Poslovni broj: P-225/2025-9
Republika Hrvatska
Trgovački sud u Osijeku
Osijek, Zagrebačka 2
U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Osijeku, po sucu Željku Jakšić, u pravnoj stvari tužiteljice ABG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Tihomir Zec, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Zec i partneri d.o.o., Osijek, Ulica kardinala Alojzija Stepinca 4, protiv tuženika CASTELLUM ART d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge u stečaju, OIB: 64111076900, Osijek, Kapucinska ulica 31, kojeg zastupa punomoćnik Matija Potočnjak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Potočnjak i partneri, radi utvrđenja osporene tražbine, nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. studenog 2025, u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 17. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da postoji tražbina ABG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ukupnom iznosu od 22.500,00 eura (dvadesetdvijetisućepetstoeura), kao tražbina drugog višeg isplatnog reda u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom CASTELLUM ART d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge u stečaju, OIB: 64111076900, Osijek, Kapucinska ulica 31, koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Osijeku pod poslovnim brojem St-404/2024.
II. Nalaže se tuženiku CASTELLUM ART d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge u stečaju, OIB: 64111076900, Osijek, Kapucinska ulica 31, naknaditi tužiteljici ABG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnične troškove u iznosu 2.282,18 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim od 17. prosinca 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđivanja tražbine osporene u stečajnom postupku u ukupnom iznosu od 22.500,00 eura, zaprimljena kod ovoga suda 27. lipnja 2025.
2. Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, poslovni broj: St-404/2024-63 od 3. lipnja 2025., utvrđeno je da je osporena tražbina tužiteljice kao tražbina drugog višeg isplatnog reda u iznosu 22.500,00 EUR-a pa je tužiteljica upućena na pokretanje parničnog postupka protiv tuženika kao stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine i to u roku od osam dana od pravomoćnosti rješenja o upućivanju na parnični postupak, odnosno od primitka dostave drugostupanjske odluke u slučaju izjavljivanja žalbe, te je tužiteljica u roku podnijela tužbu.
3. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka u bitnom navodi da je tužitelj pravodobno prijavom tražbine od 14. veljače 2025., stečajnom upravitelju Domagoju Poljaku u stečajnom postupku koji je otvoren nad stečajnim dužnikom CASTELLUM ART d.o.o. u stečaju (ovdje tuženik), prijavio svoju tražbinu koju ima prema tuženiku na temelju konto kartice koja se odnosi na vremensko razdoblje od 01. siječnja 2024. do 31. kolovoza 2024., a koja tražbina tužitelja prema tuženiku ukupno iznosi 22.500,00 eura, i to iznosa od 13.125,00 eura na ime usluga poslovnog savjetovanja, zatim iznosa od 6.875,00 eura na ime usluga poslovnog savjetovanja, zatim iznosa od 625,00 eura na ime knjigovodstvenih usluga 04/2024, iznosa od 625,00 eura na ime knjigovodstvenih usluga 05/2024 i iznosa od 1.250,00 eura na ime knjigovodstvenih usluga.
3.1 Stečajni upravitelj Domagoj Poljaka da je u cijelosti osporio prijavljenu tražbinu ovdje tužiteljice navodeći kao razlog osporavanja kako se iz dostavljenih isprava ne može zaključiti postoji li tražbina, odnosno jesu li usluge stvarno obavljene i izvršene, uzimajući u obzir i činjenicu povezanosti i bliskosti vjerovnika s ostalim povezanim osobama i osobama ovlaštenim za zastupanje.
3.2 Tužitelj ističe kako je jedini osnivač i član društva tuženika trgovačko društvo Anchor AM d.o.o., dok su osnivači i članovi trgovačkog društva Anchor AM d.o.o. AB, EB i ABG (ovdje tužitelj) iz čega proizlazi kako je tužitelj nedvojbeno imao interesa podmirivati dospjele obveze tuženika, ukoliko ih tuženik nije bio u mogućnosti samostalno izvršavati, a sve s obzirom na činjenicu da je upravo tužitelj posredno (preko trgovačkog društva Anchor AM d.o.o.) , jedan od osnivača i članova društva tuženika.
3.3 U tom kontekstu tužitelj ističe kako članak 91. Zakona o obveznim odnosima propisuje da kad neku obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome (što je u ovom slučaju tužitelj nesporno imao s obzirom na vlasničku strukturu društva tuženika), samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima (u ovom slučaju tražbina vjerovnika BDO Slavonija d.o.o. i BDO savjetovanje d.o.o. koji su izdali tuženiku račune za svoje usluge), dok podredno, opreza radi, tužitelj ističe i kako članak 1119. Zakona o obveznim odnosima propisuje da tko za drugog učini kakav izdatak ili što drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u bitnom navodi da osporava postojanje pravnog interesa tužiteljice za ispunjenje obveza tuženika, da ista ni po kojoj osnovi nije bila osobno dužna platiti potraživanje vjerovnika tuženika, niti su vjerovnici tuženika od tužiteljice mogli potraživati plaćanje obveza tuženika po bilo kojoj pravnoj osnovi, također da tužiteljica u tužbi nije dokazala pravni interes za ispunjenje obveza tuženika, ističe da povezanost tužiteljice s tuženikom na način koji je naveden u tužbi samo po sebi ne pretpostavlja postojanje pravnog interesa za podmirivanje tuženikovih dugova, a iz razloga što tužiteljica nije imala nikakav pravni interes za ispunjenje obveze tuženika, nije došlo do zakonske subrogacije prema čl. 91. ZOO -a.
4.1 Tuženik dodatno ističe da nisu ispunjene pretpostavke ni za ugovornu subrogaciju iz razloga što prije ispunjenja obveza između tužiteljice i tuženika nije bio sklopljen ugovor o ispunjenju.
4.2 U odnosu na pozivanje tužiteljice da odredbu članka 1119. ZOO-a koji propisuje: „Tko za drugog učini kakav izdatak ili što drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega“ ističe da obveza tuženika koju je tužiteljica podmirila nije zakonska obveza tuženika, iz čega proizlazi da nema mjesta ni primjeni članka 1119. ZOO-a.
5. Očitujući se na odgovora na tužbu tuženika, tužitelj u bitnome navodi da je tužitelj zasigurno imao pravni interes za ispunjenje obveza tuženika (budući da tuženik nije bio u mogućnosti samostalno ispuniti predmetne obveze), a sve uzimajući u obzir kako je jedini osnivač i član društva tuženika trgovačko društvo Anchor AM d.o.o., dok su osnivači i članovi trgovačkog društva Anchor AM d.o.o. AB, EB i ABG (ovdje tužitelj), da je tužitelj posredno (preko trgovačkog društva Anchor AM d.o.o.) zapravo jedan od osnivača i članova društva tuženika, ističe kako članak 91. Zakona o obveznim odnosima za nastanak zakonske subrogacije ne zahtijeva da osoba koja ispunjava obvezu mora biti osobno dužna takvu obvezu ispuniti vjerovnicima dužnika (takav argument bi se eventualno mogao isticati u odnosu na pravnu osnovu po čl. 1119. Zakona o obveznim odnosima), odnosno da vjerovnici dužnika od osobe koja ispunjava obvezu takvo ispunjenje mogu zahtijevati po bilo kojoj osnovi, već se kao jedina pretpostavka za nastanak zakonske subrogacije traži postojanje pravnog interesa na strani osobe koja ispunjava obvezu dužnika, a koji pravni interes je u ovom konkretnom slučaju nedvojbeno postojao na strani tužitelja. Dostavlja i izjave trgovačkih društava BDO Savjetovanje d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o. iz kojih je evidentno kako su oba društva pristala da predmetne obveze tuženika po njihovim računima ispuni tužitelj, kao i da su isti bili suglasni da pravni učinci takve subrogacije nastupe odmah u trenutku ispunjenja.
6. U dokaznom dijelu postupka sud je izvršio uvid u Rješenje o utvrđenim tražbinama (listovi 6-14), Prijavu tražbine (listovi 16-17), Karticu konta (list 18 spisa), izlazni račun(list 62 spisa), izlazni račun (list 63 spisa), izlazni račun (list 64 spisa), izlazni račun (list 65 spisa), izlazni račun (list 66 spisa), izlazni račun (list 67 spisa), detalji plaćanja (listovi 68-73 spisa), povjesni izvadak iz sudskog registra (listovi 74-90 spisa), izjava u svezi podmirenja računa (list 101 spisa), potvrda o izvršenoj subrogaciji (list 103 -104 spisa),
7. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), sud je na temelju rezultata provedenog postupka, a imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja, utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja opisano u izreci presude, osnovan.
8. Predmet ovog spora je utvrđenje osnovanosti tražbine tužiteljice kao stečajnog vjerovnika drugog višeg isplatnog reda.
9. Među strankama nije sporno kako je u stečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom tužiteljica prijavila tražbinu u ukupnom iznosu od 22.500,00 eura eura na temelju konto kartice, koja se odnosi na vremensko razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. kolovoza 2024.
10. Također, nije sporno kako je stečajni upravitelj Domagoj Poljak, na ispitnom ročištu održanom 115. svibnja 2025., osporio tražbinu koju je prijavila tužiteljica, a zbog čega je tužiteljica upućena na parnicu kako bi se utvrdilo postojanje njezine tražbine kao stečajnog vjerovnika.
11. Nije sporna ni činjenica da su tužiteljica, AB i EB članovi trgovačkog društva Anchor AM d.o.o., kao ni činjenica da je trgovačko društvo Anchor AM d.o.o. jedini član društva tuženika.
12. Tuženik nije problematizirao postojanje poslovnog odnosa između tuženika i trgovačkih društava BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o., odnosno jesu li navedena društva osnovano izdala račune tuženiku.
13. Sporno je je li time što je tužiteljica platila predmetne račune, koje su za svoje usluge izdala trgovačka društva BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o., imala pravni interes i je li time došlo do prijenosa tražbine s trgovačkih društava BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o. na tužiteljicu, odnosno je li tužiteljica stečajni vjerovnik tuženika.
14. Uvidom u izlazne račune 143-01-01 od 31. travnja 2024., (list 62 spisa), 186-01-01 od 31. svibnja 2024., (list 63 spisa), 232-01-01 od 30. lipnja 2024., (list 66 spisa), 274-01-01 OD 31. srpnja 2024., (list 67 spisa), utvrđuje se da je isti izdalo trgovačko društvo BDO Slavonija d.o.o., za pružene knjigovodstvene usluge, a dugovani iznos po svakom računu je 625,00 eura.
15. Uvidom u račun 24-0081-ZG-A od 29. travnja 2024. (list 6 spisa) proizlazi da je isti izdalo trgovačko društvo BDO SAVJETOVANJE d.o.o. na iznos 6.875,00 eura, a za pružene usluge poslovnog savjetovanja, a koji račun je također izdan tuženiku.
16. Uvidom u račun 24-0076-ZG-A od 15. travnja 2024. (list 35 spisa) vidljivo je da je isti izdalo trgovačko društvo BDO SAVJETOVANJE d.o.o. za pružene usluge poslovnog savjetovanja tuženiku i to u iznosu 13.125,00 EUR-a.
17. Uvidom u potvrde plaćanja izdane od Raiffeisenbank Austria d.d. (list 68- 73 spisa) sud je utvrdio kako je tužiteljica obveze po računima iz točke 13 do 15 obrazloženja ove presude, podmirila. pri čemu valja istaknuti kako je kao stvarni dužnik naveden tuženik, primatelj uplate je trgovačko društvo BDO SAVJETOVANJE d.o.o., odnosno BDO Slavonija d.o.o. a inicijator plaćanja je tužiteljica.
18. Iz kartice konta za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. kolovoza 2024. (list 18 spisa), proizlazi kako tužiteljica na ime obveza za preuzeta plaćanja od tuženika potražuje ukupno 22.500,00 eura za knjiženja koja su opisana kao „usluge poslovnog savjetovanja“, i „knjigovodstvene usluge“.
19. Iz sadržaja izjave GB od 26. lipnja 2025. s ovjerenim potpisom (list 101-102 spisa) proizlazi kako je isti od 20. ožujka 2024. do 16. prosinca 2024. bio direktor tuženika te je za potrebe analize poslovanja tuženika angažirao trgovačko društvo BDO SAVJETOVANJE d.o.o., koje je za obavljene usluge izdalo račun račun 24-0076 ZG-A na iznos 13.125,00 eura i račun 24-0081-ZG-A na iznos 6.875,00 eura.
19.1 Navodi kako je analiza poslovanja bila nužna radi utvrđenja činjenica koje su bile podloga za podnošenje kaznene prijave protiv bivšeg direktora tuženika, kao i za podnošenje tužbi radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika (tuženika) protiv trgovačkih društava HUBER & ELMWOOD d.o.o. i HUBER & ELMWOOD ZAGREB d.o.o.
19.2 Navodi i kako je u navedenom periodu radi vođenja knjigovodstvenih poslova tuženika angažirao trgovačko društvo BDO Slavonija d.o.o., a koje je za obavljene usluge izdalo račun predmetne račine koji su knjiženi u poslovnim knjigama te kako je prijavljen pretporez po navedenim računima.
19.3 Konačno, potvrđuje kako je tužiteljica u cijelosti podmirila navedene račune te kako je od strane trgovačkih društava BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o. obaviješten o tome i da su sva vjerovnička prava za ta potraživanja prešla na tužiteljicu.
20. Sukladno odredbi članka 492.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u postupku pred trgovačkim sudovima odlučne činjenice utvrđuju se, u pravilu, na temelju isprava.
21. Iz kartice konta za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. kolovoza 2024. (list 18 spisa), vidljivo je kako su računi iz točke 13., 14., i 15., obrazložena uredno knjiženi u poslovnim knjigama tuženika.
22. Prema odredbi članka 221.b stavka 1. ZPP-a, ako tužitelj dokaže da je tuženik za tražbinu koju je tužitelj utužio na temelju vjerodostojne isprave koristio pravo na odbitak pretporeza, smatrat će se da tražbina postoji, osim ako tuženik ne dokaže protivno. Tužitelj tvrdnju da je tuženik za predmetnu tražbinu koristio pravo pretporeza dokazuje ovjerenom izjavom člana društva koji je jedini član društva tuženika kao i uredno knjiženim računima u poslovnim knjigama tuženika, dok tuženik ovaj navod ničim ne osporava, zbog čega sud, sukladno pravilima o teretu dokazivanja, smatra ove tvrdnje tužiteljice osnovanima.
23. Sud je stoga materijalnu dokumentaciju u spisu ocijenio kao vjerodostojnu i ista ničim nije dovedena u pitanje.
24. Slijedom navedenog, sud je na temelju ranije navedene materijalne dokumentacije utvrdio da je trgovačko društvo BDO Slavonija d.o.o. obavilo za tuženika knjigovodstvene usluge za koje usluge je tuženiku izdalo račune iz točke 13 obrazloženja,
24.1 Nadalje, sud je utvrdio kako je trgovačko društvo BDO Savjetovanje d.o.o. obavilo za tuženika usluge poslovnog savjetovanja, a za što su tuženiku izdani računi iz točke 14. i 15., obrazloženja.
24.2 Sud je stoga utvrdio kako su svi navedeni računi izdani na ime tuženika i kako je ukupni dugovani iznos tuženika po tim računima iznosio 22.500,00 eura, a isto proizlazi i iz kartice konta za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. kolovoza 2024.
25. Odredbom članka 492.c stavka 1. ZPP-a propisana je mogućnost prilaganja pisanih iskaza stranaka ili svjedoka s ovjerenim potpisom davatelja iskaza kod javnog bilježnika, u postupku pred trgovačkim sudovima, a da se saslušanje stranaka ili svjedoka svede na postavljanje pitanja radi provjere, dopune ili razjašnjenja navoda iz iskaza. U slučaju da nitko od stranaka ne ospori ovjereni pisani iskaz stranke ili svjedoka i ako sud to ocijeni nepotrebnim, sud neće usmeno saslušati stranku ili svjedoka, sukladno odredbi članka 492.c stavka 3. ZPP-a.
26. Sud je sukladno ranije navedenim odredbama prihvatio pisani iskaz svjedoka GB od 26. lipnja 2025., s ovjerenim potpisom, kao uvjerljiv i vjerodostojan. Nitko od stranka nije osporio ovjereni pisani iskaz svjedoka, a ni sud nije smatrao potrebnim usmeno saslušavati istoga. Navodi GB podudarni su s materijalnom dokumentacijom u spisu, posebice računima izdanim od strane trgovačkih društava BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o., kao i s karticom konta za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. kolovoza 2024., a na temelju čega je sud utvrdio kako su navedena trgovačka društva doista pružila svoje usluge tuženiku.
27. Ranije navedena utvrđenja upućuju na zaključak kako je postojao poslovni odnos između tuženika i trgovačkih društava BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o., odnosno kako su navedena trgovačka društva osnovano izdala račune tuženiku i to za pružene usluge poslovnog savjetovanja i za knjigovodstvene usluge, što uostalom nije problematizirano i osporavano od tuženika.
28. Sud je na temelju potvrda plaćanja izdanih od strane Raiffeisenbank Austria d.d. i navoda iz pisanog iskaza svjedoka GB utvrdio kako je tužiteljica doista umjesto tuženika podmirila njegove obveze po računima koje su izdala trgovačka društva BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o. i to u iznosima iz točke
13., 14., i 15. obrazloženja.
29. Odredbom članka 161. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. – 7 Poslovni broj: P-146/2025-10 dalje: ZOO) određeno je kako obvezu može ispuniti ne samo dužnik, već i treća osoba. Iz navedene odredbe jasno proizlazi kako je postojala mogućnost da tužiteljica kao treća osoba ispuni obvezu tuženika kao dužnika, a što se po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju i dogodilo s obzirom da je sud utvrdio kako je tuženik doista bio u poslovnom odnosu s trgovačkim društvima BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o. Naime, navedena društva pružila su tuženiku usluge poslovnog savjetovanja i knjigovodstvene usluge pa se u tom smislu radi o ugovoru o djelu iz članka 590. ZOO-a – navedena društva izvršila su umni rad, a tuženik se obvezao isplatiti im naknadu za izvršeni umni rad. Po toj osnovi, ispostavljena su tuženiku pojedinačni računi u ukupnom iznosu 22.500,00 eura i tuženik je kao dužnik imao obvezu platiti navedeni iznos. Međutim, tuženik kao dužnik nije ispunio predmetne obveze, već je to umjesto njega učinila tužiteljica kao treća osoba.
30. Nadalje, sukladno odredbi članka 91. ZOO-a, a koja regulira zakonsku subrogaciju, u situaciji kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima. U konkretnom slučaju, ocjena je ovog suda kako je tužiteljica imala pravni interes ispuniti tuženikove obveze, imajući u vidu činjenicu da je tužiteljica jedan od članova trgovačkog društva Anchor AM d.o.o., kao i činjenicu da je trgovačko društvo Anchor AM d.o.o. jedini član društva tuženika. Ovaj sud smatra kako se pravni interes tužiteljice u konkretnom slučaju sastojao u tome da je tužiteljica bila zainteresirana za poboljšanje gospodarskog položaja tuženika, jer je jedini član društva tuženika trgovačko društvo Anchor AM d.o.o. - društvo u kojem je tužiteljica jedan od članova društva pa je posredstvom tog društva (Anchor AM d.o.o.) tužiteljica bila zainteresirana za opstanak poslovanja i poboljšanje gospodarske situacije tuženika. S obzirom na utvrđenje da je tužiteljica doista ispunila obveze tuženika prema trgovačkim društvima BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o. u iznosu 22.500,00 eura, to je po ocjeni ovog suda, u skladu s odredbom članka 91. ZOO-a, isplatom navedenog iznosa na tužiteljicu kao treću osobu prešla tražbina trgovačkih društava BDO SAVJETOVANJE d.o.o. i BDO Slavonija d.o.o. sa svim sporednim pravima.
31. Kako je po mišljenju ovog suda zakonskom subrogacijom iz članka 91. ZOO a došlo do promjene u obveznom odnosu na strani vjerovnika, proizlazi da je tužiteljica stečajni vjerovnik tuženika u smislu odredbe članka 137. stavka 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, 71/15., 104/17., 36/22., 27/24. – dalje: SZ). Naime, navedenom odredbom uređen je pojam stečajnog vjerovnika i u tom smislu propisano je kako su stečajni vjerovnici osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu. Imajući u vidu činjenicu da je stečajni postupak nad tuženikom otvoren 16. prosinca 2024., rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj St-404/2024, kao i da su svi računi od strane tužiteljice podmireni u razdoblju prije otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom, to je po ocjeni ovog suda tužiteljica prije otvaranja stečajnog postupka stekla imovinskopravnu tražbinu prema tuženiku, odnosno postala vjerovnik tuženika pa se ima smatrati stečajnim vjerovnikom u smislu odredbe članka 137. stavka 1. SZ-a.
32. Sukladno svemu gore navedenom kao i odredbi članka 138. stavka 2. SZ - a, predmetna tražbina tužiteljice je osnovana i ulazi u tražbine drugog višeg isplatnog reda.
33. Odluka o trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. i 2. ZPP-a pa je tužitelju dosuđen trošak u ukupnom iznosu 2.282,18 eura i to
-sastav tužbe u iznosu 500,00 eura, ( Tbr. 7. t. 1 OT)
-sastav podneska od 3. 11. 2025., u iznosu 500,00 eura (Tbr. 8. t. 1, OT)
-ročište 26.11.2025. u iznosu 500,00 eura (Tbr. 9. t. 1 OT)
-pripadajući PDV od 375,00 eura
-trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 135,73 eura
-trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 271,45 eura u skladu s Uredbom o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 37/23.) i odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18., 51/23.) 34. Sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a, tužitelju pripada pravo i na zatezne kamate na trošak parničnog postupka od dana donošenja presude do isplate u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a te mu je sud iste i dosudio.
35. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Osijeku 17. prosinca 2025.
S U D A C
Željko Jakšić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana putem ovog suda.
