Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-878/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mariji Bušković, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pokojnog ĐR, rođenog **.**.1951., umrlog **.**.2020., odlučujući o žalbi nasljednice VR, koju zastupa punomoćnik ABC, odvjetnik iz [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1578/2022-2 od 21. srpnja 2022., 17. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba nasljednice VR te ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1578/2022-2 od 21. srpnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1578/2022-2 od 21. srpnja 2022. odlučeno je:

¨I. Prihvaća se prigovor [adresa] od 16. svibnja 2022., te se ukida rješenje o naknadno pronađenoj imovini javnog bilježnika ABC, sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: O-2174/2020 od 15. prosinca 2021., u cijelosti. II. Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika ABC, sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: O-2174/2020 od 11. siječnja 2021, dopunjuje se u točci I. III. Ostavinsku imovinu ostavitelja iz točke I. rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika ABC, sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: O- 2174/2020 od 11. siječnja 2021. čini: a) potraživanje prema HZMO za neisplaćeni iznos mirovine i razlika mirovine u neutvrđenom iznosu b) novčani iznos na tekućem računu kod ..., broj računa [broj bankovnog računa] c) potraživanje prema [obrt] s osnova neisplaćenog doplatka za tuđu njegu i pomoć d) vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: 51.suvlasnički dio: 1/58 etažno vlasništvo (E-51) -poslovni prostor u [adresa] nalazi se u stubištu B-III (treće stubište brojeno od istočne strane) koje se sastoji od prodajnog prostora, WC- a za osoblje, degažmana, WC-a za goste, muškog i ženskog te pomoćne prostorije, ukupne površine 80,00 m2 koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].¨.

2. Nasljednica VR pobija prvostupanjsko rješenje navodeći da propust javnog bilježnika ne može ići na teret stranaka/nasljednika u ostavinskom postupku jer nasljednicima nije prezentirano da ostavinsku imovinu predstavlja nekretnina koja je raspoređena pobijanim rješenjem, a da se radi o nekretnini koja je opterećena pravima trećih koju su veća od vrijednosti same nekretnine te da je upravo navedeno razlog zašto nisu željeli prihvatiti nasljedstvo iste. Smatra neutemeljenim zaključak prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju ne radi o naknadno pronađenoj imovini te tvrdi da je javni bilježnik trebao uvažiti dopunske nasljedničke izjave nasljednika u vezi te imovine, uzimajući u obzir da je ista opterećena ovrhama i hipotekama trećih osoba. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se utvrdi da naknadno pronađena imovina pripada [adresa] u cijelosti, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu [adresa] ukazuje da je rješenjem o nasljeđivanju koje je javna bilježnica donijela 11. siječnja 2021. nasljednicom ostavitelja proglašena supruga ostavitelja VR koja se prihvatila nasljedstva, a da je pri tom propustila navesti da ostavinu predstavlja i predmetna nekretnina iako je u spisu imala priložen izvadak iz zemljišne knjige, s tim da smatra da je do navedenog postupanja došlo jer su nasljednici izjavili da nekretnina ne predstavlja imovinu ostavitelja, iako to više uopće ne tvrde. Tvrdi da nema osnove za raspoređivanje nekretnine kao naknadno pronađene imovine te da propust javnog bilježnika ne može ići na njegovu štetu.

4. Žalba nasljednice je osnovana.

5. Predmet postupka je raspoređivanje dijela ostavine ostavitelja ĐR nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

6. Prvostupanjski sud pobijanu odluku temelji na utvrđenjima:

- da je rješenjem o nasljeđivanju koje je 11. siječnja 2021. pod poslovnim brojem O- 2174/2020 od 11. siječnja 2021. donijela ABC, javni bilježnik, utvrđena ostavina ostavitelja tako da istu čini potraživanje prema HZMO, novčani iznos na tekućem računu te potraživanje Centra za socijalnu skrb, te je nasljednicom proglašena supruga ostavitelja u cijelosti, dok su se djeca ostavitelja ĐRĆ i ĆR odrekli nasljedstva,

- da prethodno navedenim rješenjem nije raspoređena nekretnina u vlasništvu ostavitelja iako je javnom bilježniku prije provođenja ostavinske rasprave bio priložen izvadak iz zemljišne knjige,

- da je javni bilježnik predmetnu nekretninu neosnovano rasporedio kao naknadno pronađenu imovinu.

7.1. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u vezi članka 381. ZPP-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, utvrđeno je kako prilikom donošenja pobijanog prvostupanjskog rješenja nije počinjena niti jedna prethodno naznačena bitna povreda odredaba parničnog postupka.

7.2. Pri tome je ocjena ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio odlučne činjenice no da je pri odlučivanju pogrešno primijenio materijalno pravo.

8. Iz sadržaja ovog ostavinskog predmeta je razvidno da su nasljednici prije donošenja rješenja o nasljeđivanju znali da je ostavitelj upisan kao vlasnik nekretnine, da je javni bilježnik prije uzimanja nasljedničkih izjava zakonskih nasljednika utvrdio da ostavinu čine isključivo pokretnine ostavitelja te da su nasljednici u pogledu takve ostavine dali nasljedničke izjave kojima se supruga ostavitelja prihvatila nasljedstva, a djeca ostavitelja odrekla istog, nakon čega je doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim je supruga ostavitelja proglašena nasljednicom navedenih pokretnina.

9. Odredbama čl. 234. st. 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., dalje u tekstu: ZN) je propisano:

(1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

(2) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava.

10. Prethodno citirane zakonske odredbe su jedine odredbe ZN-a, i to u glavi VI. Zakona koja uređuje pitanja nasljednikovih zahtjeva nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju te, između ostalog, određuju postupanje s imovinom koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju i to kao naknadno pronađenu imovinu, a u odnosu na koju nasljednici nisu vezani ranijim nasljedničkim izjavama o odricanju ili ustupanju, sukladno izričitoj odredbi čl. 133. st. 2. ZN-a.

11. Naime, ono što je odlučno da bi se imovina rasporedila kao naknadno pronađena imovina je da ista nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju, a što je u ovom postupku nedvojbeno slučaj, dok činjenica da je imovina bila poznata nasljednicima i javnom bilježniku nije od utjecaja na primjenu čl. 234. ZN-a.

12. Dakle, u konkretnom slučaju, a kako su se djeca ostavitelja odrekla nasljedstva u pogledu ostavine koja je bila raspoređena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju kao utvrđena ostavina ostavitelja, pravilno je javni bilježnik ponovno proveo ostavinsku raspravu i uzeo nasljedničke izjave djece ostavitelja u pogledu ostavine koje se utvrdila kao naknadno pronađena, no javni bilježnik je pri tome pogrešno postupio kada je prihvatio nasljedničku izjavu supruge ostavitelja kojom se ista odriče nasljedstva u odnosu na naknadno pronađenu imovinu, a to stoga što se u odnosu na istu primjenjuju odredba čl. 132. st. 1. ZN-a, a koja propisuje da se ne može se odreći nasljedstva nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom.

13. Naime, supruga ostavitelja, ovdje žaliteljica, je već ranijim rješenjem o nasljeđivanju proglašena nasljednicom ostavitelja i to temeljem nasljedničke izjave kojom se prihvatila nasljedstva iza ostavitelja, čime se ista ne može naknadno odreći prihvata nasljedstva jer takva izjava sukladno odredbama ZN-a veže nasljednika i u pogledu naknadno pronađene imovine obzirom je iznimka vezanosti za nasljedničku izjavu propisana samo za nasljednike koji su se odrekli ili ustupili svoj dio.

14. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir da je žaliteljica već proglašena nasljednicom ostavitelja po pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, ista se nije imala pravo odreći nasljeđivanja naknadno pronađene imovine, čime naknadno pronađena imovina nije mogla biti utvrđena ošasnom ostavinom u smislu čl. 6. ZN-a i čl. 20. ZN-a i time raspoređena [adresa]. Navedeno je i logično jer sam institut ošasne imovine pretpostavlja da ostavitelj nije imao nasljednika, a navedeno je suprotno nespornoj činjenici da je njegovom nasljednicom već pravomoćno proglašena njegova supruga.

15. Navedeno tumačenje o isključivom pravu nasljednika koji su se odrekli ili ustupili nasljedni dio da ponovno daju nasljedničku izjavu u slučaju naknadno pronađene imovine je sukladno shvaćanjima VSRH u rješenju poslovni broj Rev-x-986/2017-2 od 20. listopada 2021. i rješenju poslovni broj Rev-x-241/2017 od 9. siječnja 2019., u dijelu u kojem se naglašava da se nasljedniku koji je već dao izjavu o odricanju ili ustupanju nasljednog dijela treba omogućiti da se ponovno izjasni o pravu nasljeđivanja, pri čemu nije odlučno je li u postupku dana izjava o odricanju ili je došlo do ustupanja svoga nasljednog dijela u korist nekog od sunasljednika.

16. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da je javni bilježnik pravilno utvrdio da predmetna nekretnina predstavlja ostavinu ostavitelja koja nije raspoređena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju te da je pravilno pozvao zakonske nasljednike na davanje nasljedničke izjave u vezi te ostavine, no da je pri tome pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio izjavu supruge ostavitelja o odricanju od nasljedstva te naknadno pronađenu imovinu ocijenio kao ošasnu imovinu koja time pripada Gradu Karlovcu, čime je prvostupanjski sud neutemeljeno u cijelosti prihvatio prigovor [adresa] te u cijelosti ukinuo takvu odluku javnog bilježnika, umjesto u djelomično u pogledu proglašenja nasljednika.

17. Pri tome se ukazuje da se na ostavinski postupak temeljem čl. 175. st. 2. ZN-a, primjenjuju i odredbe o dopunskoj presudi, odnosno rješenju, no da u konkretnom slučaju nitko od stranaka nije u zakonskom roku iz čl. 339. st. 1. ZPP-a predložio donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju, čime definitivno nije bilo niti procesnih pretpostavki da se rješenje o nasljeđivanju dopuni pobijanim prvostupanjskim rješenjem koje je kao takvo doneseno više od 11 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

18. Uzimajući u obzir da je pobijano prvostupanjsko rješenje doneseno na štetu žaliteljice, a da se samo ona žalila na isto, ovaj sud, sukladno čl. 374. ZPP-a, u vezi s čl. 381. st. 1. ZPP-a, nije ovlašten pobijanu odluku preinačiti na njenu štetu, radi čega je, primjenom čl. 380. točke 3. ZPP-a, u vezi s čl. 373.a ZPP-a i čl. 381. st. 1. ZPP-a, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će o prigovoru [adresa] odlučiti pravilnom primjenom odredaba čl. 234. ZN-a, u vezi s čl. 132. st. 1. ZN-a i 133. ZN-a.

Dubrovnik, 17. prosinca 2025.

Sutkinja

Marija Bušković