Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Pr-138/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, OIB:51401063283, 21000 Split, Spinčićeva, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Zaradić, odvjetnik u Solinu, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 13. studenoga 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 17. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade plaće za razdoblje od 1. 9. 2019. do 31. 8. 2024. u ukupnom iznosu od 9,90 EUR bruto zajedno s pripadajućom:

− zakonskom kamatom koja na iznos od 5,29 EUR teče od 15. listopada 2019. − zakonskom kamatom koja na iznos od 1,85 EUR teče od 15. travnja 2020. − zakonskom kamatom koja na iznos od 0,30 EUR teče od 15. srpnja 2022. − zakonskom kamatom koja na iznos od 2,11 EUR teče od 15. kolovoza 2022. − zakonskom kamatom koja na iznos od 0,13 EUR teče od 15. svibnja 2023.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,22 EUR teče od 15. rujna 2024.

do isplate koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1. 1. 2023.g. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. pa sve do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, dok se za više zatraženo, za iznos od 1.043,10 eura, sa zateznim kamatama na taj iznos tužiteljica odbija.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 15. veljače 2023.. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu kurira- dostavljača pri Službi za opće, pravne i kadrovske poslove, a tuženik joj je zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće i to s osnova prekovremenog rada za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, dodatka za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve odrađene sate rada te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a pri tome pozivajući se na Zakon o radu, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatke Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike. Temeljem prednjeg, tužiteljica, a s obzirom na to da ne raspolaže potrebnom dokumentacijom za postaviti tužbeni zahtjev, podnosi stupnjevitu tužbu.

2. Rješenjem ovog suda od 18. rujna 2024. pozvana je tužiteljica dopuniti tužbu na način da postavi precizno, potpuno i određeno tužbeni zahtjev, te označi vrijednost predmeta spora.

3. Podneskom od 19. rujna 2024. tužiteljica je, sukladno rješenju ovog suda od 18. rujna 2024., uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće u iznosu od 1.053,00 eura bruto sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate s time da isplata ide na račun punomoćnika tužiteljice.

4. U odgovoru na tužbu od 23. rujna 2029. tuženik navodi kako je tužba nerazumljiva i nepodobna za raspravljanje jer tužiteljica nije posebice za svako potraživanje specificirala ukupan iznos potraživanja i mjesečne iznose s tijekom zz kamata, već je sve zajedno "pomiješala" u istu ukupnu novčanu cifru, stoga predlaže odbacivanje tužbenog zahtjeva, podredno da se naloži tužiteljici pravilno urediti tužbeni zahtjev. Nadalje, navodi kako se protivi ovako preinačenom tužbenom zahtjevu. U točki II. petita tužbenog zahtjeva punomoćnik tužitelja je zatražio isplatu parničnog troška na broj računa svog odvjetnika. Tuženik se protivi preinaci kao takvoj te ističe kako punomoćnik tužiteljice nema osnova za isplatu parničnih troškova na broj svog računa.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunskih platnih lista, plana rada i evidencije o radnom vremenu, financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku financije BK od 17. rujna 2025. pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

6. Neprijeporno je između parničnih stranaka da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu kurira-dostavljača pri Službi uza opće, pravne i kadrovske poslove.

7. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada i s osnove neisplaćenog dodatka na plaću za rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni, te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje, kao i naknade koju tužitelj ima sukladno odredbama ZR-a i TKU-a.

10. Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije BK od 17. rujna 2025. utvrđeno je kako su u obračunima plaća ispravno izračunavani osnovica i dodatci na plaću za redovno radno vrijeme, međutim, u razdoblju tužbe tužiteljica nije radila prekovremeno. Posljedično, nije bilo neisplaćenih dodataka na plaću za prekovremene sate po bilo kojoj osnovi, kako je prikazano u tablici br. 1 vještačenja. . Obračun eventualno manje plaćenih naknada za godišnji odmor i bolovanje vještak je prikazao u tablici 2., a iznosi su dobiveni množenjem broja sati provedenih na godišnjem odmoru ili bolovanju s obračunatom prosječnom tromjesečnom satnicom (85% iznosa za bolovanje), umanjeno za isplaćene naknade, dok je u tablici broj 3. izvršio rekapitulaciju svih neisplaćenih dodataka i naknada.

10.1. Mišljenje je vještaka da u periodu obračuna plaća od 1. siječnja 2018. do 30. rujna 2024. tuženik kao poslodavac je tužiteljici u pojedinim mjesecima manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu =9,90 Eur. Mjesečni iznosi ukupno manje plaćenih naknada na plaću su prikazani u Tablici br 3. stupac br. 6. Nalaza vještaka.

10.2. Na nalaz i mišljenje vještaka BK parnične stranke nisu imale primjedbi pa sud isto kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo, te dano u skladu s pravilima struke u cijelosti prihvaća.

11. Dakle, prema vještačenju vještaka BK tužiteljicu za utuženo razdoblje pripada naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu od 9,90 eura, a koji iznos tužiteljica i potražuje uređenim tužbenim zahtjevom od 22. rujna 2025.

12. Odredbom čl. 81. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19; dalje: ZR) određeno je kako za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

13. Prema odredbi čl. 34. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 29/2018, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23; dalje: KU) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

14. Odredbom čl. 58. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 128/17, 47/18, 123/19, 66/20; dalje: TKU) određeno je ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana istom pripada naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započelo bolovanje).

14.1. Od 1. svibnja 2022. godine Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 56/2022, 127/22) u čl. 57 navodi da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85% njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ako je to povoljnije za zaposlenika, odnosno ako je u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje zaposlenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće, tada mu se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva se uračunava u prosjek.

15. Imajući u vidu prednje, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu razlike manje isplaćene naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja za razdoblje od 1. 9. 2019. do 31. 8. 2024. u ukupnom iznosu od 9,90 eura bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate, koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), kako je to tužiteljica pravilno i zatražila tužbenim zahtjevom, a kao u točki I izreke presude.

16. Tuženik se u podnesku od 28. rujna 2025. usprotivio povlačenju tužbe u pogledu osnova i visine te razdoblja, odnosno tuženik se protivi djelomičnom povlačenju tužbe iz podneska tužiteljice od 22. rujna 2025.

17. Smanjenje tužbenog zahtjeva smatra se djelomičnim povlačenjem tužbe (tako i VSRH na sjednici Građanskog odjela održanoj 26. travnja 2021., broj Su-IV- 16/2021- 8).

18. Prema odredbi čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) tužba se može povući i nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, ali samo ako tuženik na to pristane.

19. S obzirom na tuženikovo protivljenje djelomičnom povlačenju tužbe, u ovome predmetu valjalo je odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva u njegovom kondemnatornom dijelu kako je postavljen u tužbi, odnosno podnesku tužiteljice od 19. rujna 2024. u visini postavljenog zahtjeva od 1.053,00 eura.

20. Kako iz vještačenja vještaka BK proizlazi da tužiteljicu pripada s osnova naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanje ukupan iznos od 9,90 eura , navedeni iznos je tužiteljici i dosuđen, dok je za više zatraženo, za iznos od 1.043,10 eura (1.053,00 eura – 9,90 eura) sa zateznim kamatama na taj iznos, tužiteljica odbijena u svom zahtjevu.

20.1. Na dosuđeni iznos od 9,90 eura tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate, koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, kako je to tužiteljica pravilno i zatražila tužbenim zahtjevom, a kao u točki I izreke presude.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23; dalje Tarifa).

21.1. Tužiteljici pripada sljedeći trošak: jednokratna nagrada od 100,00 eura, uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 25,00 eura, ukupno 125,00 eura, uvećano za troškove financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, ukupno iznos od 390,45 eura.

21.2. Tuženiku pripada sljedeći trošak: za sastav podneska od 28. 9. 2025. 150,00 eura, za pristup ročištu od 12. 3. 2025. i 13.11.2025. po 150,00 eura, te za pristup ročištu za objavu i uručenje presude 75,00 eura, ukupno iznos od 525,00 eura, na ime PDV-a iznos od 131,25 eura, ukupno iznos od 656,25 eura.

21.3. S obzirom na to da je tužiteljica u postupku uspjela s 50,9 % ( u osnovu 50 %, a 0,9 % u visini tužbenog zahtjeva, ukupno s 50,9 %), a tuženik je uspio s 49,1 %, to je razlika postotaka uspješnosti 1,8 % u korist tužiteljice, međutim, gledajući ne samo kvantitativno, već i kvalitativno uspjeh stranaka u ovom postupku, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, a kao u točki II izreke presude.

U Splitu 17. prosinca 2025.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: - pun. tužiteljice

- pun. tuženika