Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-639/2020-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari I. tužitelja HA, OIB [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljice IA, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćniku Luki Kuduz, odvjetniku iz Osijeka, protiv I. tuženika TA, OIB [osobni identifikacijski broj] i II. tuženice MA, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćniku Ivici Kučincu, odvjetniku iz Valpova, radi zabrane imisija, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 7. studenog 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika I. i II. tužitelja, I. i II. tuženika i punomoćnika I. i II. tuženika, te uz javnu objavu presude, 17. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženicima TA, OIB [osobni identifikacijski broj] i MA, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] da na nekretnini upisanoj u zemljišnoknjižnom odijelu Općinskog suda u Osijeku, k. o. [katastarska općina], br. zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi „kuća br. 8 i dvor ul. F. [adresa] ukupne površine 453 m2, [adresa], u dvorištu kuće i to uzduž lijeve ograde gledano iz smjera puta izrade betonske kanaliće za odvodnju vodu prema ulici dubine 10 cm u roku od 15 dana.

II/ Tuženici se naloženih obveza mogu osloboditi ukoliko tužiteljima isplate iznos od 2.654,46 EUR-a u roku od 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženicima TA, OIB [osobni identifikacijski broj] i MA, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] da na nekretnini upisanoj u zemljišnoknjižnom odijelu Općinskog suda u Osijeku, k. o. [katastarska općina], br. zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi „kuća br. 8 i dvor ul. F. [adresa] ukupne površine 453 m2, [adresa], u dvorištu kuće i to uzduž lijeve ograde gledano iz smjera puta izrade betonski rubnjak visine 15 cm u roku od 15 dana."

IV/ Nalaže se I. tuženiku TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženici MA, OIB: [osobni identifikacijski broj] da I. tužitelju HA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženici IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno plate trošak postupka u iznosu od 1.380,00 EUR-a (tisućutristoosamdeseteura) sa zateznim kamatama koje teku od 17. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku 15 dana.

V/ U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka odbija se kao neosnovan.

VI/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se preinaka tužbe od 6. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode su vlasnici na ravne dijelove nekretnine – u kojoj žive - koja dolazi upisana u zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Osijeku, k. o. [katastarska općina], br. zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi „KUĆA BR.10, POMOĆNA ZGRADA I DVORIŠTE [adresa] ukupne površine 771 m2 a što čine „Kuća br.10“ površine 104 m2, „Pomoćna zgrada“ površine 59 m2 i „Dvorište“ površine 608 m2 dok su tuženici vlasnici na ravne dijelove nekretnine – u kojoj žive - koja dolazi upisana u zemljišnoknjižnom odijelu Općinskog suda u Osijeku, k. o. [katastarska općina], br. zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi „KUĆA BR. 8 I DVOR UL. H“ ukupne površine 453 m2 a koje nekretnine međusobno graniče tj. stranke su „prvi susjedi“. Tuženici bi na sjeveroistočnoj strani svoje kuće sagrađene na prethodno navedenoj – njihovoj – nekretnini ugradili „rinu“ za odvođenje kišnice s krova, udaljeno od nekretnine tužiteljica cca 3-5 metara, te su otvor za odvodnju usmjerili prema nekretnini tužitelja posljedično čemu na nekretninu tužitelja, uslijed oborina, dospijeva tj. otječe praktički sva kišnica s krova nekretnine u vlasništvu tuženika koja se pri tome ujedno slijeva u „šaht“ tužitelja gdje se nalaze mjerni satovi za vodu i tzv. „hidropak“ uzrokujući pri tome štetu tužitelju. Nadalje, tuženici su praktički na udaljenosti od cca 0,5 m od ograde izgradili nadzemnu slavinu koju često koriste – posebice u vrijeme ljetnih mjeseci – a s koje slavine sva voda otječe upravo na nekretninu u vlasništvu tužitelja slijevajući se u prethodno navedeni „šaht“ također uzrokujući štetu. Uslijed otjecanja vode na nekretninu tužitelja kako je prednje opisano – ista se slijeva preko malog zidića visine cca 20 cm (koji se nalazi na nekretnini tužitelja) isti vlažeći kako s gornje strane tako i s bočne strane što vizualno i estetski narušava izgled istoga obzirom da zbog vlage tužitelji taj dio zidića ne mogu urediti kako je to učinjeno na drugim mjestima (zalijepiti pločice). Sukladno prednje izloženom, u konkretnom slučaju se radi upravo o štetnim imisijama od kojih nekretnini u vlasništvu tužitelja prijeti predvidiva opasnost s tuđe nekretnine a koje imisije tužitelji nisu dužni trpjeti posljedično čemu su ovlašteni, odredbom čl. 110. st. 5. Zakona o vlasništvu (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV), od Suda zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi sprječavanja takvih imisija posljedično čemu tužitelji u ovome postupku postavljaju zahtjev da Sud naloži tuženicima izgradnju betonske kanalice za odvodnju vode na njihovoj nekretnini i to uzduž lijeve ograde, gledano iz smjera ulice, prema ulici, da uzduž lijeve ograde, gledano sa ulice, podignu betonski rubnjak visine 15 cm uz izricanje građanskopravne ponude tuženicima kao fakultativne obveze u iznosu od 20.000,00 kn.

1.1. Tijekom postupka tužitelji su zbog proteka vremena i toga što je cijena građevinskih radova porasla (što je nesporno) – povisili tužbeni zahtjev iz toč. III. na način da umjesto dosadašnjeg iznosa od 2.654,46 EUR-a sada ima stajati iznos od 6.000,00 EUR-a.

2. U odgovoru na tužbu tuženici se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Tuženici ne osporavaju da su stranke susjedi te da su tužitelji suvlasnici na jednake dijelove kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška], a tuženici su pak suvlasnici na jednake dijelove kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženici dodatno ističu da su u posjedu svoje nekretnine neprekidno od 2001., dok su tužitelji u svoju obiteljsku kuću uselili 2008. godine te da su u proteklih 12 godina susjedski odnosi bili korektni i tužitelji do podnošenja ove tužbe nisu nikada upozoravali tuženike da bi isti trebali regulirati odvodnju oborinskih voda sa svoje nekretnine. Nadalje, tuženici osporavaju da su na sjeveroistočnoj strani svoje kuće ugradili rinu za odvodnju kišnice s krova te da su otvor za odvodnju usmjerili prema nekretnini tužitelja i da se kišnica s krova slijeva u šaht tužitelja gdje se nalaze mjerni satovi za vodu i tzv. hidropak, uzrokujući pri tome štetu tužiteljima, te da koriste slavinu u svom dvorištu na način da sva voda otječe na nekretninu tužitelja. U dokaz svojih navoda tuženici prilažu dopis Službe građevinske inspekcije od 14.07.2020., gdje je nakon izlaska Više građevinske inspektorice na teren, utvrđeno da tuženici posjeduju svu zakonom propisanu dokumentaciju te da nema povrede odredbi Zakona o gradnji. Isto tako prilaže se i potvrda od strane Vodovod d.o.o Osijek o tome da nisu zabilježene prepreke pri očitanju vodomjera te da je isti redovito održavan. Tužitelji nemaju, niti trpe ikakvu materijalnu štetu, budući da nema štetnih imisija uzrokovanih odvodnjom oborinskih voda koje bi se slijevale sa nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja pa tako tužitelji nemaju zakonski temelj iz čl. 110.st.5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tražiti od suda da se odrede mjere i obveze tuženicima da podignu betonski rubnjak visine 15 cm, a pogotovo sve to uz izricanje kao fakultativne obveze isplatu iznosa od 20.000,00 kn.

2.1. Tijekom postupka, u tuženici su se protivili preinaci i povišenju tužbenog zahtjeva, kako je to učinjeno podneskom tužitelja od 6. prosinca 2024. godine.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao zk. izvadak 4005 (list spisa 4), fotografije (list spisa 5-6), zk. izvadak 4003 (list spisa 7-8), fotografije (list spisa 9-11), dopis Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije od 14.7.2020. (list spisa 54), Potvrdu Vodovoda Osijek od 3.3.2021. (list spisa 55) i Nalaz i mišljenje vještaka JA, te saslušao vještaka JA, I. i II. tužitelja i I. i II. tuženika.

3.1. Sud je odbio dokazni prijedlog da sud izvrši uvid fotografije predložene na ročištu održanom 7. studenog 2025. jer su iste predložene nakon zaključenja prethodnog postupka, a fotografije koje su slikane naknadno tužitelji nisu obrazložili zašto ista oštećenja nisu mogli slikati ranije, a fotografije sa Street Viewa stare 13 godina mogle su biti dostavljene u spis ranije.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika da uzduž ograde između nekretnina parničnih stranaka izrade betonske kanaliće za odvodnju vode prema ulici dubine 10 cm, te da izgrade betonski rubnjak uzduž lijeve ograde, fakultativno da plate tužiteljima 6.000,00 EUR-a, a sve radi sprječavanja štete koja prijeti zbog kišnice koja dospijeva s nekretnine tužitelja na nekretninu tuženika.

6. Među parničnim strankama nije sporno da su nekretnine tužitelja i tuženika susjedne

7. Među parničnim strankama je sporno postoje li štetne imisije uzrokovane odvodnjom oborinskih voda koje bi se slijevale sa nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja.

8. Iz fotografija sa lista spisa 5-6 proizlazi da se vidi da su dva dvorište ograđena žičanom ogradom, te da je jedno dvorište više u odnosu na drugo dvorište. Dvorište koje je višlje u blizini ograde ima slavinu.

9. Iz fotografija s list spisa 9 proizlazi da da voda koja se nalazi ispod slavine u dvorištu koje je višlje otječe na dvorište koje je niže. Nadalje, iz fotografije sa lista spisa 10 proizlazi da se kišnica iz rine tuženika tuženika prelijeva u dijelu u kojem rina tuženika ulazi u zemlju, odnosno da određeni dio kišnice se preljeva preko rine tuženika.

10. Iz dopisa Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije od 14.7.2020. (list spisa 54) proizlazi da je obavljen inspekcijski nadzor građenja investitor na adresi u [adresa], posjeduje svu zakonom propisanu dokumentaciju te da nema povrede odredbi Zakona o gradnji i propisa donesenih na temelju toga zakona.

11. Iz potvrde Vodovoda Osijek od 3.3.2021. (list spisa 55) proizlazi da je korisniku TA nisu zabilježene prepreke za očitanje brojila.

12. Sud je proveo očevid dana 28. travnja 2025., a na očevidu je vještak postavio pitanje tuženiku TA: gdje otječe, odnosno gdje je spojena vertikalna rina sa kuće tuženika, te tuženik TA odg.: spojena je na kanal od prvog dana. Tijekom očevida utvrđeno je da se na nekretnini tuženika nalazi slavina s ulične strane dvorište koja je u funkciji, i kada se pusti voda ista teče. U šahtu tuženika je vodomjer, a u šahtu tužitelja hidrofor, koji služi za zalijevanje vrta i da se u istom oknu nalazi bunar i vodomjer. Očevid nije vršen na nekretnini tuženika jer je vještak smatrao da se činjenice mogu utvrditi pregledom s tužiteljeve nekretnine.

13. Sud je odredio zadatkom vještaku bilo je određeno da se utvrdi jesu li tuženici na sjeveroistočnoj strani svoje nekretnine ugradili rinu za odvođenje kišnice s krova, udaljenu od nekretnine tužitelja 3-5 metara, te jesu li otvor za odvodnju usmjerili prema nekretnini tužitelja, dolazi li na nekretninu tužitelja sva kišnica s krova tuženika i gdje se ulijeva, ako dolazi s nekretnine tuženika, a dopunom zadatka vještaku naloženo je vještaku da izradi Nalaz i mišljenje na okolnost postojanja razlike u visini nekretnina stranaka, kao i da izradi Nalaz i mišljenje na okolnost da li voda iz slavine tuženika, koja se nalazi na oko 0,5 m udaljenosti od ograde tužitelja otječe na nekretninu u vlasništvu tužitelja. Može li se kišnica i voda, ako se slijevaju uzrokovati štetu tužiteljima.

13.1. Iz Nalaza i mišljenja vještaka JA, dip. ing. građ. proizlazi da su tuženici na sjeveroistočnoj strani svoje kuće ugradili rinu (vertikalni oluk) za odvodnju oborinskih voda s krova. Vertikalni oluk je podzemno, cijevima, priključen na sustav javne odvodnje naselja koji se nalazi ispred kuće [adresa] u javnoj zelenoj površini. Predmetnim olukom se preko horizontalnog oluka prikuplja oborinska voda samo s jedne polovice krova jer je krovište dvostrešno i simetrično. Otvor iz rine nije usmjeren prema nekretnini tužitelja iz razloga što na vertikalnom oluku nema otvora iz kojega bi se voda mogla izlijevati na površinu oko kuće. Sva se voda s krvnih ploha kuće tuženika odvodi u sustav javne odvodnje, odnosno voda s krova kuće tuženika ne dolazi na nekretninu tužitelja. Postoji razlika u visini nekretnina stranaka. Uređena površina oko kuće tuženika [adresa] je oko 15 do 30 cm viša od uređene površine oko kuće tužitelja [adresa]. Voda iz slavine tuženika, koja se nalazi na oko 0,5 m udaljenosti od ograda tužitelja otječe na nekretninu tužitelja ako se ispod slavine ne postavi posuda u koju bi se ta voda skupljala. Vještak ne može potvrditi niti opovrći izjavu tužitelja da se oborinske vode, kada pada kiša, prelijevaju s površine čestice tuženika (k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina]) na česticu tužitelja (k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina]). Za vrijeme očevida nije padala kiša niti su bili vidljivi tragovi prodora vode iz smjera nekretnine tuženika. Moguće je da u slučaju velikog intenziteta oborina, odnosno kada padne iznadprosječna količina kiše u jedinici vremena ili uslijed dugih kišnih razdoblja dođe do situacije da se ta voda ne može prirodno drenirati na površini čestice zbog zasićenosti tla (zemljanog materijala), te se onda dio oborina koje su pale na česticu tuženika preljeva na česticu tužitelja koja je niža 15 do 30cm od čestice tuženika. Nije utvrđena vidljiva šteta na nekretnini tužitelja, a koja bi se sa sigurnošću mogla dovesti u vezu s eventualnim prelijevanjem oborinskih voda s čestice tuženika na česticu tužitelja.

13.2. Na ročištu održanom 7. studenog 2025. vještak je naveo da ostaje kod svog Nalaza i mišljenja, te da je primio primjedbe tužitelja na Nalaz i mišljenje i navodi da je utvrdio da je oluk spojen na kanalizaciju i to na temelju očevida i iskaza tuženika na očevidu, a što se vidi i po tome što je oluk ukopan u zemlju. Navedeno je objasnio na str. 4 i 5 Nalaza. U slučaju da se prilikom kiše oborinske vode prelijevaju s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja tada bi postavljanje betonskih kanalica sigurno pomoglo da ne dolazi do tog prelijevanja vode, ali pod uvjetom da su betonske kanalice spojene na neki sustav odvodnje da se i one ne bi napunile i prelile. Nadalje, ističe da to ne treba biti nužno betonska kanalica, nego može biti plastična ili drenažni rov. Nadalje, na str. 8 nalaza i mišljenja naveo je da u stražnjem dijelu dvorišta na zelenoj površini na čestici tuženika postoji odvod za oborinsku vodu čiju funkciju nije utvrdio ali evidentno postoji. U tom dijelu se nalazi zelena površina pa se voda drenira u tlo i dio vode se sigurno slijeva u to. Da bi utvrdio funkciju toga trebali su biti tamo za vrijeme kiše te raskopati navedeno da vide koliko je duboka rupa. Svako mjesto može biti dobro ako je ono u funkciji i služi radi odvodnje, ali služi svojoj svrsi. Sustav odvodnje je moguće prikazati simulacijom, ali to nije mogao utvrditi zato što bi za to bilo potrebno provođenje geodetskih i geomehaničkih radova. Predmet vještačenja nije bilo je li nekretnina tuženika pod nagibom, a za utvrđenje toga bi trebalo geodetski snimiti. Da je nekretnina tuženika pod nagibom moguće je da li bi došlo do prelijevanja vode, ali ne znam u kojoj količini i kojoj površini. Nadalje, naveo je da ne zna što je uzrok oštećenja temelja zida na kojem se nalazi tuženikova ograda, možda je isti i napravljene tako, a voda se može proći kroz to. Nagnutost toga zida ne utječe na prelijevanje vode ali kroz pukotine i prodore može proći voda. Minimalna dubina temelja bi trebala biti 80 cm. Moguće je da suklja voda iz rine tuženika uslijed većih oborinskih voda, ali to prilikom očevida nije vidio. Iako nije radio ispitivanje i snimanja od čega je napravljen parapet ali s obzirom kako izgleda i koliko je star da nema armature isti bi se raspao, te je uvjeren da je isti armirano betonski. O ulozi rupe u dvorištu tuženika ima saznanja od tuženika koja mu je rekao tuženik prilikom očevida.

13.3. Nalaz i mišljenje vještaka sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u koji se odnosi na to da postoji razlika u visini nekretnina stranaka, te da je uređena površina kuće oko kuće tuženika oko 15 do 30 cm viša od uređene površine kuće oko kuće tužitelja, da voda iz slavine tuženika otječe na nekretninu tužitelja, te da nije utvrđena vidljiva šteta na nekretnini tužitelja koja bi se sa sigurnošću mogla dovesti u vezu sa eventualnim prelijevanjem obornskih voda, kao i u dijelu usmenog nakaza i mišljenja da u slučaju da se prilikom kiše oborinske vode prelijevaju s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja tada bi postavljanje betonskih kanalica sigurno pomoglo da ne dolazi do tog prelijevanja vode, ali pod uvjetom da su betonske kanalice spojene na neki sustav odvodnje da se i one ne bi napunile i prelile . Naime, u tom dijelu Nalaz i mišljenje vještaka je u skladu s pravilima struke, a isto je utvrđeno mjerenjem (visine dvorišta) rijekom očevida i neposrednim opažanjem gdje voda otječe nakon što se voda pustila iz slavine tuženika. Isto tako, nije utvrđena vidljiva šteta na nekretnini tužitelja.

13.4. Nalaz i mišljenje vještaka JA sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da da su tuženici na sjeveroistočnoj strani kuće ugradili oluk koji je podzemno, cijevima priključen na sustav javne odvodnje naselja, te da na rini tuženika nema otvora iz kojega bi se voda mogla izlijevati na površinu oko kuće, te da se sva voda s krovnih ploha kuće odvodi u sustav javne odvodnje, odnosno da voda s krova kuće tuženika ne dolazi na nekretninu tužitelja. Naime, vještak prilikom očevida, niti naknadno nije došao utvrditi je li doista podzemno sjeveroistočna rina tuženika spojena cijevima na sustav javne odvodnje, nego je vještak isto utvrdio na temelju izjave tuženika na ročištu, a tužitelji tvrde suprotno. Budući da iz fotografije koje su tužitelji dostavili uz tužbu, list spisa 10, proizlazi da uslijed kiše voda koja se slijeva s krova tuženika u rinu se u dijelu u kojem se rina spaja sa površinom zemlje prelijeva, odnosno izlazi izvan rine, sud je utvrdio da uslijed većih oborinskih kiša dolazi do prelijevanje kiše iz rine tuženika.

13.5. Vještak JA, dipl. ing. građ., nije sa sigurnošću mogao utvrditi da li se oborinske vode kada pada kiša prelijevaju s površine čestice tuženika na česticu tužitelja, jer za vrijeme očevida nije padala kiša, niti su vidljivi tragovi prodora vode iz smjera nekretnine tuženika. Vještak je naveo da je moguće da uslijed velikog intenziteta oborina dođe do situacije da se voda ne može prirodno drenirati na površini čestice zbog zasićenosti tla (zemljanog materijala), te se onda dio oborina koje su pale na česticu tuženika prelijeva na česticu tužitelja koja je niža 15 do 30 cm od čestice tuženika.

14. Iz iskaza I. tužitelja HA, proizlazi da smatra da im dolazi do slijevanja kišnice koja se slijeva sa krova tuženika, te kroz njegovu rinu suklja u njihovo dvorište. Poziva se na sliku koju su dostavili uz tužbu na kojoj se vidi da voda iz rine suklja a ne da odlazi u zemlju. I ne može progutati svu količinu vode s krova tuženika te dolazi do prelijevanja u naše dvorište i po tom ta kišnica se slijeva u šaht u kojem se nalazi hidropak. Tuženikovo dvorište je cijelo nagnuto i sva kišnica sa prednje i stražnje strane se slijeva u njihovo dvorište. Nastala su oštećenja na njihovom parapetu uslijed pritiska zemlje a koja je pritisnuta uslijed kiše. Tako stanje je bilo ove godine tri do četiri puta i traje otprilike pola sata do sat. U njihovom dvorištu oni su riješili sustav odvodnje ali njihov sustav ne može prihvatiti svu i njihovu vodu i vodu s nekretnine tuženika. Slavina koja se nalazi na nekretnini tuženika nema šaht pa se voda iz slavine ako se ne zavrne prelijeva u njihovo dvorište. Kišnica i sa dijela gdje se nalazi slavina prelijeva se na njihovo dvorište zato što je taj dio tuženikovog dvorišta popločan. Kad je govorio o parapetu na kojem su nastala oštećenja mislio sam na parapet koji se nalazi između naših nekretnina. Navedeno su primijetili u doba korone, jer su tek tada za vrijeme lockdowna tuženici nasipavali zemlju sa stražnje strane, a sa prednje strane su nasipali zemlju i popločali.

15. Iz iskaza II. tužiteljice IA, proizlazi da za vrijeme korone i to za vrijeme lockdowna tuženici su nanosili zemlju i u prednjem dijelu dvorišta i u stražnjem. U prednjem dijelu su nanijeli zemlju i popločali. U stražnjem dijelu su djelomično nasipali zemlju i popločali, a djelomično su samo nasipali zemlju. Zemlja je nasipana do ravnine njihovog parapeta, a prije je parapet jednako bio slobodan s obje strane. Na taj način navedenim nasipavanjem zemlje tuženici su riješili svoj sustav odvodnje tako da se njihova oborinska voda prelijeva na njihovu nekretninu. Takvo stanje se događa nekoliko puta godišnje i njihovo dvorište bude poplavljeno po nekoliko sati. Tužitelji su riješili svoj sustav odvodnje, imaju dva šahta koji mogu progutati samo vodu iz njihovog dvorišta, a tako je bilo prije T. Slika koja je priložena uz tužbu prikazuje da voda suklja iz rine, i voda iz rine kao i kišnica s cijele nekretnine tuženika se prelijeva na njihovu nekretninu. II. tuženica joj se jednom prilikom obratila sa žalbom da oni imaju problema s kvašenjem podruma i da oni to ne znaju riješiti, ona je tada rekla da ne očekuju da će im oni rješavati taj problem. Nije se obraćala tuženicima sa zahtjevom da riješe prelijevanje kišnice na njihovu nekretninu jer svaki raniji zahtjevi prema tuženicima su bili ignorirani. Štetu koju trpe je šteta koja je nastala pucanjem cijelom dužinom parapeta, a došlo je do pucanja jer su tuženici navukli zemlju i zatrpali parapet s njihove strane. A sigurno i opločnjacima ne godi da su više sati pod vodom.

16. Iz iskaza I. tuženika TA proizlazi da prije podnošenja ove tužbe i puno prije korone su ih tužitelji prijavili građevinskoj inspekciji zbog visine njihovog tla. Građevinska inspekcija je utvrdila da je sve napravljeno pravilno. 1998. kada su zidali kuću, iskopan je podrum, te je zemlja za podrum razvežena po dvorištu. Nakon 1998. nisu dovezli gram zemlje, a što je utvrdila i građevinska inspekcija. Parapet je radio bivši susjed, odnosno raniji vlasnik nekretnine tuženika i to otprilike 2000. godine. Parapet koji je popucao je pravljen mimo svih građevinskih pravila, bio je dosta višlji, ali s nedovoljno dubokim temeljima te je on uslijed vremena potonuo u zemlju. Slika na koju se pozivaju tužitelji pokazuje da doista izađe neka voda iz rina, ali ta voda koja izlazi na njihovu česticu. Od 2018. sa tužiteljima ne komuniciraju, ali oni znaju da su tu količinu zatekli kad su došli na svoju nekretninu. Rina se nalazi na njegovoj površini, a popločani dio ima pad prema njegovom dvorištu. Ostali dio je nasipan drenažnim kamenom koji upija vodu, a zapravo ta voda završi u našem podrumu koji nije izoliran. Ističe da je i stavio drenažni kamen dijelom svoje nekretnine a drugim dijelom se nalazi travnata površina. Isto tako ističe da kad su velike kiše da je svačije dvorište poplavljeno. Rina je cijevima spojena na oborinski kanal ali uslijed abnormalnih količina oborina , ali zbog promjera rine i količine vode nekad dolazi do toga da se ne može progutati sva voda pa višak vode izlazi kroz rinu ali ta voda završi na njihovoj nekretnini jer se kod rine nalazi drenažni kamen. Slavinu koja se nalazi ispred naše kuće nije uključio pet godina, ranije im je služila za pranje vozila. Rupa u dvorištu je služila kao septička jama, odnosno na tom mjestu je bila septička jama. Ne zna je li puknuo parapet ali ono što je vidio na slikama vidio sam da je nešto puknuto na nadograđenom dijelu. Žao mu je što se to događa ali u ulici su sve kuće više od kuće tužitelja i njima se može svih strana slijevati voda. Ranije mi se nisu obraćali, bila je samo jedna primjedba, ne komuniciraju osam godina, svjestan je da njima od početka smeta ta visina, ali oni su se doselili kad je bila ta visina, i ona je takva kakva je, svoje dvorište ne može raskopati. Vodovod nije utvrdio nikakav nedostatak.

17. Iz iskaza II. tuženice MA, proizlazi da je slušala iskaz svoga supruga i suglasna je sa svime što je on rekao. Od 2001. žive u kući i nikada nije vidjela da suklja voda iz rine. Dva puta je bila voda u podrumu, ali zadnjih 15 godina nema vode u podrumu, i sva voda ode u kanal. Slavinu ispred kuće uopće ne koriste. Poslije 1998. se zemlja nije navozila, a dio ispred kuće i oko slavine je popločen za vrijeme korone, ali je pad okrenut prema njihovom dvorištu i njihom ulazu i sva voda odlazi tamo. Isto tako oko rine je postavljen kamen. Rina je spojena na kanal, spojili su ju odmah nakon što je kuća sagrađena. Voda u dvorištu se slijeva prema sredini njihovog dvorišta.

18. Iskaz I. tužitelja EA i II. tužiteljice ČA, sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem su naveli da iz rine koja skuplja kišnicu s krova tuženika, uslijed jačih kiša, dolazi do prelijevanja vode iz rine, odnosno da rina ne uspije prihvatiti svu kišnicu, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka u skladu s fotografijom koju su tužitelji dostavili u spis (list spisa 8), kao i u skladu s iskazom I. tuženika TA koji je u svom iskazu naveo da: "slika na koji se pozivaju tužitelji doista pokazuje da neka voda izađe iz rina…". Nadalje, iskaze tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu u kojem navode da se voda i kišnica s nekretnine tuženika prelijeva na njihovu nekretninu u dijelu koji se odnosi na prednji dio dvorišta tuženika. Naime, prilikom očevida vještak je pustio vodu iz slavine na nekretnini tuženika, a voda iz slavine se prelila na nekretninu tužitelja (fotografija 5 Nalaza i mišljenja). Dakle, ako se manja količina vode iz slavine tuženika prelije na nekretninu tužitelja, ovaj sud zaključuje da se i oborinske vode s nekretnine tuženika koje padnu na prednji dio dvorišta tuženika (gdje se i nalazi slavina) preliju na nekretninu tužitelja, tim više jer je navedeni prednji dio dvorišta tuženika popločan što onemogućava prirodno dreniranje i tlo ne upije oborinske vode. Nadalje, iskaze tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu u kojem su naveli da im takvo stanje, kada oborinske vode ne mogu otjecati, bude 3-4 puta godišnje i traje oko sat vremena, jer u tom dijelu tuženici nisu osporili navode tužitelja a i logično je da treba određeno vrijeme da se sva ta voda drenira i ode u sustav javne odvodnje.

19. Iskaz I. tuženika TA sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da zbog promjera rine i količine vode nekad dolazi do toga da se ne može progutati sva voda pa višak vode izlazi kroz rinu jer je u tom dijelu iskaz I. tuženika TA u skladu s fotografijom tužitelja sa lista spisa 10, kao i iskazom tužitelja u tom dijelu. Nadalje, iskaz I. tuženika TA sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je rupa u dvorištu ranije služila kao septička jama, jer tužitelji nisu osporili navedenu namjenu navedene rupe. Iskaz I. tuženika TA sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da voda koja se prelije iz rine da završi na njihovoj nekretnini jer se kod rine nalazi drenažni kamen, Naime, iz fotografija koje se nalaze u spisu (koje su tužitelji dostavili i koje je sačinio vještak) proizlazi da se u jednom dijelu odmah kraj rine nalazi popločani dio dvorišta, a dok se s druge strane nalazi drenažni kamen, a iz fotografije s lista spisa 10 proizlazi da se oborinske vode iz rine prelijevaju na dio koji je popločan.

20. Iskaz II. tuženice MA sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da su popločali prednji dio dvorišta za vrijeme korone, jer je taj dio u skladu s iskazom tužitelja iz kojeg proizlaze da su navedene probleme s otjecanjem nekretnine uočili za vrijeme korone. Sud je ocijenio nevjerodostojnim iskaz II. tuženice da je pad na prednjem dijelu njihovog dvorišta okrenut prema sredini njihovog dvorišta, jer je suprotno proizlazi iz vještačenja, kada je vještak prilikom očevida pustio vodu iz slavine u prednjem dijelu dvorišta i ista se prelila u dvorište tužitelja.

21. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno ovaj sud je utvrdio:

- da su tužitelji za vrijeme korone primijetili da im se s nekretnine tuženika slijevaju oborinske vode i voda na njihovu nekretninu,

- da rina -vertikalni oluk koja ima svrhu prikupljati vodu s krova tuženika ne uspije prihvatiti svu vodu pa uslijed jačih oborinskih voda, dolazi do prelijevanja vode a koja voda pada na popločani prednji dio nekretnine tuženika,

- voda s popločanog prednjeg dijela nekretnine otječen na nekretninu tužitelja (sud utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka kada je vještak pustio vodu iz slavine na prednjem dijelu tuženikovog dvorišta, te je voda iz slavine otjecala na nekretninu tužitelja),

- da je čestica tuženika 15-30 cm višlja od čestice tužitelja, cijelom dužinom, i u prednjem i u staržnjem dijelu dvorišta,

- da stražnji dio dvorišta tuženika ima travnatu površinu,

- da se uslijed jačih oborinskih voda u dvorištu tužitelja zadržava voda i to 3-4 puta godišnje i to stanje traje oko sat vremena.

22. Odredbom čl. 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. u nastavku: ZV) propisano je da se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). Vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. Vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. Vlasnik čijoj nekretnini

1 0

prijeti predvidiva opasnost s tuđe nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio dužan trpjeti, ovlašten je zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi njihova sprječavanja.

22.1. Dakle, za ovu pravnu stvar odlučno je postoje li imisije – veća količina oborinskih voda koji dolaze s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja, te jesu li iste prekomjerne s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme.

22.2. Na temelju iskaza tužitelja, kao i na temelju Nalaza i mišljenja vještaka Patrika Reiza (u dijelu kojem je Nalaz i mišljenje ocijenjeno vjerodostojnim), ovaj sud je utvrdio da sa nekretnine tuženika, na nekretninu tužitelja otječu oborinske vode uslijed jačih oborinskih kiša, a uzrok otjecanja oborinskih voda je u tome što je čestica tuženika za 15 do 30 cm viša od čestice tužitelja, te je u cijelosti prednji dio dvorišta, od tuženikove kuće do ulične ograde, popločan što onemogućava prirodnu drenažu vode u tlo, a isto tako voda iz rine –vertikalnog oluka uslijed većih oborinskih voda izlazi iz rine i prelijeva se na popločani dio prednjeg dijela dvorišta tuženika, a koji se potom prelije na nekretninu tužitelja. Iako je već prethodno obrazloženo, ovaj sud ističe da je vještačenjem utvrđeno da se voda iz slavine tuženika prelila na nekretninu tužitelja, pa ovaj sud zaključuje da se i oborinske vode s nekretnine tuženika koje padnu na prednji dio dvorišta tuženika (gdje se i nalazi slavina) preliju na nekretninu tužitelja, tim više jer je navedeni prednji dio dvorišta tuženika popločan što onemogućava prirodno dreniranje tla i da tlo upije oborinske vode.

22.3. Nadalje, ovaj sud je na temelju iskaza tužitelja utvrdio da su oborinske vode koje se zadržavaju na nekretnini tužitelja prekomjerne, jer zadržavanje oborinskih voda na nekretnini tužitelja bude 3-4 puta godišnje i traju oko sat vremena, a za to vrijeme tuženikovo dvorište je poplavljeno. Naime, prekomjernost oborinskih voda koji s obzirom na namjenu nekretnine s koje dolaze, a to je obiteljska kuća u naseljenom dijelu mjesta [adresa], otječu na nekretninu tužitelja, koja je obiteljska kuća i dvorište te tužiteljima s obzirom da je riječ o objektu u kojem stanuju, prekomjerne oborinske vode onemogućavaju nesmetano korištenje dvorišta za vrijeme oborinskih voda, te onemogućavaju pristup dvorištu i nesmetano kretanje po istom.

23. Budući da je na temelju vještačenja po vještaku JA utvrđeno da u slučaju prelijevanja vode s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja da bi postavljanje betonskih kanalica sigurno pomoglo da ne dolazi do tog prelijevanja vode, ali pod uvjetom da su betonske kanalice spojene na neki sustav odvodnje da se i one ne bi napunile i prelile, ovaj sud je utvrdio da bi se spriječile daljnje štetne imisije – potrebno je da se ugrade betonske kanalice u dvorištu tuženika na adresi [adresa], za odvodnju vode prema ulici dubine od 10 cm i to uzduž lijeve ograde gledano iz smjera puta. Ovdje je potrebno reći da su betonske kanalice potrebne kako u prednjem dijelu dvorišta tuženika, tako i u stražnjem dijelu dvorišta tuženika. Naime, iako je stražnji dio dvorišta tuženika zelena površina, ista je površina višlja od dvorišta tuženika za nekih 15 - 30 cm, a vještak nije mogao sa sigurnošću potvrditi niti opovrći izjavu tuženika da se oborinske vode, kada kiša pada, prelijevaju s čestice tuženika na česticu tužitelja (toč. 4. Mišljenja), stoga je ovaj sud a imajući na umu sve prethodno utvrđeno, utvrdio da je potrebno da tuženici ugrade betonske kanalice cijelom dužinom svoga dvorišta kako bi se spriječile štetne imisije – otjecanje oborinskih voda s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja. Ističe se da je rupa koja

1 1

se nalazi u stražnjem dijelu dvorišta tuženika nije rupa za dreniranje i skupljanje oborinskih voda, nego je bila septička jama (prema iskazu I. tuženika TA), čija dubina nije utvrđivana. Imajući na umu prednje navedeno a kako bi se spriječio nastanak prekomjernog otjecanja oborinskih voda ovaj sud je sukladno čl. 110. ZV-a naložio tuženicima da poduzmu prethodno navedene radnje. Nadalje, tuženici se mogu osloboditi obveze ako tužiteljima isplate iznos od 2.654,46 EUR-a u paricijskom roku od 15 dana. Ovdje se ističe da fakultativna obveza ponuda tužitelja da se oslobode obveze za ugradnju kanalića ako isplate navedeni iznos. Slijedom navedenoga odlučeno kao u toč. I/ i III/ izreke.

24. Tužitelji nisu dokazali da bi postavljanje betonskog rubnjaka duž nekretnine tuženika u visini od 15 cm doprinijelo otklanjaju uzroka prekomjernih imisija, a nisu niti predlagali izvođenje dokaza na te okolnosti, nisu predlagali provođenje vještačenja na te okolnosti, niti dopunu nalaza i mišljenja vještaka, a sukladno čl. 219. st. 1. ZPP-a, na tužiteljima je teret dokazivanja. Stoga, je ovaj sud odbio tužbeni zahtjev u navedenom dijelu, te je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

25. Nadalje, ovaj sud smatra potrebnim navesti da iako je Nalaz i mišljenje vještaka ocijenio nevjerodostojnim u jednom dijelu i to u dijelu u kojem je vještak u nalazu i mišljenju naveo da je rina na sjeveroistočnoj strani kuće tuženika i da je ta rina- vertikalni oluk podzemno spojen sa sustavom javne odvodnje, bez utjecaja je na ovu pravnu stvar je li navedena rina spojena ili ne na sustav javne odvodnje jer je nesporno (I. tuženik UA u svom iskazu ne osporava da iz rine zna doći do prelijevanja vode) da iz rine uslijed jačih oborinskih voda dolazi do prelijevanja vode iz rine.

26. Neosnovano tuženici tijekom postupka navode da su tužitelji kupili nekretninu u vrijeme kada je njihova nekretnina - čestica bila niža od čestice tuženika, te da su kupili svoju nekretninu po zatečenom stanju. Naime, čak i u slučaju da u vrijeme kada su tužitelji kupili svoju nekretninu da je cijela čestica bila niža od čestice tužitelja to ne isključuje obvezu tuženika da spriječe otjecanje oborinskih voda sa svoje nekretnine na tužiteljevu. Tuženici naknadno, za vrijeme korone po iskazu II. tuženice MA popločavaju prednji dio dvorišta i time onemogućavaju prirodno dreniranje oborinskih voda i omogućavaju prelijevanje obrinskih voda sa svoje nekretnine na nekretninu tužitelja. Isto tako, neosnovano se tuženici pozivaju na dopis građevinske inspekcije jer iz navedenog dopisa nije vidljivo što je bilo predmetom inspekcije i ima li izvođenje radova na nekretnini tuženika veze sa oborinskim vodama koje se prelijevaju na nekretninu tužitelja, tim više jer nije jasno je li inspekcija bila prije ili nakon popločavanja prednjeg dijela dvorišta tuženika. Nadalje, iz potvrde Vodovoda nije moguće utvrditi dolazi li do prelijevanja oborinskih voda na nekretninu tužitelja.

27. Tužitelji su podneskom od 6. prosinca 2024. preinačili dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na fakultativnu obvezu tuženika (toč. III/ tužbenog zahtjeva) na način da su potraživali isplatu iznosa od 6.000,00 EUR-a. Tuženici su se protivili preinaci podneskom od 24. svibnja 2025. Budući da su tužitelji preinačili tužbu nakon zaključenja prethodnog postupka, a prethodni postupak je zaključen 10ak dana prije preinake, te da tužitelji nisu dokazali da bez svoje krivnje nisu mogli preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, te da su se tuženici protivili preinaci, ovaj sud sukladno čl. 190. st. 1. ZPP-a nije dopustio preinaku, te je odlučeno kao pod izrekom rješenja.

1 2

28. Tužitelji su uspjeli u sporu u dijelu koji se odnosi na ugradnju betonskih kanalića (te u odnosu na fakultativnu obvezu) ali nisu uspjeli u dijelu koji se odnosi na ugradnju betonskih rubnjaka. Budući da su tužitelji dokazali da trpe prekomjerne imisije s nekretnine tuženika, kao i da je potrebno ugraditi betonske kanaliće na nekretnini tuženika, ovaj sud je sukladno čl. 154. st. 5. ZPP-a odlučio da tuženici nadoknade tužiteljima troškove u cijelosti, jer su tuženici uspjeli samo u neznatnom dijelu zbog kojega nisu nastali dodatni troškovi. Stoga, tuženici su dužni tužiteljima platiti trošak zastupanja na ročištima održanim 25. studenog 2024., 7. studenog 2025. i očevidu 28. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a za svako ročište sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), što sveukupno iznosi 600,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a iznosi 750,00 EUR-a, te trošak predujma za vještačenje i očevid u iznosu od 630,00 EUR-a, što sveukupno iznosi 1.380,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 17. prosinca 2025. pa do isplate, sukladno čl. 30. st. 2. OZ-a. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. IV/ izreke.

29. Odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora na tužbu jer tužitelji nisu imali odgovor na tužbu, pa je stoga odlučeno kao pod toč. V/ izreke.

30. Tuženici su uspjeli u neznatnom dijelu pa im ne pripada naknada troška postupka (čl. 154. st. 5. ZPP-a), te je odlučeno kao pod toč. VI/ izreke.

Osijek, 17. prosinca 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. I. i II. tužitelja

2. Pun. I. i II. tuženika