Republika Hrvatska
Trgovački sud u Splitu
Split, Sukoišanska 6
Poslovni broj: P-528/2021-38
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Gorane Kokot, u pravnoj stvari tužitelja JAKOVČEVIĆ GRADNJA d.o.o. Stomorska, Gornje Selo, Gospe od Stomorja 7, OIB: 59879626150, zastupanog po punomoćniku Željku Vrdoljaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & partneri d.o.o. u Splitu, protiv tuženika pod 1. OPĆINE ŠOLTA, Podkuća 8, Šolta, OIB: 38621571773, zastupanog po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu i pod 2. HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb, Poslovna jedinica [adresa]., OIB: 55545787885, zastupanog po punomoćnici SP, zaposlenici tuženika, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene 6. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Željka Vrdoljaka, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & partneri d.o.o. u Splitu, zamjenice punomoćnika tuženika pod 1. Anite Marasović, odvjetnice u Splitu i punomoćnice tuženika pod 2. SP, zaposlenice tuženika, na ročištu za objavu presude 17. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I Dužni su tuženi u roku od 15 dana i solidarno isplatiti tužitelju iznos od 18.913,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama počam od dana 21.4.2021. godine, pa do isplate.
II Dužan je tuženik u roku od 15 dana i solidarno naknaditi tužitelju parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom, počam od dana presuđenja, pa do isplate."
i
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog tužitelja za prekidom postupka do odluke u predmetu koji se vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem P-373/2021.
II Dužan je tužitelj JAKOVČEVIĆ GRADNJA d.o.o. u roku od 15 dana podmiriti tuženiku OPĆINI ŠOLTA, trošak ovog postupka u iznosu od 6.250,00 eura, u roku od 15 dana.
III Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika OPĆINE ŠOLTA, u dijelu u kojem je traženo da sud naloži tužitelju JAKOVČEVIĆ GRADNJA d.o.o. da mu naknadi više zatraženi trošak postupka u iznosu od 525,00 eura.
Obrazloženje
1.Tužitelj je 20. rujna 2021. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika. Tužitelj u tužbi navodi kako je 21. travnja 2021. došlo do prometne nezgode u mjestu Rogač, u ulici Put Bada 31, na način da je došlo do urušavanja djela kolnika ceste i to zbog urušavanja suhozida koji je podupirao cestu, uslijed čega je vozilo tužitelja marke i tipa „Mercedes 1317 L“ registarske oznake i broja: [registarska oznaka] palo u more, a na samom vozilu da je nastala znatna materijalna šteta u iznosu najmanje od 17.253,97 eura. Isključivi uzrok nastanka te prometne nesreće da je nepropisno stanje suhozida i kolnika ceste. Tužitelj je naveo da je imao i trošak mobilizacije dežurstva i postavljanja zapreka za sprječavanje onečišćenja mora od strane vatrogasnog centra "Sveti Florijan" u iznosu od 1.659,03 eura.
1.2. U dokazne svrhe tužitelj je priložio fotodokumentaciju mjesta nesreće, potvrdu Postaje prometne policije Split, Klasa: 211-04/21-P-36/06-P-607-4/2021. Nadalje, predložio je da sud izvede dokaz saslušanjem zastupnika po zakonu tužitelja ŠP. Tužitelj je predložio izvođenje dokaza prometno tehničkim vještačenjem te po potrebi vještačenje građevinske struke. Tužitelj je dostavio izvještaj o intervenciji vatrogasnog centra "Sveti Florijan" na otoku Šolti i račun vatrogasnog centra broj 4/01/2021.
2. Sukladno odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., i 155/23.– dalje: ZPP) tužba je tuženiku dostavljena na odgovor.
3. Tuženik pod 1. u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.
4. Tuženik pod 2. u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te navodi da je nezgodu uzrokovao vozač time što je upravljao vozilom protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti na cestama.
5. Tužitelj je u podnesku od 4. listopada 2021. dodatno naveo da je isključivi uzrok nastanka prometne nesreće nepropisno stanje suhozida i kolnika ceste. Naveo je da je ulica Put Bada u nadležnosti Općine Šolta te je dostavio izvještaj o izvršenju programa građenja komunalne infrastrukture Općine Šolta za 2020. iz kojeg da proizlazi da je upravo tuženik pod 1. zadužen za održavanje nerazvrstanih cesta i puteva u koje spada i ulica Put Bada. Na tu okolnost predložio je saslušanje ĆP, djelatnika Županijskih cesta d.o.o. Split i svjedoka GP, komunalnog redara Općine Šolta. Tužitelj je predložio da se od Prekršajnog suda u Splitu pribavi spis poslovni broj PP-10270/21.
6. U dokazne svrhe sud je pregledao fotodokumentaciju mjesta nesreće, potvrdu Postaje prometne policije Split Klasa: 211-04/21-P-36/06-P-607-4/2021., saslušan je zastupnik po zakonu tužitelja ŠP, pročitan je izvještaj o intervenciji vatrogasnog centra "Sveti Florijan" na otoku Šolti, račun vatrogasnog centra broj 4/01/2021., spis Prekršajnog suda u Splitu poslovni broj PP-10270/21, službenu bilješku Policijske uprave Splitsko-dalmatinske Postaje prometne policije Split, Klasa: 211-04/21-P/9432 od 3. svibnja 2021., Izvještaj o izvršenju programa građenja komunalne infrastrukture Općine Šolta za 2020. te je saslušan svjedok GP. Sud je proveo prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za procjenu strojeva, cestovni promet i motorna vozila dipl. ing. Stanku Smodlaki.
7. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka ĆP to stoga što je tužitelj odustao od tog dokaznog prijedloga s obzirom da je na predloženu okolnost saslušan komunalni djelatnik [adresa] GP. Sud nije izveo ni građevinsko vještačenje iz razloga što bi nepotrebno odugovlačilo ovaj parnični postupak, a ne bi utjecalo na donošenje konačne odluke u ovom postupku.
8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 18.913,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koji tužitelj potražuje od tuženika zbog štete nastale na vozilu marke i tipa "Mercedes 1317 L" registarske oznake [registarska oznaka] i troškova mobilizacije dežurstva za postavljanja zapreka za sprječavanje onečišćenja mora, za koju štetu smatra da su odgovorni tuženici.
10. Među strankama nije sporno da je 21. travnja 2021. došlo je do prometne nezgode na otoku Šolti, u mjestu Rogač u ulici Put Bada.
11. Među strankama je sporno jesu li tuženici odgovorni za štetu nastalu na vozilu tužitelja.
12. Odredbom članka 230. stavka 1. ZPP-a propisano je da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
13. Uzimajući u obzir navedenu odredbu članka 230. ZPP-a sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao službenu bilješku Policijske uprave Splitsko-dalmatinske Postaje prometne policije Split, Klasa: 211-04/21-P/9432 od 3. svibnja 2021., iz koje isprave proizlazi da je 21. travnja 2021. u 11,20 sati na otoku Šolti, mjestu Rogač, u ulici Put Bada 31 došlo do prometne nesreće u kojoj je sudjelovao ŠP iz [adresa] u svojstvu vozača vozila/kamiona vrste N2, marke i tipa vozila Mercedes 1317K godina proizvodnje 1998., registracijske oznake [registarska oznaka], a koje vozilo je u vlasništvu tužitelja Jakovčević gradnje d.o.o. Nadalje, u kratkom opisu štetnog događaja pod točkom 4. navodi se da je ŠP izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da je upravljao teretnim automobilom marke Mercedes registarske oznake [registarska oznaka] (prevozeći materijal šutu u tovarnom sanduku) kolnikom ulice Put Bada kod kućnog broja 31 od smjera zapada u smjeru istoka. Navodi se da je dolaskom do mjesta događaja istočno od kućnog broja 31 Put Bada zaustavio teretni automobil, nakon čega da je poduzeo radnju vožnje unazad u smjeru juga na zemljano proširenje, a da se prethodno nije uvjerio da navedenu radnju može učiniti bez opasnosti po druge sudionike ili imovinu uslijed čega je zadnjim kotačima zahvatio suhozid. Navodi se da je nakon toga došlo do odrona suhozida kojom prilikom je teretni automobil Mercedes nastavio kretanje po odronu u smjeru sjevera pri čemu da je sletio u more. Iz isprave proizlazi da je ulicom Put Bada koja je označena prometnim znakom B-24 zabrana prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 5 tona, a da je ukupna masa teretnog automobila Mercedes 11,99 tona.
14. Pregledom spisa Prekršajnog suda u Splitu poslovni broj PP-10270/21 odnosno zapisnika o ispitivanju okrivljenika ŠP od 3. svibnja 2022. u bitnom proizlazi da je kritične prigode u Rogaču u ulici Put Bada upravljao teretnim automobilom marke Mercedes registracijske oznake [registarska oznaka], da je prevozio "šutu" u tovarnom sanduku kretajući se iz smjera istoka u smjeru zapada, da je u jednom trenutku započeo vožnju unazad u smjeru juga na zemljano proširenje, da nije udario u suhozid, odnosno zahvatio suhozid zadnjim kotačima nego da je došlo do odrona, a potom slijetanja kamiona u more. Naveo je da je ukupna masa vozila preko 11 tona te da nije znao da je cesta označena prometnim znakom B 24 odnosno da je zabrana prometa za sva vozila čija ukupna masa prelazi 5 tona. Naveo je da navedeni znak nije vidio jer da nije prolazio tim smjerom na kojem je bio okrenut znak iako se radilo o dvosmjernoj ulici. Iz priložene fotodokumentacije osim samog kamiona marke Mercedes-benz [registarska oznaka] razvidno je i mjesto nesreće u kojoj je navedeni kamion sletio u more. S navedenih fotografija vidi se da je na desnoj strani u smjeru prema istoku znak zabrane kretanja vozila preko 5 tona. Vidi se također i zemljano proširenje sa neravnomjernim završetkom uz samu obalu.
15. Uvidom u izvještaj o intervenciji na otoku Šolti vatrogasnog centra "Sveti Florijan" proizlazi da je 21. travnja 2021. teretno vozilo sletjelo u more u kojem je bilo oko 100 litara nafte, dolaskom na mjesto nesreće u moru da su zatečene upijajuće brane te da nije bilo tragova onečišćenja.
16. Uvidom u izvještaj o izvršenju programa građenja komunalne infrastrukture Općine Šolta za 2020., a koji izvještaj je usvojen na 44. sjednici Općine Šolta održane 10. ožujka 2021. utvrđeno je da člankom 1. pod točkom III. pod "Nerazvrstane ceste i putovi" navedena ulica Put Bada, Rogač M2 90, koja je od strane Općine Šolta betonirana odnosno za čije je betoniranje kao i za ostalih 12 navedenih nerazvrstanih cesta utrošeno 637.825,50 kuna.
17. Iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja ŠP u bitnom proizlazi da je kritične prigode kamionom prevozio šutu krećući se vozilom iz smjera istoka prema zapadu na cesti Ulica put Bada 31. Naveo je da se kamionom počeo okretati u smjeru juga na zemljanom dijelu ceste kada da se tlo ispod njega urušilo, a kamion kliznuo u more te da je on tada uspio iskočiti iz kamiona. Zastupnik po zakonu tužitelja je naveo da na cesti nije uočio nikakav prometni znak zbog kojeg bi mu bilo zabranjeno kretanje vozilom. Naveo je da nikad prije nije prolazio tim putem. Naveo je da se na tom dijelu ceste morao okrenuti jer je tu proširenje ceste. Naveo je da kada se okrenuo prema jugu, odnosno prema moru, da je osjetio propadanje tla. Njegova namjera da je bila da se tu okrene i da nastavi kretanje u smjeru iz kojeg je i došao. Zastupnik po zakonu tužitelja je naveo da je prilikom okretanja s vozilom sišao s asfaltne površine, da je jedan dio kamiona ostao na asfaltnoj površini te prema njegovoj procjeni da je vozilom bio udaljeni od ruba podzida koji dijeli cestu otprilike 1,5 do 2 metra. Naveo je kako je toga jutra krenuo iz mjesta u kojem živi odnosno iz [adresa], u [adresa], a iz Grohota da se spustio cestom preko Rogača na Bad te kad je došao na vrh Bada da se spustio na more, da se nije spuštao u mjesto Rogač. Naveo je da od vrha Bada do odredišta na kojem je skupio šutu da je prošao ulicom Put Bada. Zastupnik po zakonu tužitelja je naveo da je tog dana već prolazio tim putem, ali da nije uočio znak zabrane prometovanja iz svog smjera kretanja jer da se svaki put vraćao drugim putem na odredište gdje je trebalo pokupiti šutu.
18. Iz iskaza svjedoka GP proizlazi da je na mjesto događaja došao čim je čuo za nesreću. Svjedok je naveo da se urušio nasip koji je na pomorskom dobru, a ne cesta. Naveo je da je urušeno stajalo godinu dana te da je Općina nedavno isto sanirala. Naveo je da je nasip nastao tako što su ljudi sami zidali stijene i nasipali kako bi se mogli mimoići na uskoj cesti, a i parkirati vozila. Nasip da nije bio primjeren za veliki teret te na početku te ulice Put Bada znak zabrane prometovanja za vozila teža od 5 tona. Naveo je da je nasip stajao urušen godinu dana jer je Općina Šolta trebala ishoditi odgovarajuće građevinske dozvole od nadležnog Ministarstva, pa da su po dobivanju tih dozvola krenuli obnavljati urušeno. Svjedok je naveo da je ulica Put Bada nerazvrstana cesta za čije je održavanje zadužena Općina Šolta. Naveo je da je podzid koji se urušio udaljen za nekih 4 metra od asfaltiranog dijela ceste te da se urušio samo kraj tog nasipa, ne i čitavi podzid. Ističe da se vozilima do vrha Bada do ulice Put Bada može doći samo jednim putem te da na početku ulice znak zabrane za prometovanje vozila preko 5 tona, da je ta ulica dvosmjerna, ali i da je to slijepa ulica jer istim putem kojim se dođe mora istim putem i vratiti.
19. Sud je izveo dokaz prometno tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za procjenu strojeva, cestovni promet i motorna vozila dipl.ing. Stanku Smodlaki, koji je zbog nedostatka podataka predložio da se obavi očevid na licu mjesta kako bi se pribavili svi podatci radi izrade nalaza i mišljenja. Nakon što je vještak izvršio uviđaj, dostavio je nalaz i mišljenje u kojem je naveo da je nesporno da se kamion kretao iz smjera zapada prema istoku po nerazvrstanoj cesti ul. Put Bada, a da je prometni znak B-24 - Zabrana prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 5 t - postavljen prije mjesta odrona, odnosno prije mjesta nastanka prometne nesreće oko 800 m. Pregledom mjesta događaja da je utvrđeno da postoji prilazni put sa jugoistočne strane na kolnik Put Bada, od mjesta urušavanja prema jugu oko 40 m. Vještak je naveo da je prilikom polukružnog okretanja, vožnjom unatrag kamion sa stražnjim kotačima zahvatio vrh suhozida te da je uslijed ukupne težine vozila došlo do urušavanja samog suhozida, a prema podacima iz policijskog izvješća kamion da je bio natovaren šutom i otpadnim materijalom te da je teško reći koliko je ukupna težina kamiona uz poznati podatak da samo težina praznog kamiona 7160 kg. Naveo je da je kamion sa stražnjim dijelom sletio po odronjenom suhozidu prema moru te je ostao u moru na kotačima.
20. Punomoćnik tužitelja je podneskom od 25. studenog 2024. istaknuo prigovor na navedeni nalaz i mišljenje te je naveo da nije točno da se tužitelj kretao sa svojim kamionom iz smjera zapada prema istoku, već upravo suprotno, tužitelj da se kretao sa svojim kamionom iz smjera istoka prema zapadu.
21. Tuženici nisu imali primjedbi na navedeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka.
22. Tuženik pod 1. Općina Šolta u svom podnesku od 10. prosinca 2024. je naveo da u cijelosti prihvaća prometno-tehničko nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Stanka Smodlake. Naveo je da su navodi tužitelja da se kamion kretao iz smjera istoka prema zapadu predmetne prigode protivi ne samo nalazu i mišljenju sudskog vještaka već i utvrđenjima policijskih službenika i navodima policijskog izvješća sačinjenog na mjestu događaja, budući je utvrđeno kao nesporno da se kamion kretao iz smjera zapada prema istoku. Tuženik dodatno navodi da je nesporno i to da je nerazvrstanom cestom ulicom Put Bada zabrana prometa vozila čija ukupna masa prelazi 5 tona.
23. Sudski vještak Stanko Smodlaka u otklanjanju prigovora stranaka je naveo kako su prigovori tužitelja iz podneska od 25. studenog 2024. neosnovani. Vještak je naveo da je nakon preuzetog spisa obavio očevid na mjestu događaja uz prisustvo tužitelja koji ga je i odvezao na mjesto događaja iz trajekte luke. Vještak je utvrdio da se radi o kolniku nerazvrstane ceste djelomično uređeno asfaltnom i betonskom podlogom na početku koje ulice je postavljen prometni znak zabrana prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 5,5 tone i prometni znak zabrana zaustavljanja i parkiranja. Naveo je da je na kraju ulice odnosno u poziciji gdje je došlo do premetne nesreće sada izgrađen potporni zid kameno-betonske izvedbe sa rubnim djelom izdignutim od razine same površine. Naveo je da ispred mjesta gdje se dogodila nesreća postoji prilazni put pod kutom od oko 30 stupnjeva s istočne strane. Vještak je naveo da je od dana prometne nesreća na predmetnom dijelu kolnika izvršena značajna rekonstrukcija potpornog zida koji pruža maksimalnu sigurnost od eventualnog okretanja motornih vozila. Na temelju izvida da je razvidno da se motorna vozila mogu okretati bez urušavanja. Vještak je naveo da mu je tužitelj ukazao na mogućnost da bi se moglo na mjesto događaja doći putem, za kojeg je tužitelj naveo, da se spaja sa putem ulice Put Bada. Vještak je naveo da se ne može izjasniti je li se sa putem koji se spaja sa istoka na ulicu Put Bada može doći iz mjesta Rogača ili iz nekog drugog mjesta.
24. Nakon što je vještak saslušan, punomoćnik tužitelja je ustrajao u dopuni nalaza i mišljenja i to sa zadatkom da se utvrdi da li je ulica Put Bada slijepa ulica odnosno može li se motornim vozilom do mjesta nezgode doći s istočne strane ulice te da iz tog smjera nema prometne signalizacije koja bi zabranjivala promet vozilima bilo kakve kategorije.
25. U dopuni nalaza i mišljenja stalni sudski vještak Stanko Smodlaka je naveo kako je pregledom dionice nerazvrstane ceste utvrdio da se po istoj može kretati kamion tužitelja. Dakle, očevidnim radnjama da je utvrđeno da je nerazvrstana cesta od odvojka DC 111, pa do mjesta događaja po svojim tehničkim karakteristikama zadovoljava mogući prolaz kamiona, a da se ne može izjasniti je Ii se kamion tužitelja kretao po toj cesti.
26. Tužitelj je u podnesku od 9. rujna 2025. naveo da nema prigovora ni primjedbe na dopunu nalaza i mišljenja vještaka Stanka Smodlake koji je utvrdio da se kamionom moglo do mjesta nezgode doći iz smjera istoka prema zapadu te je predložio da se spis uputi vještaku da izvrši dopunu nalaza i mišljenja o visini štete na vozilu tuženika.
27. Tuženik pod 1. se 23. rujna 2025. očitovao na dopunu nalaza i mišljenja vještaka od 7. kolovoza 2025. kao i na podnesak tužitelja od 9. rujna 2025. Tuženik pod 1. je naveo da se protivi određivanju vještačenja na okolnost visine štete. Naveo je da po provedenom dopunskom prometno-tehničkom vještačenju ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva i odgovornost tuženika za štetu koju je tužitelj pretrpio. Naveo je da iako iz dopune vještačenja proizlazi da postoji prilaz mjestu događaja na kojeg upućuje tužitelj, ipak ne proizlaze pravno relevantne okolnosti koje bi otklonile tvrdnje tuženika kako nisu odgovorni za predmetni štetni događaj kao i nastalu materijalnu štetu. Tuženik je naveo da je uzrok štetnog događaja upravo postupanje tužitelja koje proizlazi nespornim obzirom na iskaz tužitelja kao parnične stranke, saslušanog svjedoka te utvrđenja koja proizlaze iz postupanja policijskih djelatnika na mjestu događaja u kojem postupku su utvrđene odlučne činjenice, odnosno postupanje tužitelja protivno prometnim propisima i zakonima na cesti. Tuženik je naveo da pored svega treba uzeti u obzir da je na mjestu događaja odnosno u ulici Put Bada zabrana prometa vozila čija ukupna masa prelazi 5 tona.
28. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Stanka Smodlake ovaj sud prihvaća u cijelosti, uvažavajući njegovu stručnost, osobito prilikom utvrđivanja činjenice da je u ulici Put Bada postavljen prometni znak B-24 Zabrana prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 5 t. Vještak je pregledom mjesta događaja, a koje prigode je bio u pratnji tužitelja, utvrdio da pored mjesta gdje se dogodila nesreća postoji prilazni put pod kutom od 30 stupnjeva. Međutim, za navesti je da je prilikom pregleda mjesta događaja, vještak nije izveo zaključak da postoji cesta kojom je tužitelj mogao spornog dana provesti vozilo zaobilazeći dio kolnika na kojem je bio postavljen znak zabrane kretanja vozila čija ukupna masa prelazi 5 t, a niti je tužitelj tog dana vještaku ukazao na tu mogućnost. Tek po drugoj dopuni nalaza i mišljena, koji je rađen na okolnost je li postoji dugi pristupni put, vještak je naveo da postoji prilazni put no da se ne može očitovati o tome je li tužitelj zaista prolazio tim putem. Utvrđena činjenica da postoji neki drugi prilazni put/neka druga nerazvrstana cesta koja se spaja sa ulicom Put Bada ne mijenja stav suda da se tužitelj kretao iz smjera zapada prema istoku, da je zanemario znak zabrane kretanja vozila čija ukupna masa prelazi 5 t, a sve s obzirom da isto proizlazi iz drugih spisu priloženih javnih isprava (policijske bilješke na dan štetnog događaja), i iskaza saslušanog svjedoka kao i dijelom iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja.
29. Ovaj sud nije proveo dokaz vještačenjem na visinu nastale štete na vozilu tužitelja jer smatra da je isti suvišan za ovaj postupak u kojem je donesena odluka kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
30. Odredbom članka 34. Zakona o sigurnosti na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15., dalje ZSC) propisano je da se sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima te prometnim znakovima postavljenim na cesti.
31. Člankom 43. stavkom 1. ZSC-a propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač da je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
31.1. Člankom 46. ZSC-a propisano je da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.
32. Člankom 71. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne Novine" broj 68/18., 110/18. i 32/20., dalje ZKG) propisano je da gradonačelnik odnosno općinski načelnik podnosi predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave izvješće o izvršenju programa građenja komunalne infrastrukture za prethodnu kalendarsku godinu.
33. Propisano je člankom 2. stavkom 19. Zakona o cestama ("Narodne Novine" broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19., dalje ZC) da je županijska uprava za ceste ustanova za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta.
34. Propisano je člankom 101. stavkom 1. ZC-a da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.
35. Odredbom članka 107. stavkom 1. ZC-a propisano je da upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije te da jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 23., 26. i 33. ZOC-a
36.1. Odredbom članka 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje! Predmnijeva se obična nepažnja.
37. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući iskaze saslušanog zastupnika po zakonu tužitelja i svjedoka GP sud smatra da su njihovi iskazi logični i uvjerljivi te isti nisu u međusobnoj suprotnosti s provedenim dokaznim postupkom osim dijela iskaza zastupnika po zakonu tužitelja kojim navodi da se kamionom kretao isključivo u smjeru istok - zapad te stoga nije vidio prometni znak zabrane kretanja vozila čija ukupna težina prelazi 5 t. Njegov je iskaz (na ročištu od 21. veljače 2023.) i kontradiktoran u dijelu kada je izjavio da prije štetnog događaja nije prolazio spornim putem da bi potom izjavio da je prolazio ali da nije uočio prometni znak zabrane prometovanja iz njegovog smjera kretanja jer da se svaki put vraćao drugim putem na odredište gdje je trebao pokupiti šutu. Sud ne može zanemariti ni činjenicu da je vozač kamiona/zastupnik po zakonu tužitelja žitelj otoka [adresa] s prebivalištem u [adresa], pa smatra nelogičnim navod tužitelja da nikada nije prošao spornom ulicom iz smjera zapada prema istoku, kao "glavnom" nerazvrstanom cestom koja prolazi kroz mjesto Rogač, a u kojem mjestu je tužitelj utovarao šutu.
38. Tijekom postupka, nakon izvedenih dokaza, posebno čitanjem izvještaja o izvršenju programa građenja komunalne infrastrukture Općine Šolta za 2020., jasno proizlazi da je ulica Put Bada nerazvrstana cesta, kojom sukladno članku 2. stavkom 19. ZC-a upravlja tuženik pod 1. Za navesti je kako tužitelj tijekom postupka nije dokazao svoje tvrdnje da je cesta Put Bada javna cesta kojom upravlja tuženik pod 2. već je i sam u podnesku od 4. listopada 2021. naveo da je sporna cesta u nadležnosti tuženika pod 1. odnosno Općine Šolta.
38.1. Stoga je prigovor promašene pasivne legitimacije koji je istaknut od strane tuženika pod 2. osnovan.
39. S obzirom na naprijed navedenu ocjenu osnovanosti prigovora promašene pasivne legitimacije, tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 2. je valjalo odbiti kao neosnovanim i riješiti kao u točki I. izreke presude.
40. Nadalje, sud smatra da za nastanak sporne prometne nesreće nije kriv ni tuženik pod 1., a sve uzimajući u obzir gore citirane odredbe članka 34., 43. i 46. ZSC- a.
40.1. Zastupnik po zakonu tužitelja kao vozač kamiona koji je namjeravao na cesti Put Bada (ili drugoj prometnoj površini) obaviti radnju okretanja kamiona (kamiona težine preko 11 t) nije smio početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji okretanja kamiona, vozač je bio dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a što tužitelj nije učinio tim više što je zanemario, od strane tuženika pod 1., uredno postavljen znak zabrane kretanja vozila čija ukupna masa prelazi 5 t. Tužitelj nije uvjerio sud da nije imao saznanja da je ulicom Put Bada, kao glavnim ulicom u mjestu Rogač, u mjestu u kojem je tužitelj radio/prevozio šutu, nije znao za zabranu prometa vozila čija ukupna težina prelazi 5 t.
40.2. U odnosu na navode tužitelja da je do urušavanja dijela kolnika ceste došlo zbog urušavanja suhozida za navesti je kako je sporni "suhozid" služio u svrhu potpornog zida, kao nasip, kako to navodi komunalni redar GP, izgrađen na samim sikama duž obale, širine odnosno udaljen od asfaltiranog dijela ceste/kolnika preko 4 m, kao proširenje uske ceste na kojoj je postavljen znak zabrane prometovanja vozila čija ukupna težina prelazi 5 t. Nadalje, suhozid je građevina od kamena bez veziva, koja služi kao prirodna ili umjetna granica između nekretnina ili kao potporni zid. Opće je poznata stvar da se u Dalmaciji duž obale, većim dijelom, nalaze suhozidi u svrhu potpornog zida proširenjima na cesti kao i to da navedena proširenja nisu sigurna za kretanje, a kamoli za okretanje kamiona koji je sa utovarenim šutom imao preko 11 t kako to navodi i sam zastupnik po zakonu tužitelja. Također, za navesti je da sud tijekom postupka nije utvrdio nepravilnosti samog kolnika ceste.
40.2. Tijekom provedenog dokaznog postupka, a osobito iz Službe bilješke postaje prometne policije kao i nalaza i mišljenja vještaka Stanka Smodlake proizlazi da je cesta u trenutku prometne nesreće bila održavana. Nije utvrđeno postojanje kakvog nedostatka na kolniku, signalizaciji ili drugim elementima ceste koji bi predstavljali uzrok ili doprinijeli nesreći.
40.3. Iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je tuženik pod 1. propustio izvršiti svoju zakonsku obvezu održavanja ceste, niti je dokazano da bi eventualni propust općine bio u uzročnoj –posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja.
40.4. Slijedom navedenog, sud zaključuje da u radnjama tuženika pod 1. nije utvrđena protupravnost, niti je propust koji bi predstavljao osnovu njegove odgovornosti za štetu u smislu članka 1045. ZOO- a. Stoga je tužbeni zahtjev i u odnosu na tuženika pod 1. trebalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao u točki I izreke presude.
41. Tužitelj je predložio da sud spoji ovaj predmet s predmetom poslovni broj P- 373/2021. Sud je odbio prijedlog tužitelja radi spajanja ovog predmeta s predmetom pod poslovnim brojem P-373/2021. Naime, odredbom članka 313. ZPP-a sud može u situaciji kada pred tim istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužitelja ili raznih tuženika, a za koje je predviđena ista vrsta postupka i u kojima sud ili sudac pojedinac može sve te parnice spojiti radi zajedničkog raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi.
41.1. Sud je ocijenio da spajanjem ovog spisa s predmetom pod poslovnim brojem P-373/2021 ne bi ubrzalo raspravljanje niti smanjilo troškove. Ovo stoga što navedena odredba ne obvezuje sud na spajanje predmeta samo zato što je to neka od stranaka predložila, nego kada utvrdi da su ispunjene pretpostavke, može to učiniti ako prema svom uvjerenju ocijeni da bi spajanje parnice bilo svrsishodno radi ubrzavanja postupka, tako i u cilju smanjenja troškova postupka. Za navesti je da je u predmetu P-373/2021 donesena presuda još 13. rujna 2025., a savjetnica koja vodi ovaj postupak preuzela je ovaj spis 10. listopada 2024.
42. Nadalje, s istim netom navedenim obrazloženjem sud je odbio prijedlog tužitelja za prekidom postupka do odluke u predmetu ovog suda koji se vodi pod poslovni broj P-373/2021. smatrajući taj prijedlog neosnovanim.
42.1. Slijedom navedenog, riješeno je kao u točki I izreke rješenja.
43. Tuženik pod 1. je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka.
44. Odredbom članka 164. stavak 1. ZPP-a propisano je da o naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da je stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu.
45. Odredbom članka 154. stavka 1. propisano je da ako stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.
46. Odredbom članka 155. stavak 1. ZPP-a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.
47. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, tuženiku pod 1. je valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu 250 bodova (Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. – dalje: Tarifa), u svezi s Tbr. 7.1. Tarife) po 250 bodova za trošak sastava podneska od 10. prosinca 2024. i 23. rujna 2025.(Tbr 8.1. Tarife)po 250 bodova za trošak zastupanja na ročištima od 18. ožujka 2022., 24. siječnja 2023., 21. veljače 2023., 13. rujna 2024., 24. veljače 2025., 28. travnja 2025. i 6. studenog 2025. (Tbr 9.2 Tarife). Dakle, tužitelju je valjalo priznati ukupno 2.500 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife), tužitelju je valjalo priznati ukupno 5.000,00 eura, uvećano za 25% PDV-a (1.250,00 eura), odnosno sveukupno 6.250,00 eura.
48. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II izreke rješenja.
49. Tuženiku pod 1. nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 400,00 eura budući navedeni iznos nije uplaćen odnosno tuženiku taj trošak nije ni nastao te trošak pristupa na ročište za objavu presudu (50 bodova/100,00 eura plus 25% PDV odnosno 125,00 eura) s obzirom da isti nije pristupio na navedeno ročište.
50. Dakle, sud je odbio kao neosnovan zahtjev tuženika za više zatraženi trošak postupka u ukupnom iznosu od 525,00 eura.
51. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke rješenja.
52. Rok za izvršenje činidbe određen je sukladno odredbi članka 328. stavak 2. ZPP-a.
U Splitu 17. prosinca 2025.
Sutkinja
Rajana Buljan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- tužitelju po punomoćniku Željku Vrdoljaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić
– Vrdoljak & partneri d.o.o., u Splitu, Sukoišanska 4
- tuženiku pod 1. po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u [adresa]
- tuženiku pod 2. Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3
- u spis