Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10764/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog ŽI i dr. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), odlučujući o žalbi prvookrivljenog ŽI Kontreca podnesenoj po braniteljici Maji Buhin odvjetnici iz Zagreba protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku broj:Pp-1209/2023-12 od 4. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba prvookrivljenog ŽI, te se prvostupanjska presuda u odnosu na žalitelja ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvookrivljeni ŽI je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji prekršaj mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 260,00 eur, u koju kaznu mu je temeljem članka 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme uhićenja po policiji od dana 5. lipnja 2023. od 18,40 sati do 6. lipnja 2023. do 6,40 sati kao 79,64 eur, tako da okrivljenik ima za platiti preostali iznos novčane kazne od 80,36 eur, koju kaznu je obvezan platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.
2. Nadalje, prvookrivljeniku ŽI je na temelju članka 138. stavka 1. i stavka 2. u svezi stavka 3., te članka 139. Prekršajnog zakona određeno plaćanje paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka u iznosu od 60,62 eur, od kojih se 10,62 eur odnosi na paušalne troškove suda, a 50,00 eur se odnosi na troškove tužitelja.
3. Istom presudom prvookrivljenom ŽI je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja prema šogorici SI u trajanju od osam mjeseci, koja se sastoji u tome da se okrivljenik ne smije približiti SI u obiteljskoj kući u mjestu [adresa], na udaljenosti manjoj od 200 metara, a niti joj se ne smije približiti u drugim mjestima isto na 200 metara, a ista zaštitna mjera da će se primijeniti po pravomoćnosti presude.
4. Nadalje, drugookrivljena KI je oslobođena od optužbe na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona da bi počinila prekršaj iz članka 22. stavka 2. Prekršajnog zakona, s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka nije bilo dokaza s potrebnom dokaznom snagom da bi se žaliteljica proglasila krivom zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
5. Protiv te presude prvookrivljeni ŽI je pravodobno po braniteljici podnio žalbu zbog svih žalbenih osnova, dakle bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s tim da se u žalbi ističe da se žalba posebno podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj u bitnom ističe da nije počinio prekršaj za koji se tereti u izreci pobijane presude, a jednako tako žalbu podnosi zbog izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja i uznemiravanja i uhođenja SI, navodeći da na predmetnoj lokaciji [adresa], ima evidentirano prebivalište, odnosno stan u obiteljskoj kući svojih roditelja, te predmetna lokacija predstavlja jedini dom, te da nije u mogućnosti izvršiti navedenu zaštitnu mjeru.
6. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, da se oslobodi od optužbe, te da se ukine izrečena zaštitna mjera.
7. Žalba je osnovana.
8. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (N.N. broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, pritom je ovaj Sud utvrdio da počinjena bitna povreda prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, odnosno presuda se temelji na nezakonitom dokazu.
9. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (točka 10.) razvidno je da je prvostupanjski sud uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka SI od 5. lipnja 2023. (list spisa broj 10 do 12) u prethodnom postupku koji je ocijenjen kao zakoniti dokaz, budući da je ispitana svjedokinja upozorena na prava i dužnost da govori istinu, posebno da će se njezin iskaz koristiti kao dokaz bez obzira na njezinu kasniju odluku u postupku, koju je uredno potpisan od strane svjedoka i službene osobe, te u točki 10.1. obrazloženja presude prvostupanjski sud je citirao navedeni iskaz i na temelju tog dokaza provedenog u prethodnom postupku između ostalog utemeljio odluku o krivnji žalitelja.
10. Međutim, zapisnik o ispitivanju svjedokinje SI od 5. lipnja 2023. sastavljen od strane Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zabok je nezakonit dokaz jer iz istog proizlazi da je svjedokinja upozorena na blagodat nesvjedočenja, te da se odrekla toga prava i želi svjedočiti (točka 1. zapisnika), a u točki 5. navedenog zapisnika je navedeno svjedok je upozoren u smislu članka 285. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku da će se njegov iskaz ako odluči svjedočiti bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, međutim iz navedenog zapisnika proizlazi da svjedokinja nije upozorena na način sukladno članku 285. stavku 3. Zakona o kaznenom postupku (N.N. 152/08, 86/09, 80/11, 97/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24), a na koju odredbu upućuje članak 82. stavak 3. Prekršajnog zakona.
10.1. Svjedok je pravilno upozoren na način kako je to propisano u članku 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku, međutim odgovori svjedoka nisu u cijelosti izneseni u zapisnik. U odnosu na upozorenje da će se iskaz svjedoka ako odluči svjedočiti bez obzira na kasniju odluku moći koristiti kao dokaz, odgovor svjedokinje nije unesen u zapisnik iako se radi o imperativnog zakonskoj obvezi.
11. Odredbom članka 300. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku propisano je da ukoliko upozorenje iz članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanju nije ubilježeno u zapisnik, takav iskaz ne može se upotrijebiti kao dokaz u postupku.
12. S obzirom da je prvostupanjski sud navedeni iskaz svjedokinje SI sa nepotpunim odgovorom svjedoka u odnosu na dano upozorenje iz članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku reproducirao, u pobijanoj presudi analizirao, te na istom utemeljio između ostalih dokaza odluku o krivnji, te kako se radi o nezakonitom dokazu, na taj način je počinjena bitne povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona.
13. Navedeno proizlazi iz sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu broj IKZ-654/2020-4 od 4. prosinca 2020. i IKZ-15/2020-4 od 12. veljače 2020.
14. Nadalje, u odnosu na odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ista je na način kako je izrečena neprovediva, a imajući u vidu da okrivljenik ŽI i oštećenica SI stanuju na istoj adresi u obiteljskoj kući u [adresa]. Izricanje navedene zaštitne mjere, u takvoj situaciji, a bez da je okrivljenik udaljen iz zajedničkog kućanstva, ne ostvaruje se zaštitna funkcija mjere niti se osigurava njezina provedivost.
15. Slijedom navedenog niti zaštitna mjera nije valjano niti argumentirano obrazložena, jer je sud prilikom izricanja mjere bio dužan voditi računa o stvarnim životnim okolnostima, te svrsi zaštitnih mjera.
16. Zbog navedenih razloga trebalo je žalbu okrivljenika prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
17. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, odnosno nanovo izvesti sve do sada provedene dokaze, provesti sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica, a imajući u vidu odredbu čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona pritom u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.
18. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 17. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
