zavoj u desno, gledano u smjeru kretanja vozila. Obzirom da se u trenutku započinjanja skretanja bicikla osobno vozilo nalazilo na udaljenosti oko 35,0 m od mjesta kontakta, okolnost blagog desnog zavoja nije imala utjecaja na mogućnost pravovremenog uočavanja osobnog vozila od strane vozača bicikla.
9.8. Vještak je saslušan i na ročištu 3. prosinca 2025. (str. 682-683), te je u cijelosti ostao kod svog pisanog Nalaza i mišljenja od 9. rujna 2025. i Dopune Nalaza i mišljenja od 17. studenog 2025. Očitujući se na upite punomoćnika tužitelja, ističe da funkcija vidnog polja vozača bicikla spada u područje medicinskog vještačenja, odnosno da to ne može biti predmetom prometno tehničkog vještačenja, ali obzirom na prometno tehničke uvjete, odnosno uvjete vidljivosti te prostorno i vremensko uvjetovane položaje sudionika u pojedinim fazama prometne nesreće, mišljenja je da je AL prije poduzimanja radnje skretanja biciklom u lijevo, pravilnom provjerom mogao uočiti osobni automobil koji se nalazio na udaljenosti od oko 35 metara od mjesta kontakta.
9.9. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja, vještak Dražen Jeđud u svom iskazu ističe da je u trenutku reagiranja vozačice automobila, osobni automobil bio izmaknut u lijevu stranu oko 0,7 metara od zone kretanja bicikla, širine 1 metar, odnosno oko 1,7 metara ulijevo od desnog ruba kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila. Obzirom da se bicikl u pravilu kreće u zoni širine 1 metar ulijevo od desnog ruba kolnika, te mogućnost kretanja bicikla i nešto bliže desnom rubu kolnika, te obzirom da je automobil od trenutka reagiranja do mjesta kontakta prešao put duljine od 35 metara, vještak je mišljenja da je vozačica automobila do mjesta prolaska pored bicikla imala na raspolaganju dodatni put u kojem bi mogla ostvariti dodatni bočni razmak, a koji bi u trenutku pretjecanja bicikla, da se isti kretao u zoni širine 1 metar od desnog ruba kolnika, bio dovoljan za sigurno pretjecanje bicikla. Vještak je slijedom navedenog, mišljenja da se sigurnosni bočni razmak prilikom pretjecanja bicikla ne dovodi u prometno tehničku uzročno posljedičnu vezu s nastankom prometne nesreće.
9.10. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dražena Jeđuda, dipl. ing. strojarstva i sveučilišnog specijalist gradskog prometa (str. 600-611, 624-625, 682-683), sud prihvatio u cijelosti kao stručan i nepristran, dan u skladu s pravilima struke.
10. Navedeno nije u suprotnosti niti s iskazom prometno tehničkog vještaka TL saslušanog u ovom postupku (str. 251-252 ) uz suglasnost stranaka, kao vještaka koji je dao svoj Nalaz i mišljenje u kaznenom postupku ovog suda posl.br. K- 17/2019 , u kojem je osiguranica tuženika NL presudom Općinskog suda u Virovitici posl.br. K-17/2019-21 od 18. rujna 2019., koja je potvrđena u cijelosti presudom Županijskog suda u Splitu posl.br. Kž-519/2019-5 od 26. studenog 2019., proglašena krivom. U svom iskazu ističe da je kombinirana reakcija koju je osiguranica tuženika NL imala kritične zgode, primjerena prometnoj situaciji u kojoj se našla tog trenutka. Svjedok u bitnom navodi da do naleta na biciklistu ne bi došlo u slučaju da se biciklist nastavio kretati ravno, odnosno nesreća bi bila izbjegnuta i do štetnog događaja ne bi došlo, te da je osiguranica tuženika kod poduzetog pretjecanja zauzela dovoljan bočni razmak, odnosno da je u trenutku njezine reakcije bočni razmak u odnosu na tijelo bicikliste iznosio 0,9 metara, sama reakcija na opasnost uslijedila je nepunih 40 metara (39,1 metar) prije , a taj bočni razmak imala je u trenutku same reakcije, pa bi do mjesta sustizanja bicikla najvjerojatnije mogla ostvariti i veći bočni razmak od ovoga. U trenutku započetog skretanja, biciklist nije imao ispunjene tehničke preduvjete za sigurno skretanje u lijevu stranu, te je okretanjem glave mogao vidjeti vozilo koje se već nalazilo dijelom svoje širine na lijevoj prometnoj traci, što znači da je tog trenutka za njega prometna traka bila zauzeta. Stoga je prema ovom svjedoku , biciklist bio dužan a imao je i mogućnost , odustati od skretanja, propustiti vozilo osiguranice tuženika, i na taj način bi izbjegao štetni događaj. Svjedok naglašava u pogledu brzine kretanja vozila, da sigurnost skretanja biciklom ne ovisi o brzini vozila, već o činjenici ima li lijevu prometnu traku slobodnu ili ne. Ističe da se, s obzirom da je biciklist vršio lijevo skretanje preko kolnika, a vozilo kojim je upravljala osiguranica tuženika NL se kretalo ravno kolnikom, može govoriti o tome da je biciklist svojom radnjom oduzeo prednost prolaska vozila osiguranici tuženika. Prema iskazu prometno tehničkog vještaka TL saslušanog u ovom postupku, a koji je kao vještak dao svoj Nalaz i mišljenje u kaznenom postupku ovog suda posl.br. K- 17/2019, osiguranica tuženika NL bi prometnu nesreću izbjegla pri svim brzinama ne većim od 67 km/h. Kako je na mjestu štetnog događaja brzina bila ograničena na 50 km/h, to izravno znači da bi nesreća bila izbjegnuta da se vozila i brzinom ograničenja.
11. Dakle, analizirajući iskaz prometno tehničkog vještaka TL koji je saslušan u ovom postupku kao svjedok a koji je kao vještak dao svoj Nalaz i mišljenje u kaznenom postupku ovog suda posl.br. K-17/2019, u kojemu je osiguranica tuženika NL oglašena krivom, u odnosu na Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dražena Jeđud (str. 600-611, 624-625, 682-683), koji je sud prihvatio u cijelosti kao stručan i nepristran, dan u skladu s pravilima struke, ovaj sud ne nalazi nikakve kontradiktornosti.
12. U odnosu na navode tuženika glede doprinosa osiguranice tuženika, kojima ističe da je taj doprinos znatno manji, jer postoji veliki doprinos samog oštećenika koji je presjekao pravac kretanja vozila, valja reći da bi nesreća bila potpuno izbjegnuta da se osiguranica tuženika kretala brzinom do 64 km/h, dakle i brzinom većom od dopuštene, koja je bila ograničena na 50 km/h.
13. Međutim, unatoč prekoračenju brzine koja je bila ograničena na 50 km/h, po ocjeni ovog suda osiguranica tuženika nije postupila suprotno odredbi čl. 66. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22 – dalje: ZOSPC), prema kojoj odredbi vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu . Naime, u vrijeme poduzete radnje pretjecanja od strane osiguranice tuženika KL **.**.2017. oko 11:00 sati, uvjeti na cesti su bili povoljni. Naime, radilo se o ravnoj asfaltiranoj cesti širine 5,20 m s isprekidanom središnjom crtom, s travnatom bankinom sa sjeverne strane širine 0,30 m, suhim kolnikom, normalnim prometom, sunčanim vremenom i dobrom vidljivošću.
14. U svom iskazu svjedokinja NL navodi da je 15. veljače 2017., upravljala osobnim automobilom iz centra [adresa] prema [adresa], te je uočila da se ispred nje kreće bicikl a osoba na biciklu nije pokazivala nikakve znakove da namjerava izvršiti radnju skretanja, te je svjedokinja započela radnju pretjecanja. U tom trenutku biciklist je skrenuo ulijevo, te je došlo do naleta vozila kojim je upravljala svjedokinja NL na bicikl i biciklistu. U svom iskazu ističe da je od radnji koje je poduzela da bi spriječila udar u biciklistu, poduzela radnju kočenja, ističe i da je vidljivost bila dobra, ali da se ne sjeća točno kada je uočila pok. AL tj. biciklistu. U svom iskazu svjedokinja ističe i da pok. AL za vrijeme vožnje bicikla i prije skretanja nije okretao glavu i provjeravao nalazi li se netko iza njega, svjedokinja iskazuje da nije. Ističe da je ona počela pretjecati prije nego što je biciklist počeo skretati, odnosno kada je ona započela radnju pretjecanja biciklist je još uvijek vozio svojim trakom, te da biciklist u trenutku kada je počeo skretati u lijevo nije pogledao iza sebe, niti je dao bilo kakav znak o namjeravanom skretanja u lijevo, bilo pokazivanjem lijevom rukom, bilo okretanjem glave, bilo načinom i smjerom kretanja bicikla, odnosno da biciklist nije pokazivao baš nikakve znakove da ima namjeru skretati. Sud je iskaz svjedokinje KL ocijenio uvjerljivim, životnim i u skladu s priloženom dokumentacijom (spis ovog suda posl.br. K- 17/2019 te Nalaz i mišljenje prometnog vještaka TL od 15. siječnja 2018. u spisu K- 17/2019 i na str. 26-32, 177-188 ovog spisa, iskaz svjedoka TL, str. 251-252).
15. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog suda i pok. AL svojim ponašanjem u prometu također je pridonio nastanku štetnog događaja. Činjenica je da je osiguranica tuženika neposredno pred nastanak prometne nesreće vozila znatno iznad ograničenja koje je propisano kao 50 km/h, ali istovremeno sve druge radnje koje je poduzela u skladu su s prometnim pravilima, uz okolnost da je kolnik bio suh, pregledan , odnosno uvjeti za vožnju povoljni. Istovremeno drugi sudionik u prometu AL, nije niti jednom radnjom pokazao da prati i procjenjuje prometnu situaciju neposredno pred nastanak prometne nesreće. Njegovo ponašanje ukazuje da uopće nije obraćao pažnju, niti skrenuo pozornost na druge sudionike u prometu, jer i po nalazu vještaka prometne struke koji je sud prihvatio u cijelosti kao stručan i nepristran, a koji nije u suprotnosti niti s iskazom svjedoka TL, prometnog vještaka koji je svoj Nalaz i mišljenje dao u predmetu ovog suda posl.br. K-17/2019, pok. AL je uz redovnu, dakle minimalnu pozornost, mogao izbjeći prometnu nesreću, a ne izvršiti skretanje u lijevo cijelom širinom kolnika.
16. Na temelju svega navedenog, sukladno odredbi čl. 1106. ZOO u svezi odredbe čl. 1092. st. 1. i čl. 1067. st. 3. ZOO, ovaj sud cijeni da je osiguranica tuženika odgovorna za štetu u omjeru od 60%, dok je prednik tužitelja djelomično pridonio nastanku štete i to u omjeru od 40%.
17. Visina naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti zbog duševnih boli zbog smrti supruga tužiteljice JL, te oca tužitelja LL, SL, CL i ZL utvrđena je sukladno Orijentacijskim kriterijima VSRH, sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na drugoj sjednici Građanskog odjela VSRH održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020, prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete , na način da se prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50% te da se izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH, pri čemu je sud uzeo u obzir indeks inflacije od 29,9 %, kako to tužitelji navode i predlažu u podnesku od 25. studenog 2025. kojim postavljaju konačni tužbeni zahtjev.
18.1. Naime, tužitelji su u podnesku od 25. studenog 2025. naveli da su u međuvremenu Županijski sudovi zauzeli stav da valja uzeti u obzir inflaciju koja je nastupila u razdoblju od 2022. pa do travnja 2025., a koja je iznosila 29,9 %. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da je osnovan povećani zahtjev tužitelja za iznos od 29,9 % za nastalu inflaciju, a kako je to utvrdio i Županijski sud u Zagrebu u svojoj presudi posl.br. Gž-3137/2024-2 od 25. srpnja 2024., gdje se između ostalog navodi i da Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade te prilikom određivanja naknade štete treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja. Također i Županijski sud u Varaždinu u presudi posl.br. Gž-126/2025-2 od 7. svibnja 2025. , u obrazloženju svoje odluke se poziva na stopu inflacije od oko 30%.
18.2. Osim toga, Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani su u lipnju 2020. (Su- IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. i prethodila donošenju ovdje pobijane odluke donesene u prosincu 2025.
19. Rješenjem VS RH posl. br. Revd-1286/2024-2 od 21. ožujka 2024. dopušteno je tuženiku u ovom predmetu podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-672/2022-3 od 4. srpnja 2023. zbog pravnog pitanja: "ocjenjuje li se pitanje zastare potraživanja sudskim putem u slučaju preinake tužbe (povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva) samostalno, te je li za ocjenu nastupa zastare za tražbinu na koju se odnosi preinaka i u slučaju kada se radi o tražbini iz čl. 19., čl. 1046., čl. 1100. i čl. 1101. Zakona o obveznim odnosima odlučan dan preinake tužbe, a ne dan podnošenja tužbe?“. Revizija tuženika je presudom VS RH posl.br. Rev-1366/2024-2 od 8. travnja 2025. odbijena kao neosnovana (str. 576- 580 spisa), a u obrazloženju se navodi da u konkretnom slučaju nije riječ o preinaci tužbe izmjenom činjenične osnove zahtjeva već je predmetni zahtjev za naknadu neimovinske štete preinačen povećanjem novčanog zahtjeva za naknadu neimovinske štete, bez izmjene činjenične i pravne osnove tužbe, tako da je prekid zastare nastupio podnošenjem tužbe za cijeli zahtjev, a ne tek preinakom tužbe za preinačeni dio zahtjeva (str. 576-580 spisa), pri čemu se pozivaju i na zauzeto pravno shvaćanje na 2. sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 27. svibnja 2024. Slijedom navedenog, povećanje tužbenog zahtjeva predstavlja preinaku tužbe s osnove naknade neimovinske štete, koja se sastoji u traženju većeg iznosa naknade već utužene štete, u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP. U slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (tzv. neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara zahtjeva za naknadu štete po toj osnovi prekida se već podnošenjem tužbe u tom postupku.
20. Kako se tuženik slijedom navedenog, neosnovano protivio preinaci tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka, to i prigovor zastare istaknut od strane tuženika nije osnovan , jer su tužitelji podnošenjem tužbe u ovom predmetu prekinuli njezin tijek u smislu odredbe čl. 241. ZOO.
21. Radi utvrđenja visine neimovinske i imovinske štete proveden je dokaz uvidom u račune koje su priložili tužitelji, te su saslušani tužitelji osobno, pri čemu treba naglasiti da je neimovinska šteta povreda subjektivnih neimovinskih prava i interesa neke osobe, šteta koja se ne popravlja, za nju se daje određena satisfakcija, zadovoljenje, koje se oštećenom treba pružiti u vidu pravične novčane naknade. Odgovorna osoba, osiguratelj, plaća neki iznos koji ne predstavlja novčani ekvivalent počinjene štete, pri čemu dakle, ne postoje sistematizirane odredbe o načinu utvrđivanja visine neimovinske štete nego se u svakom konkretnom slučaju ta visina pravične novčane naknade utvrđuje uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja.
22. Povodom žalbi stranaka na presudu ovog Suda posl.br. Pn-64/2018-52 od 21. siječnja 2022. kojom je odlučeno o tužbenom zahtjevu, Županijski sud u Zagrebu je presudom posl. br. Gž-672/2022-3 od 4. srpnja 2023. odbio žalbu tuženika Euroherc osiguranje d.d. kao neosnovanu te je potvrđena presuda ovog suda posl.br. Pn- 64/2018-52 od 21. siječnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, dok je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-672/2022-3 od 4. srpnja 2023. ukinuta presuda ovog suda posl.br. Pn-64/2018-52 od 21. siječnja 2022. u pobijanom dijelu pod toč. II i III izreke, te troškove postupka.
23.1. Kako je tijekom ovog postupka utvrđeno da su pok. AL i tužiteljica DL, imali dobre odnose, da tužiteljica trpi duševne bolove zbog gubitka bliske osobe, svoga supruga, sud je s te osnove ocijenio da tužiteljica DL ima pravo na pravičnu novčanu naknadu, čiju visinu je sud utvrdio uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, pri čemu Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica DL potražuje iznos od 56.894,25 EUR na ime neimovinske štete. Obzirom na doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja od 40 % ( 22.757,12 EUR) to bi tužiteljica imala pravo na pravičnu novčanu naknadu od 34.136,57 EUR. Kako je tuženik (što među strankama nije sporno) isplatio tužiteljici 35.038,85 EUR, to je tužiteljica s daljnjim zahtjevom za pravičnom novčanom naknadom odbijena.
23.2. U odnosu na zahtjev tužiteljice JL za naknadom imovinske štete s osnova troškova pogreba, karmina i žalobne odjeće u ukupnom iznosu od 4.506,20 EUR, kako je to zatraženo konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, temeljem članka 1089. ZOO sud je ocijenio da tužiteljici pripada naknada štete za izgradnju nadgrobnog spomenika prema narudžbenici "Klesar Majstor" od 15.8.2017.g. (str. 34), zatim naknada za trošak ukopa prema računu "Komunalno Pitomača" d.o.o. broj 43/P2/2 od 17.2.2017. (str. 36) te trošak nabavke cvijeća prema računu dostavljenom u spis (str. 33). Za nabavku crnine i troškove za karmine, tužiteljica nije dostavila račun, pa je sud o istima odlučio temeljem odredbe čl. 223. ZPP, ocijenivši da je zatraženi iznos primjeren trošku lokalnih običaja na području na kojem je izvršen ukop pokojnog AL **.**.2017.
Ukupno tužiteljici temeljem imovinske štete pripada iznos od 4.506,20 EUR. Budući da je doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja 40 % (1.802,48 EUR), tužiteljici bi pripao iznos od 2.703,72 EUR. Kako je tuženik već isplatio po ovom osnovu tužiteljici 3.042,27 EUR, to je tužiteljica s daljnjim zahtjevom za naknadom imovinske štete odbijena.
24.1. Povodom zahtjeva tužitelja LL za naknadom neimovinske štete a temeljem članka 1100. ZOO-a, sud je imao u vidu činjenicu da je sin pok. AL, živio u odvojenom domaćinstvu te da se odselio odmah nakon što se oženio, ali je bio usko povezan s ocem i majkom, te im je dolazio u posjet svaki vikend, a ocu je pomagao u berbi vinograda i kod izvoza drva iz šume. Stoga je sud utvrdio da su pok. AL i tužitelj LL, imali dobre odnose, da tužitelj trpi duševne bolove zbog gubitka bliske osobe, svoga oca, te ocijenio da tužitelju LL pripada pravična novčana naknada, čiju visinu je sud utvrdio uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, pri čemu Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj LL potražuje iznos od 38.791,56 EUR na ime neimovinske štete s osnova duševnih boli zbog smrti oca. Obzirom na doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja od 40 % ( 15.516,62 EUR), tužitelj bi imao pravo na pravičnu novčanu naknadu od 23.274,94 EUR. Kako je tuženik ( što među strankama nije sporno) već isplatio tužitelju 11.945,05 EUR, to tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 11.329,89 EUR.
Odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva do zatraženih 26.846,61 EUR.
24.2. Povodom zahtjeva tužitelja LL za naknadom imovinske štete za trošak kupnje crnine u iznosu od 265,45 EUR, kako je prvotno zatražio tužitelj, sud smatra primjenom odredaba čl. 1093. st.1. ZOO i čl. 223. ZPP, da je navedeni iznos korektno zatražen. Budući da je doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja 40 % (106,18 EUR), tužitelju bi pripao iznos od 159,27 EUR. Od navedenog zatraženog iznosa tuženik je već isplatio 212,36 EUR s kamatama. Kad se od zatraženih 265,45 EUR odbije već isplaćeni iznos od strane tuženika od 212,36 EUR, tuženik je u obvezi tužitelju isplatiti za nabavu crnine još 53,10 EUR.
25.1. Povodom zahtjeva tužitelja SL za naknadom neimovinske štete a temeljem članka 1100. ZOO-a, sud je imao u vidu činjenicu da je sin pok. AL, živio u zajedničkom domaćinstvu s majkom i pokojnim ocem, da on također ima obitelj i stanuju na katu, a pok. otac i majka stanovali su u prizemlju. U svom iskazu navodi da su se dobro slagali i financijski se pomagali, a on je vršio i popravke po kući, te jedno vrijeme kada nije imao primanja, pok. otac ga je uzdržavao i sudjelovao u plaćanju njegovih kredita .Slijedom navedenog sud je utvrdio da su pok. AL i tužitelj SL, imali dobre odnose, da tužitelj trpi duševne bolove zbog gubitka bliske osobe, svoga oca, te ocijenio da tužitelju SL pripada pravična novčana naknada, čiju visinu je sud utvrdio uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, pri čemu Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj SL potražuje iznos od 38.791,56 EUR na ime neimovinske štete s osnova duševnih boli zbog smrti oca. Obzirom na doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja od 40 % (15.516,62 EUR), tužitelj bi imao pravo na pravičnu novčanu naknadu od 23.274,94 EUR. Kako je tuženik (što među strankama nije sporno) već isplatio tužitelju 11.945,05 EUR, to tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 11.329,89 EUR .
Odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva do zatraženih 26.846,61 EUR.
25.2. Povodom zahtjeva tužitelja SL za naknadom imovinske štete za trošak kupnje crnine u iznosu od 265,45 EUR, kako je prvotno zatražio tužitelj, sud smatra primjenom odredaba čl. 1093. st.1. ZOO i čl. 223. ZPP, da je navedeni iznos korektno zatražen. Budući da je doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja 40 % ( 106,18 EUR ), tužitelju bi pripao iznos od 159,27 EUR. Od navedenog zatraženog iznosa tuženik je već isplatio 212,36 EUR s kamatama. Kad se od zatraženih 265,45 EUR odbije već isplaćeni iznos od strane tuženika od 212,36 EUR, tuženik je u obvezi tužitelju isplatiti za nabavu crnine još 53,10 EUR. Zakonska zatezna kamata određena je od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 12. svibnja 2017. pa do isplate.
26.1. Povodom zahtjeva tužitelja CL za naknadom neimovinske štete a temeljem članka 1100. ZOO-a, sud je imao u vidu činjenicu da je sin pok. AL, živio u odvojenom domaćinstvu iz kojeg je otišao prije 20-tak godina ali je bio u dobrim odnosima s ocem i s majkom, posjećivali su se jednom tjedno a i preko vikenda. Pomagao je pokojnom ocu kada god je trebalo, a osim ovih posjeta znao je s ocem raditi u vinogradu i u šumi kod izvlačenja drva. Stoga je sud utvrdio da su pok. AL i tužitelj CL, imali dobre odnose, da tužitelj trpi duševne bolove zbog gubitka bliske osobe, svoga oca, te ocijenio da tužitelju CL pripada pravična novčana naknada, čiju visinu je sud utvrdio uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, pri čemu Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj CL potražuje iznos od 38.791,56 EUR na ime neimovinske štete s osnova duševnih boli zbog smrti oca. Obzirom na doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja od 40 % (15.516,62 EUR), tužitelj bi imao pravo na pravičnu novčanu naknadu od 23.274,94 EUR. Kako je tuženik (što među strankama nije sporno) već isplatio tužitelju 11.945,05 EUR, to tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 11.329,89 EUR.
Odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva do zatraženih 26.846,61 EUR.
26.2. Povodom zahtjeva tužitelja CL za naknadom imovinske štete za trošak kupnje crnine u iznosu od 265,45 EUR, kako je prvotno zatražio tužitelj, sud smatra primjenom odredaba čl. 1093. st.1. ZOO i čl. 223. ZPP, da je navedeni iznos korektno zatražen. Budući da je doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja 40 % (106,18 EUR), tužitelju bi pripao iznos od 159,27 EUR. Od navedenog zatraženog iznosa tuženik je već isplatio 212,36 EUR s kamatama. Kad se od zatraženih 265,45 EUR odbije već isplaćeni iznos od strane tuženika od 212,36 EUR, tuženik je u obvezi tužitelju isplatiti za nabavu crnine još 53,10 EUR.
27.1. Povodom zahtjeva tužiteljice ZL za naknadom neimovinske štete a temeljem članka 1100. ZOO-a, sud je imao u vidu činjenicu da je kći pokojnog AL otišla iz obitelji 1999. godine u [adresa], a s obitelji je ostala u dobrim odnosima te ih je posjećivala kada su joj to dopuštale poslovne obaveze, ali su se redovno čuli telefonski. Roditelji joj nisu financijski pomagali, jer za to nije bilo potrebe. Stoga je sud utvrdio da su pok. AL i tužiteljica VL, imali dobre odnose, da tužiteljica trpi duševne bolove zbog gubitka bliske osobe, svoga oca te ocijenio da tužiteljici ĆL pripada pravična novčana naknada, čiju visinu je sud utvrdio uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, pri čemu Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica VL potražuje iznos od 38.791,56 EUR na ime neimovinske štete s osnova duševnih boli zbog smrti oca. Obzirom na doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja od 40 % ( 15.516,62 EUR), tužiteljica bi imala pravo na pravičnu novčanu naknadu od 23.274,94 EUR. Kako je tuženik (što među strankama nije sporno) već isplatio tužiteljici iznos od ukupno 11.945,05 EUR, to tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 11.329,89 EUR. Odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva do zatraženih 26.846,61 EUR.
27.2. Povodom zahtjeva tužiteljice ZL, za naknadom imovinske štete za trošak kupnje crnine u iznosu od 265,45 EUR, kako je prvotno zatraženo, sud smatra primjenom odredaba čl. 1093. st.1. ZOO i čl. 223. ZPP, da je navedeni iznos korektno zatražen. Budući da je doprinos pok. AL nastanku štetnog događaja 40 % (106,18 EUR), tužiteljici bi pripao iznos od 159,27 EUR. Od navedenog zatraženog iznosa tuženik je već isplatio 212,36 EUR s kamatama, pa kad se od zatraženih 265,45 EUR odbije već isplaćeni iznos od strane tuženika od 212,36 EUR, tuženik je u obvezi tužiteljici isplatiti za nabavu crnine još 53,10 EUR.
28.1. Sud je tužiteljima kamatu na imovinsku i na neimovinsku štetu dosudio sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, jer obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, dok je odredbom čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu (lex specialis) propisano da zakonska zatezna kamata na iznos imovinske štete teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a o čemu je zauzeo svoje pravno shvaćanje i VSRH u predmetu Rev-1131/15-4 od 18. rujna 2018.
28.2. Naime, odredbom st. 4. čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da u slučaju neizvršenja obveze naknade štete u predviđenim rokovima oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Stoga se osiguratelj koji nije tada isplatio naknadu neimovinske štete ne može se osloboditi plaćanja zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
28.3. U svakom slučaju kamata na neimovinsku i imovinsku štetu teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a o čemu je zauzeo i svoje pravno shvaćanje i VSRH u predmetu Rev-1131/15-4 od 18.rujna 2018., a u tom smislu je i donesen Zaključak na sastanku Predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda RH s Predsjednicima građanskih odjela Županijskih sudova održanog 11. i 12. travnja 2016. u Šibeniku pod poslovnim brojem Su-IV-155/16 od 12. travnja 2016.
29. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.
30. Zbog svih navedenih razloga riješeno je kao u izreci pod točkom I. i II. izreke ove presude.
U Virovitici 17. prosinca 2025.
Sudac:
Željka Jurić
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu, u roku od 15 dana računajući od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka kod ovog suda.
Dostaviti:
1. Za tužitelje: punomoćnik Luka Mardešić, odvjetnik iz Zagreba, Antuna Vrančića 5, Zagreb
2. Za tuženika: punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb
