REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-3111/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Matee Knežević, u pravnoj stvari tužitelja Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Ćamil Salahović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, Zagreb, Širolina 4, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 17. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I./ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, Zagreb, Širolina 4, isplatiti tužitelju Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, iznos od 7.007,79 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. srpnja 2020. do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od od dana donošenja presude do isplate, obračunato po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u prometnoj nesreći koja se dogodila 10. listopada 2020. oko 10:30 sati na autocesti A3 (prometni čvor Buzin i Kosnica), općina Velika Gorica, na 28 km + 800 m, došlo do imovinske štete na vozilu registarskih oznaka broj:

[registarska oznaka], kada je MF upravljajući navedenim osobnim vozilom naletjela na metalni priključak marke “Jost” (metalni predmet) koji je napravio oštećenja na vozilu u vidu strugotine i puknuća na donjem postroju vozila. Kako je predmetno vozilo u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom kaska osiguranja broj: 8312001379, to je tužitelj, a nakon što mu se vlasnik vozila obratio za naknadu štete na vozilu, nakon izvršene obrade odštetnog zahtjeva, s vlasnikom oštećenog vozila sklopio sporazum o izvansudskoj nagodbi 18. prosinca 2020. te isplatio iznos s naslova štete na vozilu u visini od 7.007,79 EUR, a koji iznos je uplaćen na račun Auto kuće Longin d.o.o. Tužitelj navodi da je za nastanak štete odgovoran tuženik jer u vrijeme nastanka štete nije obavljao svoju djelatnost, niti je poduzeo radnje za održavanje predmetne dionice, niti je vodio brigu i poduzimao radnje radi omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Tužitelj je podnio tuženiku regeresni zahtjev, no kako tuženik nije ispunio obvezu isplate iznosa od 7.007,79 EUR, tužitelj u predmetnom postupku potražuje utuženi iznos s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od

28. srpnja 2020. do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo kako ističe prigovor zastare te osporava pasivnu legitimaciju, odgovornost, uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i nastale štete, pa tako i osnovanost tužbenog zahtjeva. Navodi kako ističe prigovor zastare predmetnog potraživanja obzirom na to da je od tužiteljevog saznanja za štetu te podnošenja tužbe proteklo više od tri godine, slijedom čega smatra da je tužitelj sa svojim potraživanjem u zastari. Nadalje, osporava navode tužitelja o svojoj odgovornosti budući da iz tužbe nije razvidno o kakvom se propustu od strane tuženika radi, uzevši u obzir da tuženik ne odgovara za štetu zbog same činjenice da se na kolniku našao predmet, već odgovara za propust u održavanju ceste. Naglašava kako činjenica da se metalni predmet nepoznatog vozila našao na kolniku autoceste, sama po sebi ne znači da tuženik nije postupao u skladu s pravilima i da je napravio propust. Nadalje, tuženik navodi kako osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta (“Narodne novine”, broj: 90/14) te Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (“Narodne novine”, broj: 75/2014), a sve sukladno odredbama Zakona o cestama (“Narodne novine”, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, dalje: ZC). Ističe kako za štetu nastalu na autocesti tuženik odgovara po načelu krivnje, a da u predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste, odnosno zbog propusta ili krivnje tuženika, već zbog krivnje treće osobe s čijeg je vozila otpao ili ispao metalni predmet, a koja ga je bila dužna ukloniti s autoceste. Navodi kako je ophodarska služba tuženika neposredno prije predmetne prometne nezgode obišla dionicu autoceste i mjesto nezgode, te da tom prilikom dežurni radnici nisu primijetili nikakav predmet na kolniku autoceste, dakle metalni predmet se iznenadno pojavio na kolniku, što tuženik nije mogao predvidjeti te isto nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima. Tuženik navodi kako je za nastanak štetnog događaja isključiva krivnja treće osobe s čijeg je vozila otpao ili ispao metalni predmet, a koja je bila dužna ukloniti ga s autoceste, slijedom čega ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U daljnjem tijeku postupka tuženik je na pripremnom ročištu održanom 17. rujna 2024. izjavio kako osporava dinamiku nastanka štetnog događaja i visinu tužbenog zahtjeva.

4.1. Tijekom postupka pročitane su i pregledane sljedeće isprave: preslika sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 18. prosinca 2020. (list 8 spisa), preslika potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/20-O/7611, Urbroj: 511-19-45/06-O-510- 2/2020 od 10. listopada 2020. (list 9-10 spisa), preslika zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 11 spisa), preslika obvezujuće ponude kasko osiguranja cestovnih vozila tužitelja broj: 8312001379 (list 12-13 spisa), uvjete tužitelja za kasko osiguranje cestovnih vozila od 31. svibnja 2019. (list 14-38 spisa), preslika obračuna visine štete s fotografijama oštećenog vozila (list 39-44 spisa), potvrda o uplati (list 45 spisa), preslika prometne dozvole (list 46 spisa), preslike osobnih iskaznica (list 47-48 spisa), preslika računa broj: 966/VPZ/19 od 27. studenoga 2020. (list 49 spisa), preslika izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja (list 50 spisa), preslika regresnog zahtjeva od 10. listopada 2020. (list 51 spisa), preslika putnog radnog lista broj: 2647/2020 od 10. listopada 2020. (list 60-62 spisa), preslika ophodarskog dnevnika od 10. listopada 2020. (list 63 spisa), preslika dnevnika rada od 10. listopada 2020. (list 64 spisa), preslika zapisnika o prometnoj nesreći (list 65- 67 spisa), izvještaj o putovanjima i vožnjama za 10. listopada 2020. (list 68 spisa), preslika dnevnika rada referenta - operatera za praćenje prometa od 10. listopada 2020. (list 69-70 spisa), dokumentaciju Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb vezano uz predmetnu prometnu nezgodu (list 112-116 spisa), iskaz svjedoka CF saslušan zamolbenim putem pred Trgovačkim sudom u Zadru (list 121-122 spisa), iskaz svjedoka MF saslušan zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Šibeniku (list 128-129 spisa). Saslušan je svjedok BF (list 123-124 spisa), te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku iz područja prometa, vozila, plovila i strojarstva JF iz Ereš vještačenja d.o.o. koji je svoj nalaz i mišljenje dao samo u pisanom obliku (list 137-140 spisa) bez usmenog iznošenja na ročištu, jer stranke nisu imale prigovora na pravilnost pisanog nalaza i mišljenja niti je sud smatrao potrebnim da sudski vještak usmeno iznese nalaz na ročištu.

4.2. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo svrsishodnim kao ni ekonomičnim za donošenje odluke budući da je činjenično stanje iz dokumentacije priložene u spisu predmeta kao i iz izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, cijeneći svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja prema tuženiku u iznosu od 7.007,79 EUR, koji iznos je tužitelj prethodno isplatio na temelju police kasko osiguranja broj: 8312001379 i sporazuma o izvansudskoj nagodbi sklopljenim s vlasnikom oštećenog vozila, a s naslova naknade štete na vozilu za koju tužitelj smatra da je odgovoran tuženik.

7. Među strankama nije sporna činjenica da je u prometnoj nesreći koja se dogodila 10. listopada 2020. oko 10:30 sati na autocesti A3 (prometni čvor Buzin i Kosnica), općina Velika Gorica, na 28 km + 800 m, došlo do imovinske štete na vozilu registarskih oznaka broj: [registarska oznaka], a koje vozilo je bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj: 8312001379.

8. Među strankama je sporno jesu li ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu tuženika, poglavito je li postoji tuženikova štetna radnja ili propust koja je dovela do konkretne štete kao i dinamika nastanka štetnog događaja. Sporno je je li je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, visina tužbenog zahtjeva, te je li je tražbina tužitelja u zastari.

9.1. Odredom članka 2. stavka 1. točke 1. i članka 3. stavka 1. ZC-a autoceste su javne ceste koje su u stvarnopravnom smislu javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske u općoj uporabi.

9.2. Odredbom članka 81. stavka 1. i stavka 4. ZC-a određeno je da tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, ali da za pružanje usluga naplate cestarine i za obavljanje poslova održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama može osnovati posebno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću.

9.3. Slijedom navedenog, obzirom da je predmet spora regresni zahtjev postavljen radi imovinske štete nastale na oštećenom vozilu naletom na metalni predmet na autocesti, a da sukladno članku 81. stavku 1. ZC-a tuženik upravlja svim autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, neosnovan je tuženikov prigovor paivne legitimacije.

10. Iz preslike potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/20-O/7611, Urbroj: 511-19-45/06-O-510-2/2020 od 10. listopada 2020. (list 9-10 spisa) proizlazi da se 10. listopada 2020. u 10:30 sati, na autocesti A3 općina Velika Gorica, na 28 km + 800 m, dogodio događaj na cesti u kojoj su sudjelovali vozilo registarske oznake broj: [registarska oznaka], kojim je upravljala MF i metalni priključak marke “Jost”, nepoznatog vlasnika. Nadalje, iz potvrde proizlazi da su na osobnom automobilu registarske oznake broj: [registarska oznaka] utvrđena oštećenja u vidu strugotine i puknuća, te da provedenim izvidima nisu prikupljeni dokazi da je predmetni događaj uzrokovan kršenjem prometnih propisa od strane vozačice MF.

11. Iz priložene preslike obvezujuće ponude kasko osiguranja cestovnih vozila tužitelja broj: 8312001379 (list 12-13 spisa) razvidno je da je kasko osiguranje za vozilo registarske oznake broj: [registarska oznaka], vozilo marke Mazda, s tužiteljem kao osigurateljem ugovorio GF, kao ugovaratelj i osiguranik. Iz police je razvidno da se ugovara puni kasko. Nadalje, iz police je razvidno da je početak osiguranja 11. studenoga 2019., te da se ugovara kasko na određeno vrijeme, do 11. studenoga 2020.

12. Iz preslike obračuna visine štete s fotografijama oštećenog vozila (list 39-44 spisa) kao i iz preslika računa broj: 966/VPZ/19 od 27. studenoga 2020. (list 49 spisa) proizlazi da je šteta na vozilu procijenjena u visini od 7.167,06 EUR (uračunat PDV). Nadalje, iz preslike sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 18. prosinca 2020. (list 8 spisa) proizlazi da je tužitelj s GF kao oštećenom osobom, povodom štetnog događaja od 10. listopada 2020., sklopio 18. prosinca 2020. sporazum kojom se tužitelj obvezuje po predmetnom štetnom događaju na ime cjelokupne naknade štete isplatiti oštećenoj osobi iznos naknade od 7.007,79 EUR (52.800,23 kune), te da su ugovorne strane suglasno odredile da se gore navedeni iznos isplati na račun izvođača radova, AUTO KUĆE LONGIN d.o.o., dok iz potvrde o uplati (list 45 spisa) proizlazi da je predmetni iznos tužitelj isplatio 28. prosinca 2020.

13. Iz preslike dopisa – regresnog zahtjeva od 10. listopada 2020. (list 51 spisa) proizlazi da je tužitelj 12. svibnja 2021. postavio regresni zahtjev na ime isplate odštete na predmetnom vozilu u iznosu od 7.007,79 EUR (52.800,23 kune).

14. Iz preslike putnog radnog lista broj: 2647/2020 od 10. listopada 2020. (list 60-62 spisa), preslike ophodarskog dnevnika od 10. listopada 2020. (list 63 spisa), preslike dnevnika rada od 10. listopada 2020. (list 64 spisa), izvještaja o putovanjima i vožnjama za 10. listopada 2020. (list 68 spisa), proizlazi da je mjesto prometne nezgode obiđeno od strane ophodarske službe Tehničke jedinice održavanja “Lučko” u okviru redovite ophodnje, prije prometne nezgode, u 10:10 sati, te da tom prilikom, nisu uočene nikakve okolnosti koje bi ugrožavale sigurnost prometa. Iz preslike ophodarskog dnevnika od 10. listopada 2020. (list 63 spisa), preslike dnevnika rada od 10. listopada 2020. (list 64 spisa) i preslike zapisnika o prometnoj nesreći (list 65- 67 spisa) proizlazi da je ophodar evidentirao predmetni štetni događaj i obavio intervenciju uklanjanja posljedica prometne nesreće i izvanrednih događaja. Nadalje, iz preslike dnevnika rada referenta - operatera za praćenje prometa od 10. listopada 2020. (list 69-70 spisa) proizlazi da je u 10:42 zaprimljena dojava Županijskog centra 112 Zagreb, te da je odmah po zaprimanju obavijesti Centar za nadzor i upravljanje prometom uključio svjetlosnu prometnu regulaciju.

15. Sud je prihvatio navedene isprave obzirom da ničim nije dovedena u pitanje njihova vjerodostojnost.

16. Iz iskaza svjedoka CF, a koji je saslušan zamolbenim putem pred Trgovačkim sudom u Zadru (list 121-122 spisa) proizlazi da je 10. listopada 2020. svjedok bio suputnik u vozilu kojim je upravljala MF. Sjedio je na mjestu suvozača kada je u jednom trenutku osjetio tupi udarac u podvozju automobila. Tada su skrenuli vozilom u zaustavni trak i uočio je istjecanje motornog ulja. Svjedok je uočio predmet klinastog oblika, visine nekih 20 cm, ukoso, a koji je zapeo u podvozje automobila i nanio materijalnu štetu. Svjedok je iskazao da se radilo o metalnom, jakom čvrstom predmetu, koji inače služi kao potpora pneumatike gume, za kojeg pretpostavlja da je ispao sa nekog od kamiona i tegljači. Svjedok je iskazao i kako su pozvali policiju, a da je na mjesto prometne nesreće došla i ophodnja od Hrvatskih autocesta. Naveo je kako nije mogao primijetiti oštećenja na vozilu, osim što je vidio da je istjecalo ulje, a što znači da je oštećenje nastalo i da auto nije bio za daljnju vožnju. Istaknuo je i da je auto odvezla “šlep služba” u Zadar u servis Mazda.

17. Iz iskaza svjedokinje MF saslušane zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Šibeniku (list 128-129 spisa) proizlazi da je svjedokinja sudjelovala u predmetnoj prometnoj nesreći kao vozač automobila marke Mazda. Te se je prilike vozila iz Zagreba prema Novoj Gradišci i na jednom dijelu autoceste , kada se iz lijeve trake prestrojavala u desnu, naletjela je na jedan veliki komad, za kojeg pretpostavlja da je od nekog kamiona. Taj je komad ušao ispod automobila te je probušio cijeli donji dio automobila. Iskazala je kako je na automobilu nastala velika šteta, te joj je trošak popravka nadoknadilo osiguranje.

18. Iz iskaza svjedoka BF, ophodara (list 123-124 spisa) proizlazi kako svjedok ostaje pri svojoj pisanoj izjavi (list 100-101 spisa) kojom je iskazao da je 10. listopada 2020. preuzeo prvu smjenu u 07:00 sati, obzirom da je ophodarska služba organizirana u dvije smjene. Ophodarski posao obavlja na način da ophodarskim vozilom prolazi određenu dionicu autoceste, kojom prilikom se vozilo kreće brzinom oko 40 km/h na zaustavnoj traci, pregledava stanje autoceste, kolnika, cestovnog pojasa, zaštitne žičane ograde, prometne signalizacije i objekata. Ako uoči nekakve nedostatke, vozilo se zaustavlja i nedostatak se odmah na licu mjesta otklanja, a izvršene intervencije upisuju se u radnu dokumentaciju. Ophodnja se vrši redovno, svakodnevno, odnosno 2 puta tijekom 12 sati, pri čemu se vodi radna dokumentacija. Svjedok je naveo da je mjestom štetnog događaja prošao u 10:10 sati, kojom prilikom na kolniku autoceste nije bilo nikakvog predmeta, jer da je bilo, vozilom bi se zaustavio i metalni predmet maknuo. Oko 11:00 sati zaprimio je dojavu Centra za nadzor i upravljanje prometom da se dogodila predmetna prometna nesreća u kojoj je osobno vozilo naletjelo na predmet, te da se vozilo nalazi u zaustavnoj traci i da nema ozlijeđenih osoba. Odmah je krenuo na mjesto događaja i na 29 km u smjeru Lipovca zatekao je osobno vozilo na zaustavnom traku i metalni predmet, te je obavio ostale radnje kako bi mogao napraviti zapisnik o prometnoj nesreći. Istaknuo je, a s obzirom na to da se u vrijeme njegove ophodnje na kolniku autoceste nije nalazio nikakav predmet, da je očito da je metalni predmet ispao s nekog vozila koje se kretalo ispred vozila koje je naletio na predmet. Svjedok je nadalje iskazao kako nije bilo, osim predmetnog vozila, novih vozila koje su naletjeli na metalni predmet, te da se na predmetnoj dionici znaju događati prometne nesreće poput ove koja je predmet ovog spora.

19. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka CF, MF i BF jer su svjedoci iskazivali uvjerljivo, logično, te su njihovi iskazi istovjetni s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu predmeta.

20. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete nastale na osiguranom vozilu u predmetnoj prometnoj nesreći proveden je dokaz prometnim vještačenjem. Sud je zaključke vještaka u cijelosti prihvatio, imajući pri tome u vidu da niti stranke pravilnosti zaključaka vještaka nisu prigovarale, te da je vještak dao jasne razloge za dani nalaz i mišljenje, koji su zaključci u skladu s ispravama priloženima spisu (list 137-140 spisa). Vještak je naveo kako za izračun brzine vozila osiguranika tužitelja neposredno prije naleta nema elemenata, dok je tehnički moguće da se neposredno prije naleta vozilo osiguranika tužitelja kretalo iskazanom brzinom od oko 120-130 km/h. Nadalje, vještak je naveo kako provedena analiza pokazuje da je vozilo osiguranika tužitelja tijekom radnje prestrojavanja iz srednje na lijevu prometnu traku svojim prednjim donjim dijelom naletjelo na metalni priključak koji se nalazio na lijevoj kolničkoj traci, a koji je bio uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja, te da visina štete na vozilu osiguranika tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja s PDV-om iznosi 7.167,06 EUR.

21. Analizom provedenih dokaza, kako svakog dokaza zasebno, tako i dovođenjem svih provedenih dokaza u međusobnu vezu, ovaj je sud utvrdio da se štetni događaj dogodio na način da je došlo do naleta vozila osiguranika tužitelja reegistarske oznake broj: [registarska oznaka], marke Mazda na metalni predmet, 20. listopada 2020. oko 10:30 sati na autocesti A3 (prometni čvor Buzin i Kosnica), općina Velika Gorica, na 28 km + 800 m, te da je na predmetnom vozilu nastala šteta u visini od 7.167,06 EUR. Nadalje, sud je utvrdio da je tužitelj sa svojim osiguranikom sklopio 18. prosinca 2020. sporazum kojim se tužitelj obvezao po predmetnom štetnom događaju na ime cjelokupne naknade štete isplatiti oštećenoj osobi iznos naknade od 7.007,79 EUR, a koji iznos potražuje u ovoj pravnoj stvari.

22.1. Vezano uz prigovor zastare valja istaknuti da u slučaju kada regresno potraživanje ne proizlazi iz zakona, nego iz ugovora o osiguranju (odnosno kada je osnova za isplatu naknade šteta bila u ugovoru o osiguranju), potraživanje zastarijeva u roku iz članka 234. stavka 6., u vezi člankom 230. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO). Potraživanje tužitelja koje je predmet ovog spora je derivativno pravo izvedeno iz činjenice isplate naknade štete oštećeniku kao kasko osiguranoj osobi. Isplatom naknade iz osiguranja ostvarena je subrogacija odnosno zamjena jedne osobe drugom u određenom pravnom odnosu, čime je ostvaren i prijelaz svih prava oštećenika prema osobi odgovornoj za štetu na tužitelja kao osiguratelja, po samom zakonu i do visine isplaćene naknade. Dakle, isplatom je tužitelj ušao u pravnu poziciju oštećenika (svog osiguranika), s početkom tijeka zastarijevanja i u zastarnom roku koji vrijede za oštećenika. Odnosno, tražbina osiguratelja s naslova iznosa koji je isplatio svom osiguraniku po osnovi automobilskog kaska prema štetniku, zastarijeva u roku od tri godine iz članka 230. stavka 1. ZOO-a i počinje teći od dana kad je oštećenik (osiguranik tužitelja) doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (tako i pravno shvaćanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Su-IV-47/2020-2 od 30. siječnja 2020).

22.2. U predmetnom slučaju osiguranik tužitelja i sam tužitelj su za štetu (uključujući visinu štete) i za osobu koja je štetu učinila saznali najranije 27. studenoga 2020., a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnijeta 9. studenoga 2023. Naime, iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta razvidno je da je račun popravka vozila izdan od strane društva AUTO KUĆE LONGIN d.o.o. 27. studenoga 2020., a na kojem je naveden iznos štete u visini od 7.167,06 EUR (uključen PDV), a koji račun tužitelj navodi u svom obračunu visine štete (list 39-44 spisa), dok je izvansudska nagodba sklopljena između tužitelja i osiguranika tužitelja 18. prosinca 2020. Slijedom navedenog, sud je zaključio da od saznanja za štetu (uključujući i visinu) i osobu koja je štetu počinila do dana podnošenja tužbe nije proteklo više od 3 godine, pa je neosnovan prigovor zastare.

23. Prema odredbi članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti na cestama (“Narodne novine”, broj: 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15 i 108/17) pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

24. Odredbom članka 26. ZC-a propisani su poslovi održavanja javnih cesta, između ostalog, planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta te ophodnja.

25. Prema odredbi članka 81. stavka 1. ZC-a tuženik održava autoceste.

26. Odgovornost tuženika za štetu nije objektivna, već se radi o odgovornosti na temelju krivnje. Pretpostavke odgovornosti za štetu u smislu odredbe članka 1045. ZOO-a su postojanje štete, štetne radnje, uzročno posljedične veze između štetne radnje i štete, protupravnost i krivnja, pri čemu se krivnja presumira.

27. Iz provedenog dokaznog postupka sud je sud je na temelju ophodarskog dnevnika, putnog radnog lista, dnevnika rada i iskaza svjedoka BF utvrdio da je tuženik na dan štetnog događaja uredno vršio ophodnju predmetne dionice autoceste na način da je u svojoj smjeni ophodar neposredno prije štetnog događaja obišao predmetnu dionicu, te da tada nije bilo metalnog predmeta na kolniku, a niti je bilo dojave korisnika autoceste da se na njoj nalazi metalni predmet. Iz ovih dokaza proizlazi da je tuženik uredno obavljao održavanje ceste pa ne postoji njegov propust u održavanju ceste, zbog čega ne postoji niti štetna radnja tuženika niti krivnja za predmetu prometnu nesreću. Stoga, tuženik nije odgovoran za štetu koja je nastala osiguraniku tužitelja prilikom naleta vozilom na metalni predmet koji je pao s nepoznatog teretnog vozila na cestu.

28. Mišljenje ovog suda je da propust u održavanju autoceste ne proizlazi iz same činjenice da se metalni predmet našao na autocesti. Tuženik ne može u svakom trenutku biti na svakom dijelu autoceste i odmah uočiti metalni predmet ili bilo koje druge predmet koji padnu s vozila koja koriste autocestu pa da bi te predmete mogao isti tren čim su se našli na autocesti ukloniti. U konkretnom slučaju tuženik prije prometne nesreće nije primio nikakvu dojavu korisnika autoceste da bi se na kolniku nalazila metalni predmet ili bilo koji drugi strani predmet, te je uredno prošao predmetnu dionicu autoceste prilikom ophodnje neposredno prije prometne nesreće kojom prilikom nije bilo metalnog predmeta na kolniku autoceste. Stoga, nije postojala objektivna mogućnost za uklanjanje predmetnog metalnog predmeta s kolnika autoceste prije nastanka prometne nesreće.

29. Slijedom navedenog, ne postoji tuženikov propust u održavanju autoceste, niti njegova krivnja za nastanak predmetne prometne nesreće, pa ne postoji odgovornost tuženika za štetu, slijedom čega je tužbeni zahtjev sud odbio kao neosnovan.

30. Budući da je u cijelosti izgubio predmetnu parnicu, tužitelj nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka sukladno članku 154. stavka 1. ZPP-a.

31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 17. prosinca 2025.

Sudac:

Maja Hilje

Prijedlog odluke izradila:

Matea Knežević, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.