Poslovni broj: R1-126/2023-27

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Korini Troskot, odvjetnici u Rijeci, protiv protustranke NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku u Šibeniku, radi uređenja međe, na očevidu obavljenom dana 17. rujna 2025., po prispijeću skice mjesta očevida, dana 17. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I .Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagateljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina]-Betina, vlasništvo protustranke po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika IE, mag. ing. geod. et. geoinf. iz Šibenika od 22. rujna 2025. označena točkama 3-4, i ta linija ide od vidljive razlike nasipa i vrha suhozida prema sjeveroistoku ([adresa]) prema samostojećem ostatku suhozida (uočenom kamenu).

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

V. Nalaže se predlagateljici da protustranci naknadi troškove ovoga postupka u iznosu od 187,5 eura sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 4. srpnja 2023. podnijela prijedlog radi uređenja međe. U istome je navela da je vlasnica nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel Tisno ima oznaku kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranka je vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Betina, koja neposredno graniči sa nekretninom predlagateljice. Između nekretnina stranaka se nalazio stari suhozid, međutim međa da je pogrešno označena, a ne na način kako je to ranije dogovoreno među strankama. Protustranka da učestalo nasipava dio nekretnine predlagateljice ne poštujući razgraničenje između nekretnina stranaka, zadirujući na prostor nekretnine predlagateljice. Slijedom navedenoga, a obzirom je međa između nekretnina predlagateljice i protustranke postala sporna, to predložila da sud uredi spornu među između nekretnina stranaka.

2. Protustranka se protivio prijedlogu za uređenje međe u cijelosti, navodeći da je međa između nekretnina stranaka uređena. Naime, predlagateljica da je ishodila presudu Općinskog suda u Šibeniku, posl. broj P-803/2011 od 23. siječnja 2013. kojom je u odnosu na Općinu Murter-Kornati utvrđeno da je predlagateljica vlasnica dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 100 m2. Potom je predlagateljica zatražila parcelaciju matične kat. čest. [katastarska čestica] kako bi se od iste formirala njena čestica, pa je po kazivanju predlagateljice i uz suglasnost svih vlasnika susjednih čestica formirana nova čestica oznake kat. čest. [katastarska čestica] (put od 100 m2). Na skici izmjere su prikazane sve referentne točke čestice predlagateljice sa precizno označenim duljinama, pa je predlagateljici slobodno sukladno navedenoj skici, svoju česticu ograditi u odnosu na česticu protustranke oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr. Istome nije jasno što predlagateljica želi u ovom postupku kada je međa između nekretnina stranaka jasno utvrđena i prikazana na skici izmjere koja je sastavni dio prijavnog lista, br. Klasa:

UP/I-932-07/13-02/1135, koji je izrađen po kazivanju predlagateljice i koji je predlagateljica u znak suglasnosti potpisala. Ukoliko predlagateljica smatra da je vlasnica dijela nekretnine protustranke oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr, tada taj zahtjerv treba rješavati u vlasničkoj parnici, a ne u postupku uređena međe. U prilog svojim tvrdnjama priložio skicu izmjere izrađena od strane ME, dipl. ing. geod. od dana 1. rujna 2013., te parcelacijski elaborat za kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Betina, sa prijavnim listom br. Klasa: UP/I-932-07/13-02/1135 , potvrđen od strane DGU, Područni ured za katastar Šibenik.

3. U odnosu na navode protustranke iz odgovora na prijedlog, predlagateljica je ponovno istaknula da trenutno uređena međa ne odražava stvarno stanje, odnosno ne određuje među na način kako su se to predlagateljica i protustranka pri izradi elaborata dogovorili. Naime, predlagateljica nije stručna osoba te ista nije znala niti je mogla znati da međa koja je utvrđena elaboratom ne prikazuje stvarno stanje na terenu. Da je dogovoreno između predlagateljice i protustranke da će se međa utvrditi po sredini nekadašnjeg suhozida, koji je ujedno predstavljao granicu razgraničenja nekretnine predlagateljice i nekretnine protustranke, te su sukladno tom dogovoru stranke svoje nekretnine na taj način i koristile i uživale, bez da bi itko takav način korištenja ikada osporavao, i to sve do trenutka kada je protustranka počeo nasipavati dio nekretnine u vlasništvu predlagateljice. Predlagateljica je naknadno izradila Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja s prijedlogom novouređene međe, izrađen od geodetskog i arhitektonskog ureda ACES d.o.o., te prema novom prijedlogu dobe, međa bi se protezala sredinom suhozida, kao što su to stranke inicijalno i ugovorile.

4. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristanu, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

5. Nadalje, za navesti je da posjed postaje miran ukoliko osoba koja smatra da mu posjed pripada nije u roku od 30 dana, odnosno najkasnije u roku od godine dana od nastalog smetanja posjeda, sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a štitila svoje pravo posjeda. Po proteku 30 dana, odnosno godine dana od ulaska u posjed, ukoliko u tom roku nije zatražena posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a, posjed postaje miran te takav posjed može biti osnova za uređenje međe.

6. Posjed se stječe kada stjecatelj uspostavi faktičnu vlast na stvari, bilo jednostranim činom bilo da mu je prenesena vlast (čl. 13. ZV-a), a prestaje između ostalih načina , kada mu druga osoba oduzme stvar ako on nije ostvario zaštitu svom posjedu (čl. 28. st. 2. ZV-a).

7. Radi uređenja sporne međe, sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.

8. Na očevidu je predlagateljica sudskoj komisiji pokazala svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Betina, kulture put, površine 100 m2. Pokazana nekretnina u naravi je priljubljena uz cestu- [adresa], te se koristi za parking. Jednim dijelom je nasuta tamponom, a drugim dijelom ostacima građevinskog materijala i kamenja.

9. Protustranka je pokazao svoju nekretninu, pa nakon što je ista pregledana vještak je tu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Betina, kulture kuća i dvor, površine 508 m2. Nekretnina protustranke je u naravi nasuti parkirališni prostor. U istoj je razini sa nerazvrstanom [adresa], te je neznatno niža, cca 30 cm na spornom dijelu međe prema kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Predlagateljica je sudu pokazala spornu među, pa je konstatirano da po predlagateljici međa ide dijelom nasutog terena između točaka 1 i 2 , s tim da se točka 1 nalazi neposredno uz samostojeći kamen (ostatak suhozida zatečen na terenu), na udaljenosti od 7,20 m od betonskog zida koji je sastavni dio katastarske čestice [katastarska čestica] zgr , a paralerno sa [adresa], a točka 2 se nalazi na nižoj koti terena kao samostojeći kamen.

Međa pokazana po predlagateljici u skici vještaka mjernika je označena točkama 1-2.

11. Pozvan da pokaže kuda po njegovom mišljenju ide sporna međa protustranka je izjavio da međa ide od vidljive razlike nasipa i vrha suhozida koja je na skici vještaka mjernika označena točkom 3 prema sjeveroistoku – [adresa] prema samostojećem ostatku suhozida (prethodno navedeni kamen) i koja je na skici vještaka označena točkom 4. Tako pokazana međa je međa prema geodetskom elaboratu koji je proveden u katastarskom operatu. Međa pokazana po protustranci je u skici vještaka mjernika označena točkama 3-4.

12. Sudac je na očevidu poučio stranke na odredbe čl. 103. ZV-a. Upitan vještak mjernik je kazao da predmetnu među je moguće urediti po katastarskom nacrtu obzirom je u digitalnoj arhivi PUK Šibenik pronađena skica izmjere Rn-06/2014 u kojoj je izvršena parcelacija i formirala se nova katastarska čestica [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koja je ujedno i nekretnina predlagateljice. Vještak je napomenuo da je prije izlaska na teren izvršena koordinatna transformacija i prekucan je tahimetrijski zapisnik te je uklopljen u HDKS sukladno mjerenim podacima nerazvrstane ceste i snimljenim detaljima iz iste, izvršena je kontrola podataka te je utvrđeno da uklop odgovara stanju na terenu po identičnim točkama. Na prethodnoj skici izmjere točka 34 provedenog elaborata nerazvrstane ceste je pomaknuta (ispravljena) u smjeru jugozapad. Točka 34 odgovara zatečenom samostojećem kamenu odnosno ostatku suhozida. Međna linija između katastarskih čestica [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] zgr je iskolčena i to odgovara međnoj liniji pokazanoj po protustranci.

13. Predlagateljica se protivila uređenju međe prema katastarskom nacrtu, a upitane stranke su izjavile da među njima nema niti sporazuma o spornoj međi.

14. Prema tome, kako se međa nije mogla urediti po gore navedenim kriterijima, to se pristupilo uređenju sporne međe prema posljednjem mirnom posjedu.

15. Na očevidu je uočeno da se na dijelu nekretnine predlagateljice nalaze porušene keramičke pločice nabacane na jednu hrpu, za koje je predlagateljica potvrdila da su njezine, te se iste nalaze do zatečenog kamena za kojeg je utvrđeno da bi se radilo o ostatku nekadašnjeg suhozida.

16. Na upit suda da li predlagateljica koristi spornu međašnu površinu i na koji način ista je odgovorila da je ne koristi ni na koji način.

17. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda na očevidu je saslušan svjedok JE, dok je punomoćnica predlagateljice izjavila da odustaje od prijedloga za saslušanjem predlagateljice.

18. Svjedok JE, suprug predlagateljice je izjavio da je nekoć između nekretnine predlagateljice i protustranke postojao suhozid koji je 2019. protustranka krenuo nasipati sve do [adresa] i danas je na terenu stanje kako je to protustranka tada nasuo, dakle nije se promijenilo, osim što protustranka povremeno dosipava. Predlagateljica je izradila geodetski elaborat koji je i potpisala, međutim ista je naknadno shvatila da međa nije onako kako je to prikazano u tom elaboratu. Na upit suda da li bi predlagateljica nakon što je suhozid poravnan i nasut od strane protustranke poduzimala kakve postupke vezano za smetanje svoga posjeda isti je izjavio da nije. Na daljni upit da li se predlagateljica ili on služe dijelom nasutim od strane protustranke isti je izjavio da ne.

19. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. (saslušanjem svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta i sl.), a koji se dokazi moraju ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

20. Sud je u postupku saslušao svjedoka ŽE, izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu te obavio očevid na licu mjesta.

21. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku izvedenih dokaza ( čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je predlagateljica u posjedu svoje nekretnine do vidljive razlike nasipa i vrha suhozida prema sjeveroistoku- [adresa] prema samostojećem ostatku suhozida (uočenom kamenu)-dakle do ostatka suhozida, odnosno uočenog kamena.

22. Da je tome tako proizlazi iz stanja nađenog na terenu gdje je utvrđeno da je nekretnina protustranke oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] visinski u razini nerazvrstane ceste- [adresa], a na spornom dijelu međe prema nekretnini predlagateljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je niža cca 30 cm, te su na nekretnini predlagateljice zatečene porušene keramičke pločice, vlasništvo predlagateljice, koje su nabacane na jednu hrpu upravo do zatečenog kamena za koji je utvrđeno da bi se radilo o ostatku nekadašnjeg suhozida.

23. Štoviše, da je predlagateljica u posjedu svoje nekretnine do po sudu uređene međe potvrdila je i predlagateljica i saslušani svjedok JE koji su naveli da se predlagateljica koristi dijelom nekretnine upravo do po sudu uređene međe.

24. Za navesti je da u postupku uređenja međe sud ne utvrđuje površine nekretnina između kojih se međa uređuje, već je sud u smislu citirane odredbe čl. 103. ZV-a u postupku uređenja međe dužan samo utvrditi posljednji mirni posjed.

25. Pa prema tome, iako su predlagateljica i svjedok JE tvrdili da je između nekretnina predlagateljice i protustranke postojao suhozid koji je 2019. protustranka krenuo nasipati sve do [adresa] i stanje na terenu je sada kako je to protustranka nasuo, međutim kako predlagateljica nije zatražila posjedovnu zaštitu u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a, time je posjed protustranke postao miran te takav posjed može biti osnova za uređenje međe.

26. Slijedom svega navedenoga, sud je spornu među uredio po zadnjem mirnom posjedu jer smatra da je isti nađen stanjem zatečenim na terenu, na način da međa ide linijom koja je u skici vještaka mjernika ĐE, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 22. rujna 2025. označena točkama 3-4, a koja linije ide od vidljive razlike nasipa i vrha suhozida prema sjeveroistoku ([adresa]) prema samostojećem ostatku suhozida –uočenom kamenu.

27. Međa je na terenu označena, a strankama je predan posjed do te uređene međne linije.

28. Temeljem odredbe čl. 103. st. 5. ZV-a od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati , a st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

29. Slijedom navedenog predlagateljica je ovlaštena temeljem čl. 103. st. 6. ZV- a svoje pravo vlasništva spornog dijela dokazivati u parnici.

30. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23).

31. Odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da sud će o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, dok je st. 2. propisano da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti.

32. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-dalje ZPP) propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaću naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

33. Predlagateljica nije potraživala troškove, dok je protustranka potraživao troškove.

34. Sud je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine": broj 138/2023-dalje Tarifa) protustranci priznao trošak zastupanja na ročištu održanom dana 1. ožujka 2024. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 17. Tarife), te za sastav odgovora na prijedlog od 21. studenoga 2023. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 16. toč. 3. Tarife), dok sud protustranci nije priznao trošak zastupanja na ročištima u dane 5. prosinca 2023. i 6. veljače 2024. obzirom da Tbr. 17. Tarife ne poznaje naknadu troškova za slučaj kada se nije raspravljalo-zastupalo, te trošak sastava obrazloženog podneska kojeg odvjetnik nije ni precizirao od kada datira, jer takav ne postoji u spisu (samo odgovor na prijedlog trošak kojeg sud mu je obistinio).

35. Dakle, protustranci je priznat trošak u sveukupnom iznosu od 150,00 eura, a koji iznos uvećan za PDV od 25% (37,5 eura) čini iznos od 187,5 eura.

36. Slijedom navedenoga, obzirom je postupak vođen po prijedlogu predlagateljice, a protustranka je tvrdila da međa nije sporna, te je sud među uredio na način kako je to tvrdila protustranka, to je sud obvezao predlagateljicu da protustranci naknadi troškove ovoga postupka u sveukupnom iznosu od 187,5 eura.

U Šibeniku, 17. prosinca 2025.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

-predlagateljici po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 17. rujna 2025.

-protustranci po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 17. rujna 2025.