Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-137/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Mašić, predsjednika vijeća, Vesne Stokrp, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Josipa Štrucelja, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Miroslavu Strelecu, odvjetniku iz Našica, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Stalna služba u Našicama, radi utvrđenja vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj P-379/2022-22 od 12. siječnja 2024., u sjednici vijeća 17. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Djelomičnim odbijanjem žalbe tužene potvrđuje se presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj P-379/2022-22 od 12. siječnja 2024., u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojom je utvrđeno da je tužitelj vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

i

r i j e š i o  j e

I Djelomičnim usvajanjem žalbe tužene presuda se ukida u preostalom dijelu pod točkom I. i u dijelu pod točkom II. izreke te se predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

II Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj P-379/2022-22 od 12. siječnja 2024., odlučeno je:

"I Utvrđuje se da je tužitelj BC OIB [osobni identifikacijski broj], B, [adresa]. vlasnik nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina]:

- zk. ul. br. [broj ZK uloška] i to 102/560 dijela kč. br. [katastarska čestica] grmlje Pavlovac u Pavlovcu površine (93 čhv) – 334 m2,

- zk. ul. br. [broj ZK uloška] i to 15/45 dijela kč. br. [katastarska čestica] grmlje Pavlovac u Pavlovcu površine (245 čhv) – 881 m2 i i to 15/45 dijela kč. br. [katastarska čestica] oranica Pavlovac u Pavlovcu površine (1 j i 345 čhv) - 6995 m2 te

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i to 2/3 kčbr. [katastarska čestica] Sjenokoša u Pavlovcu površine (1332 čhv) – 4791m2 i 2/3 kčbr. [katastarska čestica] Sjenokoša u Pavlovcu površine (449 čhv) – 1615 m2,

što je Republika Hrvatska za dijelove svojih čestica [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica] te i kao pravni slijednik Zavoda za kolonizaciju Zagreb za dijelove čestice [katastarska čestica] i [katastarska čestica], dužna priznati i trpjeti brisanje svojih vlasničkih prava u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis tih vlasničkih prava u korist tužitelja, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženici da tužitelju nadoknadi parnične troškove u iznosu od 1412,79 EUR / 10.644,66 kn u roku od 15 dana.".

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužena. Žalbu ulaže zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP). U žalbi osporava pravilnost stava prvostupanjskog suda o stjecanju vlasništva dosjelošću pozivom na odredbu iz članka 159. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZOVIDSP) obzirom iz sve dokumentacije priložene u spisu nije vidljivo da je neki od prednika tužitelja bio knjižni vlasnik utuženih nekretnina, što znači da su imali saznanje da su nekretnine prethodno bile upisane kao općenarodna imovina, a potom društveno vlasništvo i naposljetku kao vlasništvo Republike Hrvatske. Navodi kako nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nisu u zemljišnim knjigama upisane kao njeno vlasništvo, koju je činjenicu prvostupanjski sud zanemario, da nije bilo moguće stjecanje prava vlasništva dosjedanjem na nekretninama u društvenom vlasništvu, da prvostupanjski sud zanemaruje kako ni prva "vlasnica" predmetnih nekretnina JC nije bila zemljišnoknjižna vlasnica predmetnih nekretnina, niti je to bila njena nasljednica, pa tako majka tužitelja nije mogla valjano darovati nekretnine. Ističe da prvostupanjski sud zanemaruje i činjenicu kako površina nekretnine koja je tužitelju navodno darovana po majci ne odgovara površini nekretnine upisanoj u zemljišne knjige, te se poziva na recentnu sudsku praksu kod utvrđenja suvlasništva nekretnine. Osporava i pravilnost odluke o troškovima postupka, predlaže pobijanu odluku ukinuti, podredno preinačiti te odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava sve žalbene navode, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku odluku.

4. Žalba tužene je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to suvlasnog dijela s kojim je tužena upisana u zemljišne knjige, kao i zahtjev za utvrđenje da je suvlasnik u 2/3 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao samovlasništvo tužene.

6. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je li tužena pasivno legitimirana za utuženje, te je li tužitelj dosjelošću mogao steći pravo vlasništva na nekretninama koje su bile (neprijeporno između stranaka) u režimu društvenog vlasništva.

7. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tužene, a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 356. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je pobijana odluka donesena uz počinjenje bitne povrede odredbe postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, ali samo u dijelu koji se odnosi na nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Prije svega valja navesti da je mjerodavno pravo za rješenje konkretnog pravnog odnosa sadržano je u odredbi iz članka 388. stavak 2. i 4. ZOVIDSP.

9. Prema odredbi iz članka 388. stavak 2. ZOVIDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10. Polazeći od toga da tužitelj navodi kako je sporne nekretnine uživala još njegova baka (koja je preminula 1969.), obzirom na citiranu odredbu iz članka 338. stavak 2. ZOVIDSP-a, na ovaj sporni odnos primjenjuju se odredbe Općeg građanskog zakona – OGZ-a koji se primjenjivao kao pravna pravila u smislu odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941., a odredbom paragrafa 1460. i 1472. OGZ-a bilo je normirano kako pošteni posjednik stječe pravo vlasništva nekretnine dosjelošću protekom četrdesetogodišnjeg roka posjedovanja. Četrdesetogodišnji rok dosjedanja temeljem poštenog posjeda normiran je i odredbom iz članka 159. stavak 4. ZOVIDSP-a.

11. Odredbom iz članka 388. stavak 4. ZOVIDSP u izvornom tekstu (Narodne novine broj 91/1996.) bilo je normirano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja koje je proteklo prije toga dana. Ova odredba izmijenjena je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/1997, U-I-235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997, U- I-1054/1997 od 17. studenog 1999. tako da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja prije tog dana.

12. Polazeći od stavka 1. članak 1. Protokola 1 uz Konvenciju, a obzirom na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Republike Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04, nije prijeporno da izmjena članka 338. stavak 4. ZOVIDSP iz 2021. predstavlja zakonito miješanje javne vlasti s legitimnim ciljem zaštite onih koji su mogli pretrpiti posljedice primjene članka 388. stavak 4./1996. Međutim, takvo miješanje nije razmjerno ukoliko izostaje kakva šteta u odnosu na prava trećih osoba i to iz razloga što pojedini građani, kao što je tužitelj u konkretnoj pravnoj situaciji, ne bi trebao snositi posljedice koje proizlaze iz greške javne vlasti pri donošenju neustavnog propisa.

13. Žaliteljica se još upućuje na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-291/14 od 17. travnja 2018. i Rev-2111/2017 od 8. rujna 2020. u kojima je zauzeto pravno shvaćanje prema kojem se u odnosu na stvari koje su bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe iz članka 388. stavak 4. ZOVIDSP-a, nego na temelju drugih odredaba ZOVIDSP.

14. Obzirom na izneseno neosnovano tužena ističe da se na nekretninama u društvenom vlasništvu nije moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću.

15. Međutim, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, potrebno je poštenje posjednika koje se presumira (prema paragrafu 328. Općegrađanskog zakonika koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/1991.)) članka 72. stavak 2. i 3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list 6/80, 36/90 - na snazi do 1. rujna 1980.), te članka 18. stavak 3. i 5. ZOVIDSP, te protek roka dosjedanja.

16. Za izvanrednu dosjelost se prema pravnom pravilu iz paragrafa 1477. OGZ- a traži u roku 30 godina odnosno 40 godina ako je riječ o imovini iz paragrafa 1472. OGZ-a u vlasništvu države, crkva, općina i dr.

17. U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno te iz stanja spisa proizlazi:

- da su kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo više fizičkih osoba te kao suvlasništvo u 15/45 dijela Zavoda za kolonizaciju Zagreb,

- da se za trajanja postupka tužitelj uknjižio kao suvlasnik u 30/45 dijela na kč. br. [katastarska čestica] koje sada dolaze upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u preostalom suvlasnom dijelu od 15/45 dijela upisan je Zavod za kolonizaciju Zagreb,

- da je uknjižba tužitelja kao suvlasnika nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvršena na temelju pravomoćne sudske odluke presude Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj P-332/2022-15 od 8. svibnja 2025.,

- da kč. br. [katastarska čestica] dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo tužene u 102/560 dijela, te kao suvlasništvo tužitelja u preostalom suvlasnom dijelu (suvlasni dio od 458/560 suvlasnog dijela),

- da kč. br. [katastarska čestica] dolaze upisane u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske i to kč. br. [katastarska čestica] površinom od 1332 čhv, a kč. br. [katastarska čestica] površinom od 449 čhv,

- da su kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zemljišne površine koje se nalaze izvan naselja, nisu u građevinskom području,

- da su utužene čestice i to kč. br. [katastarska čestica] upisane u [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao posjed tužitelja,

- da su u Posjedovnom listu 280 k. o. [katastarska općina] upisane kao posjed tužitelja i kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] i to kč. br. [katastarska čestica] površinom od 3194 m2, a kč. br. [katastarska čestica] površinom od 1079 m2,

- da su sve utužene čestice darovane tužitelju po njegovoj majci NC **.**.1983., s time da je u darovnom ugovoru navedeno kako su predmet darovanja nekretnine upisane u [broj] k. o. [katastarska općina], uz ostalo i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 93 čhv, kč. br. [katastarska čestica] u površini od 245 čhv, zatim kč. br. [katastarska čestica] u površini od 1 j i 345 čhv, te dio kč. br. [katastarska čestica] u površini od 144 čhv i dio kč. br. [katastarska čestica] u površini od 150 čhv,

- da je prednica tužitelja NC nekretnine koje su predmet darovanja po Ugovoru od **.**.1983., pa tako i nekretnine koje su predmet ovog spora, stekla nasljeđivanjem IC koja je preminula 1969., a nekretnine su raspoređene kao vanknjižno vlasništvo ostaviteljce,

- da je dio kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan i u [osobni identifikacijski broj] kao suposjed

FC i AB C,

- da su tužitelj i njegovi prednici uživali utužene nekretnine, a kč. br. [katastarska čestica] u dijelu, da u uživanju nekretnina nisu nikada po nikome ometani, a radi se o dugogodišnjem uživanju (uživanjem još po baki JC koja je preminula 1969.).

18. Sva ova činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda nisu dovedena u sumnju uopćenim žalbenim navodima tužene kojim svoju ocjenu dokaza suprotstavlja pravilnoj ocjeni dokaza prvostupanjskog suda.

19. Usvajanjem tužbenog zahtjeva, ali samo u odnosu na utužene nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo (ranije citirane odredbe ZOVIDSP i OGZ-a). U situaciji kad iz utvrđenih činjenica proizlazi utvrđenje da su još prednici tužitelja, a potom i tužitelj, neometano uživali cijelu kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], žalbeni navod pogrešne primjene materijalnog prava nije osnovan.

20. Pravilnost primjene materijalnog prava (u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) nije dovedeno u sumnju ni žalbenim navodima tužene kojim osporava poštenje posjeda prednika tužene navodeći da nisu bili upisani u zemljišnu knjigu (u zemljišnu knjigu upisane treće osobe), pa su znali da uživaju tuđe.

21. Poštenje posjeda se presumira, a činjenica da su u zemljišnoj knjizi upisane treće osobe ne znači sama po sebi da je posjednik znao i imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (upućuje se na pravni stav iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1258/2024 od 24. rujna 2024.). Kako tužena (na kojoj je teret dokaza nepoštenja) nije predložila niti jedan drugi dokaz na ovu okolnost, to navednom tvrdnjom ne može u ovome dijelu pobijati zakonitost odluke.

22. Nadalje, neosnovano je pozivanje tužene na sudsku praksu iz odluke Vrhovnog suda Republike HrvatskeSRH Rev-1323/2015 od 20. siječnja 2020. U konkretnoj pravnoj situaciji tužitelj je dokazao da uživa cijelu kč. br. [katastarska čestica], dakle i dio na kojem je uz njega u zemljišnu knjigu upisana tužena.

23. Slijedom navedenog, žalba tužene u ovome dijelu ukazuje se neosnovanom pa je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a žalbu valjalo odbiti i presudu potvrditi u dijelu pod točkom I. izreke kojom je utvrđeno da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

24. Međutim, tužena osnovano osporava pravilnost odluke u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

25. Tužitelj u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 29. kolovoza 2023. (list 49 prvostupanjskog spisa) traži utvrđenje suvlasništva u 2/3 dijela nekretnina koje su u cijelosti upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske. Tužitelj, dakle, tvrdi da je vlasnik točno određenog dijela nekretnine (ne tvrdi da nekretninu uživa u cijelosti), pa u takvoj situaciji, kako to pravilno tužena ističe u žalbi, ne može tražiti utvrđenje suvlasništva razmjeno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu, tim više što tužitelju koji se poziva na uživanje prednika nisu darovane ove cijele čestice, već njihovi dijelovi, pa su izostali jasni razlozi usvajanja i ovog dijela tužbenog zahtjeva.

26. Osim toga, pravilno tužena ističe kako presuda u odnosu na nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nema dostatne razloge o njenoj pasivnoj legitimaciji. U spisu ne prileži zk izvadak da bi se vidjelo kada je upisan Zavod za kolonizaciju, prvostupanjski sud ne daje razloge u odnosu na ovaj upis obzirom na Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije.

27. Slijedom svega iznesenog, obzirom tužena osnovano (opisno) ističe da presuda u dijelu koji se odnosi na nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nema razloga o odlučnim činjenicama, to je valjalo na temelju odredbe iz članka 369. stavak 1. ZPP-a presudu u ovome dijelu (koji se odnosi na nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

28. U nastavku postupka prvostupanjski sud će ukloniti ukazane bitne povrede te će u odnosu na nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrditi koji točno određeni dio je bio predmet uživanja prednika tužitelja i tužitelja (održati očevid i označiti utuženi dio oznakama i površinom), dati će valjane razloge o postojanju ili nepostojanju pasivne legitimacije tužene u odnosu na nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

29. Ujedno će donijeti novu odluku o troškovima postupka, uključivo i odluku o troškovima žalbenog postupka (članak 166. stavak 1. ZPP-a).

U Karlovcu 17. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivana Mašić