Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-715/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Jasminke Pavković suca izvjestitelja i člana vijeća i Tihane Cišper člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZFĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Višić & Višić d.o.o. Split, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Martina Kalac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2838/2021-35 od 14. ožujka 2025., u sjednici vijeća 17. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice ZFĐ i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2838/2021-35 od 14. ožujka 2025. u dijelu pod st. II. i st. IV. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužiteljici ZFĐ iz [adresa] iznos od 1.145,31 euro (tisućustočetrdesetpeteuraitridesetjedaneuro) sa zateznim kamatama od 17. lipnja 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice u iznosu od 779,17 eura sa zateznim kamatama od 24. ožujka 2021. do isplate, zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos od 1.151,13 eura od 24. ožujka 2021. do 16. lipnja 2021. odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužiteljici ZFĐ iz [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.416,98 eura sa zateznim kamatama od 14. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za nadoknadom prouzročenog parničnog troška u iznosu od 1.527,10 eura odbija se kao neosnovan."

2. Protiv te presude u dijelu pod st. II. i st. IV. izreke žali se tužiteljica iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba tužiteljice nije osnovana.

4. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Tužiteljica žalbom ne ukazuje da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom bila počinjena neka druga bitna povreda odredaba parničnog postupka, a na koju sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama. Zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugoga stupnja. Tužiteljica svojom ocjenom izvedenih dokaza te iznošenjem svojih pravnih shvaćanja nije uspjela dovesti u sumnju pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica.

7. Suština spornog odnosa među strankama u žalbenom dijelu postupka očituje se u pitanju je li vještak prof. dr. Boris Božić pravilno ocijenio trajanje i intenzitet fizičkih boli tužiteljice, trajanje i intenzitet straha tužiteljice te nepostojanje trajnih posljedica ozljeđivanja tužiteljice koje bi smanjile njezinu životnu aktivnost.

8. I po ocjeni ovoga suda drugog stupnja navedeni vještak je jasno, potpuno, logično i stručno ukazao na trajanje i intenzitet fizičkih boli tužiteljice, trajanje i intenzitet straha tužiteljice te da zadobivena ozljeda nije ostavila trajne posljedice na zdravlje tužiteljice, odnosno da kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životnih aktivnosti.

9. Okolnost da navedeni vještak nije osobno pregledao tužiteljicu sama po sebi ne dovodi u sumnju pravilnosti i jasnoću iznesenih ocjena vještaka. Naime, vještak je na temelju postojeće liječničke dokumentacije tužiteljice te s obzirom na prirodu zadobivenih ozljeda i bez pregleda tužiteljice mogao objektivno i potpuno iznijeti svoje ocjene o naprijed navedenim okolnostima. Stoga su žalbeni navodi tužiteljice u tom smislu bez osnove.

10. Isto tako, bez osnove su i žalbeni navodi tužiteljice da vještak pri ocjeni navedenih okolnosti nije imao u vidu da je tužiteljica u vrijeme predmetne prometne nezgode bila u mlađoj životnoj dobi. Naime, iz nalaza i mišljenja navedenog vještaka proizlazi upravo suprotno jer je vještak već u uvodnom dijelu svog pisanog nalaza i mišljenja jasno ukazao da je tužiteljica rođena **.**.2002. tj. iz njegovog nalaza i mišljenja nedvojbeno proizlazi da je pri ocjeni predmetnih okolnosti vještak imao u vidu i životnu dob tužiteljice.

11. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 19. st. 2. i čl. 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

12. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje fizičkih boli što ih je trpjela tužiteljica te neugodnosti kojima je bila izložena tijekom liječenja i ovaj sud drugog stupnja ocjenjuje da se kao primjereni iznos naknade za povredu prava osobnosti vezano za pretrpljene fizičke boli ukazuje iznos od 1.500,00 eura.

13. Isto tako, imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje straha što ga je trpjela tužiteljica i ovaj sud drugog stupnja ocjenjuje kao primjereni iznos naknade za taj vid štete tj. za povredu prava osobnosti vezano za pretrpljeni strah u iznosu od 800,00 eura.

14. Kada kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice predmetne ozljede koje bi smanjivale njezinu životnu aktivnost, to je pravilan i zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica nema pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u odnosu na duševnu bol zbog smanjenja životnih aktivnosti.

15. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo stoga što je prvostupanjski sud pri donošenju te odluke imao u vidu samo potreban parnični trošak tužiteljice (čl. 155. st. 1. ZPP) te okolnost razmjera uspjeha tužiteljice u parnici (čl. 154. st. 2. ZPP).

16. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu tužiteljice te potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelovima.

U Velikoj Gorici 17. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak