REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-21/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 17. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1957. u [adresa], BiH i sada pokojnog KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoga **.**.1959. u [adresa], BiH, postojala izvanbračna zajednica do trenutka smrti KR **.**.2024.
Obrazloženje
1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je sa pok. KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1959. u [adresa], BiH, živjela u izvanbračnoj zajednici od 19. prosinca 1991. do njegove smrti 11. prosinca 2024. Kao dokaz priložila je Uvjerenje o prebivalištu, smrtni list, te predložila saslušanje svjedoka ŽR (kćeri), JR i LR.
2. Protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) podneskom od 3. lipnja 2025. usprotivila se prijedlogu sa obrazloženjem da valja priložiti Izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pokojnog, Uvjerenja o prebivalištu za oboje, te Rješenje o nasljeđivanju iza pok. KR. Ne protivi se saslušanju predloženih svjedoka, ali predlaže isto tako da se sasluša netko od svjedoka koji bi bili nezainteresirani za ishod postupka, koji imaju neposrednih saznanja o životu predlagateljice i pokojnog, i obavezno netko od srodnika pokojnog koji je nesrodan s predlagateljicom.
3. Na ročištu usmene rasprave održanom 10. srpnja 2025. predlagateljica je potvrdila da je zaprimila podnesak protustranke, da je pripremila rješenje o nasljeđivanju, a što se tiče prijedloga da se sasluša netko od srodnika pokojnog, izjavila je da pokojni ima sestru RR koja živi u [adresa]. Nadalje, do nedavno da nije znala da se trebalo upisati u ovdašnjim matičnim knjigama, što je učinila, te prilaže izvadak iz matice rođenih za sebe, dok za pokojnog prilaže izvod iz matične knjige rođenih iz BIH.
4. Po okončanju zadnjeg ročišta usmene rasprave 14. listopada 2025. (saslušanja svjedoka) protustranka je po punomoćnici predložila da se donese odluka na temelju stanja spisa.
5. Izvedeni su dokazi uvidom u Izvadak iz matice rođenih za pok. KR i predlagateljicu, Uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pok. KR, uvidom u Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Damira Andrašića kao povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, iza pok. KR poslovni broj O-3752/24 od 4. veljače 2024. (dalje u tekstu: rješenje o nasljeđivanju), saslušanjem predlagateljice, te svjedoka RR, JR LR, te ŽR.
6. Prijedlog je osnovan.
7. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22; dalje: ZOMIO) dodatno je propisano da se članom obitelji, u slučaju smrti osiguranika, smatra i izvanbračni drug koji je s korisnikom živo u izvanbračnoj zajednici do smrti osiguranika, najmanje tri godine; status izvanbračnog druga utvrđuje se u izvanparničnom postupku.
8. Iz Uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni imali podudarno prebivalište na adresi u [adresa] i to sa identičnim danom prijave 19. prosinca 1991. pa sve do smrti pokojnika; predlagateljica je i dalje prijavljenog prebivališta na istoj adresi.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu u rubrici naknadni upisi i bilješke ne nalazi se podataka o ranije sklopljenom braku. Identično, uvidom u izvod iz matične knjige rođenih za pokojnog KR također se ne nalazi posebnih upisa u istoj rubrici.
10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. KR utvrđeno je da je isključivom nasljednicom proglašena kći ŽR iz [adresa]. U obrazloženju rješenja navodi se da u krug zakonskih nasljednika ulazi i izvanbračna supruga FR koja se odrekla nasljedstva temeljem zakona.
11. Predlagateljica je iskazala da zajednica života započela 1991. Iste godine da je rođena i njihova zajednička kćer. Predlagateljica da se osobno zatekla u Bosni i Hercegovini s djetetom kada se zaratilo. Uspjela se vratiti u Zagreb 30. ili 31. prosinca 1991., kad je kćer imala godinu dana. Suprug da je ostao u Zagrebu, tu je radio, a onda otišao na ratište. Budući da je bio zaposlen u okružnom zatvoru u Remetincu, na ratište je išao u sklopu obveze, svakih 2- 3 mjeseca, pa su se vraćali i to je tako trajalo do 1992. Njih dvoje da su stalno bili u zajednici dok on nije preminuo **.**.2024. Imaju jedno zajedničko dijete, kćer. Nije prethodno bila u braku, kao ni on. Suprug (misleći očito na pokojnog KR) je 2015. otišao u mirovinu. Bio je dijabetičar, pa su mu zbog toga prvo amputirali palac noge, a nakon toga i potkoljenicu. Negdje u vrijeme korone otkrilo se da ima karcinom debelog crijeva, ali se pokazalo da mu se s primjenom kemoterapija ponovno otvara rana na nozi koja je bila djelomično amputirana, nakon čega je samoinicijativno prekinuo kemoterapiju. To je nekako bilo dobro do prošle (2024.) godine kad je počeo osjećati tegobe s nogom. Prvo je mislio da je problem u protezi, da bi se kasnije pokazalo da se karcinom proširio na kuk. Hodali su po bolnicama, pokušavali, zadnjih 2-3 mjeseca da je bio nepokretan te ga njegovala kod kuće, koliko je mogla, jer je i sama operirala karcinom. Kći je također pomagala jer živi na istoj adresi. Pokojni da tu ima jednu sestru, kao i još jednu sestru u Bosni. Iz Udruge branitelja da su jako pomogli oko organizacije pogreba, dijelom i pomogli financijski. Od zajedničke imovine da imaju stan u [adresa], drugo da nisu stjecali jer je suprug puno pomagao rodbini u Bosni. Ona da je također pomagala svojima koliko je mogla. JR i LR su susjedi još iz doba kad su se ona i pokojni doselili, a druge da nije navodila jer su se u međuvremenu odselili. Za vrijeme zajednice družili su se s prijateljima, djecom, sa susjedima iz četvrti, kolegama s posla, ona da je radila u Zagrebačkoj banci, a on sa dečkima (kolegama) iz Remetinca; suprug da je bio jako predan poslu, išao na posao i pod temperaturom i bolestan, tako da baš i nije uzimao godišnji odmor.
12. Svjedokinja RR, sestra pokojnog KR izjavila je da predlagateljicu poznaje budući da je živjela s njenim bratom od 1990. Družili su se, posjećivali, bila je tamo kad je njihova kćer bila beba, a bila je tamo i kad je brat umirao. Njihova zajednica da je trajala bez prekida do bratove smrti. Na pitanje o zajedničkoj imovini izjavila je da su imali (taj) stan. Na pitanje je li joj poznato iz kojeg razloga nisu sklopili brak, izjavila je da su tako htjeli i ne bi bili prvi koji su smatrali da je to samo "papir". Znala ih je to pitati, pa su joj tako rekli, a ima isti takav slučaj i sa šogoricom. Zajednička kćer bez prekida živi na toj adresi.
13. Svjedoci JR i LR, supružnici koji žive na istoj adresi ([adresa]), suglasno su izjavili da predlagateljicu poznaju od 1990., kada su se ona i pokojni KR zajedno doselili u zgradu. Potvrdili s da su živjeli u zajednici do smrti KR bez prekida. Oboje svjedoka da su bili na pogrebu, te su potvrdili da su predlagateljica i zajednička kćer bili na pogrebu. Nisu ulazili u razgovor o tome zašto nisu sklopili brak. Imaju zajedničko dijete ŽR. Živjela je s njima i živi još u stanu.
14. Na koncu, svjedokinja ŽR, zajednička kćer predlagateljice i pok. KR iskazala je da je čitavo vrijeme živjela i živi na adresi s roditeljima, koji su cijelo vrijeme živjeli skupa. Na pitanje o zajedničkoj imovini može reći da imaju samo taj stan na adresi (na kojoj žive). Na upit o rodbini pokojnog oca ukazala je na svjedokinju koja je bila u sudnici prije nje, RR koja je njena teta odnosno očeva sestra. Dolazila je k njima, češće dok je ŽR bila manja, a sad se čuju telefonom. U kontaktu je i s njenim sinovima. Obitelj da je bila na pogrebu kao i svjedoci, a u trenutku očeve smrti svi su bili u stanu, teta, majka i ona osobno.
15. Iskazima svjedoka u bitnome je suglasno potvrđeno postojanje životne zajednice predlagateljice i sada pokojnog KR – do njegove smrti - koji su prema ranije citiranoj dokumentaciji čitavo vrijeme bili u slobodnom bračnom stanju. Postojanje zajedničkog života potvrđuje i sadržaj citiranih Uvjerenja o prebivalištu. Imajući u vidu da je KR preminuo **.**.2024., to je i iz materijalnih dokaza izvjesno da je zajednica postojala cca 33 godine.
16. Time su po izričitoj odredbi čl. 11. ObZ-a, te čl. 22. st. 3. ZOMIO ispunjene zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice neoženjenog muškarca i neudane žene u smislu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Slijedom navedenoga, valjalo je riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 17. prosinca 2025.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
I. Predlagateljica, FR, [adresa]
II. Protustranka HZMO, Zagreb, Antuna Mihanovića 3
