REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Broj: Pp-12743/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u ponovljenom prekršajnom postupku protiv okrivljenika IĐ, radi djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 29/94.), a povodom optužnog prijedloga PUZ-a, VIII. policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/22-5/1222, Urbroj: 511-19-34-22-1 od 26. siječnja 2022., nakon provedenog psihijatrijskog vještačenja okrivljenika, dana 17. prosinca 2025., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I)
Temeljem odredbe članka 182. točke 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
okrivljenika: IĐ, sina I, r. L, rođenog **.**.1951. u [adresa], Slovenija, OIB [osobni identifikacijski broj], umirovljenika, razvedenog, oca troje djece, pismenog, VSS, 400,00 eura, drž. RH, osuđivanog, s prebivalištem u [adresa]
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
dana 9. siječnja 2022. u 09,43 sati sa svoje e- mail adrese [adresa elektroničke pošte] uputio dopis pod nazivom "daje se na znanje#2" na više institucija RH, kao što su PU zagrebačka, Veleposlanstvo Ruske Federacije, Veleposlanstvo N.R. Kine, Mitropolija Zagrebačka i raznim medijima, gdje između ostalog navodi da on vodi rat s korumpiranim pripadnicima hrvatske policije i hrvatskog pravosuđa zbog lažnih optužbi, navodeći da je kriv samo zato što je J, K i A
dakle, vrijeđao i omalovažavao državne organe,
čime bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 5/90., 30/90., 47/19., 29/94., 114/22. i 47/23.)
II) Temeljem odredbe članka 140. stavka 2. PZ-a trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, VIII. policijska postaja Zagreb, pod Klasom: 211-07/25- 3/12664, Urbroj: 511-19-33-25-1 od 5. kolovoza 2025., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude te članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
2. Povodom optužnog prijedloga Sud je proveo prekršajni postupak i donio presudu kojom je okrivljenika oslobodio za oba djela prekršaja.
3. Međutim, povodom žalbe tužitelja, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ukinuo je prvostupanjsku presudu u odnosu na prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok ju je potvrdio u odnosu na drugo djelo prekršaja.
4. Braneći se u ponovljenom postupku na glavnoj raspravi okrivljenik je porekao krivnju te izjavio da je 9. siječnja 2022. u 09,43 u Veslačkoj 6 u Zagrebu, sa svoje e- mail adrese uputio dopis "Daje se na znanje #2" na više institucija u RH kao što su PU zagrebačka, Veleposlanstvo Ruske federacije, Veleposlanstvo N.R. Kine, Mitropolije zagrebačke i raznim medijima navodeći da vodi rat s korumpiranim pripadnicima Hrvatske policije i Hrvatskog pravosuđa zbog lažnih optužbi, navodeći da je kriv samo zato što je J, K i A, ali je to učinio pod utjecajem svoje duševne bolesti, budući boluje od više bolesti i liječi se već godinama u KBC Rebro. Zbog toga smatra da nije odgovoran za prekršaj i predložio je da se provede psihijatrijsko vještačenje. Sutkinji na uvid dao je svoj mobitel na kojem su navedene sve njegove F dijagnoze.
5. Naredbom od 10. prosinca 2025. naređeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika radi utvrđivanja procesne sposobnosti te postoje li elementi koji ukazuju na neubrojivost okrivljenika u vrijeme počinjenja prekršaja, po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Darku Marčinku, dr.med., KBC Rebro, koje je izvršeno te je 11. prosinca. 2025. godine u spis pristigao psihijatrijski nalaz i mišljenje.
4. Iz spomenutog nalaza i mišljenja proizlazi da su u psihijatrijskoj dokumentaciji okrivljenika verificirane slijedeće psihijatrijske dijagnoze: Poremećaj ličnosti, Generalizirani anksiozni poremećaj i Sumanuti poremećaj, a u dijelu psihijatrijskih nalaza i dijagnoze Anksiozno-depresivni poremećaj i Poremećaj prilagodbe.
4.a U podlozi Poremećaja ličnosti uz Sumanuti poremećaj je paranoidna obrada realititeta do razine deluzija, a sama dijagnoza Sumanutog poremećaja spada u kategoriju psihotičnih poremećaja. Predmetnog dana je, a temeljem detaljnog opisa u spisu, kod okrivljenika došlo do jačeg psihotičnog pogoršanja uz prisutnost teže dekompenzacije, zbog čega je bila kompromitirana funkcija uvida i funkcija kritičnosti.
4.b U nalazu psihologa od 25. ožujka 2022. navedeno je da je okrivljenik prestao piti psihofarmake u posljednjih mjesec i pol dana. Paranoidnost je ustanovljena u MMPI testu, a u nalazu psihologa je navedeno kako se na planu ličnosti, MMPI testom dobije validan profil kojim dominiraju povišenja koja upućuju na nepovjerljivog i projektivnog ispitanika (moguće povremeno do paranoidnih razina), sklonog psihosomatskom reagiranju na stres. Depresivne smetnje velikog intenziteta dobivene su upitnikom BDI. Okrivljenika se opisuje kao izrazito društvenu i povjerljivu osobu, ali rigidnu i anksioznu, sklonu pasivnosti te nesklonu oponiranju i otvorenom iskazivanju ljutnje. Projektivnom tehnikom WZT dobije se niz perseveracija (asocijativno siromaštvo). Uradak upućuje i na osobu izraženih teškoća na socijalnom planu (osjećaj neshvaćenosti, usamljenosti i otuđenosti).
4.c S obzirom na sve navedeno, vještak je mišljenja da je IĐ u trenutku počinjenja djela imao jače pogoršanje od ranije verificiranih psihičkih smetnji te je zbog navedenog bila kompromitirana funkcija ubrojivosti, odnosno njegova sposobnost za rasuđivanje i shvaćanje, tempore criminis, bila je u kategoriji neubrojivosti. Navedeno je direktno posljedice psihotične razine funkcioniranja i distorzija u doživljaju realnosti. U periodu kada je počinio djelo, kod okrivljenika je postojao distres akutiziranog stanja pogoršanja u okviru od ranije prisutnih smetnji verificiranih kroz više psihijatrijskih dijagnoza. Stoga je postojao značajan poremećaj afektivno-kognitivnog procesuiranja. Navedeno je u konačnici stvorilo model disfunkcionalnog te maladaptivnog i dezorganiziranog ponašanja te visoki kompromitiranih funkcija psihičkog uvida te kritičnosti, a što je dovelo do počinjenja djela.
4.d Sukladno svemu navedenog, vještak je savjetovao nastavak psihijatrijskog liječenja, kroz koji proces će se smanjiti rizik da okrivljenik u budućnosti počini neko od neželjenih djela. Obzirom da okrivljenik ima postavljenu dijagnozu nekoliko psihijatrijskih poremećaja, iznimno je bitno redovito psihijatrijsko liječenje, koje onda uključuje i uzimanje psihijatrijske terapije.
5. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka psihijatra, koji ga je dao po pravilima struke, na osnovu svog stručnog znanja i dokumentaciju u spisu te pročitanu dokumentaciju koja je valjano sačinjena i propisno ovjerena pa nije bilo razloga u nju posumnjati
6. Odredba članka 25. stavka 1. Prekršajnog zakona propisuje, između ostalog, da je za prekršaj kriv počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, dok odredba članka 26. stavka 1. decidirano propisuje da neubrojiva nije kriva i prema njoj se ne može izreći ili primijeniti prekršajno pravna sankcija. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da je neubrojiva osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.
7. S obzirom na navedeno, kako je nedvojbeno da okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio ubrojiv, jer nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, to isti u smislu članka 26. stavak 1. Prekršajnog zakona nije kriv za počinjeni prekršaj, niti se prema njemu može izreći ili primijeniti prekršajnopravna sankcija . Stoga je sud, temeljem članka 182. točka 2. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe, jer postoje okolnosti koje isključuju krivnju.
8. Obzirom da je okrivljenik oslobođen optužbe, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava Suda.
U Zagrebu 17. prosinca 2025.
zapisničarka
sutkinja
Marina Ulamec
Vesna Bestić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu RH u roku 8 dana po primitku, putem ovoga Suda, pisano, u dva istovjetna primjerka bez naplate pristojbe na adresu [adresa].
Dostavna naredba:
1. Okrivljenik IĐ, [adresa]
2. Tužitelj VIII. policijska postaja Zagreb
3. Pismohrana, ovdje.
