1              Poslovni broj: Gž Zk-288/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Zk-288/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda, Nediljki Radić kao sutkinji pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: … zastupana po ODO radi uknjižbe pomorskog dobra, rješavajući žalbu predlagateljice protiv rješenja Općinskog sud u Zadru poslovni broj Z-22068/22 od 25. srpnja 2023., dana 23. listopada 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

I.              Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog sud u Zadru poslovni broj Z-22068/22 od 25. srpnja 2023.

 

II.              Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u z.u. 5763 k.o. P.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbija se prigovor  predlagateljice i potvrđuje rješenje poslovni broj Z- 6593/17 od 19. veljače 2020. (točka I. izreke), te se nalaže upis zabilježbe odbijenog prigovora predlagateljice u Z.U. 5763. k.o. P. (točka I. izreke)

 

2.              Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19 i 80/22 dalje u tekstu: ZPP) u vezi s odredbom članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 i 128/22 – dalje: ZZK), te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima.

 

3.              Žalba je neosnovana.

 

4.              Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 99. stavak 2. ZZK, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka, odnosno zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5.              Rješenjem poslovni broj Z-6593/17 od19. veljače 2020. odbijen je prijedlog predlagateljice radi uknjižbe pomorskog dobra na čest. br. 769/2 Z.U. 5763. k.o. P. uz obrazloženje da su odlukom Ustavnog suda U-I-4445/2002 od 4. listopada 2011. ukinute odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje su davale državnom odvjetništvu ovlaštenje traženja upisa pomorskog dobra temeljem odluke o  utvrđivanju njegove granice, pa da je uknjižba pomorskog dobra moguća samo temeljem parničnog postupka i da zemljišnoknjižni sud nije ovlašten provesti brisanje stvarnog prava na pomorskom dobru  po prijedlogu državnog odvjetništva bez izravne primjene odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama bez prilaganja tabularne isprave.

 

6.              Na navedeno rješenje predlagateljica je podnijela prigovor navodeći da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo jer da je ista ovlaštena zatražiti uknjižbu.

 

7.              Prvostupanjski je sud odbio prijedlog predlagateljice jer smatra da prema stavu Ustavnog suda zemljišnoknjižni sud nije ovlašten provesti brisanje stvarnog prava na nekretnini koja je utvrđena kao pomorsko dobro po prijedlogu državnog odvjetništva izravnom primjenom odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama bez prilaganja tabularne isprave.

 

8.              Predlagateljica upisa je upis pomorskog dobra predložila na temelju odredbe članka 3. stavak 3. članka 14 stavaka 1. u vezi članka 15. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03, 100/04 i 141/06 – dalje ZPDML).

 

9. Odredbom članka 3. stavak 3. ZPDML-a propisano je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom (članak 10. stavak 1.) kao osoba koja upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara za pomorsko dobro određene upravo predlagateljica upisa.

 

10.              Odredbom članka 118. stavak 2. ZPDML-a bilo je propisano da će državni odvjetnik podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na pomorskom dobru iz stavka 1. ovoga članka i upisati pomorsko dobro, a stavak 3. da granica pomorskog dobra utvrđena prema Pomorskom zakoniku ostaje na snazi te će Državno odvjetništvo postupiti sukladno stavku 2. ovog članka.

 

11.              Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-4445/2008 od 4. listopada 2011. ("Narodne novine", broj 123/11) u članku 118. ukinut je stavak 2. i stavak 3. u dijelu koji glasi: "te će Državno odvjetništvo postupiti sukladno stavku 2. ovog članka".

 

12.              Nakon što su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinite odredbe članka 118. stavka 2. i  djelom stavka 3. ZPDML državno odvjetništvo nije ovlašteno podnijeti prijedlog u ime Republike Hrvatske za brisanje prava vlasništva  i uknjižbu pomorskog dobra za nekretnine za koje je poznat titular prava vlasništva u zemljišnoknjižnom postupku.

 

13.              Prema članku 14. ZPDML-a granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva na prijedlog županijskog povjerenstva za granice prema članku 15. istog Zakona Ministarstvo dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige, te se u katastru unose podaci i granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima, s time da postupak evidentiranja i obilježavanja pomorskog dobra propisuje ministar.

 

14.              Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra ("Narodne novine" broj 8/04, 82/05 – u daljnjem tekstu Uredba) propisuje, između ostalog, kriterije i postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, pa tako u članku 4. navodi da Povjerenstvo (županjsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra na čijem području postoji pomorsko dobro) izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra temeljem godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili iznimno temeljem zahtjeva, da Povjerenstvo djeluje pri županijskom upravnom tijelu nadležnom za poslove pomorstva, dok u članku 7. propisuje od čega se prijedlog sastoji i koje priloge mora sadržavati. U članku 9. određuje da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem u upravnom postupku koji donosi Povjerenstvo Ministarstva i koje sadrži opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuju, koje se dostavlja Republici Hrvatskoj putem nadležnog Županijskog državnog odvjetništva, a koje pak isto dostavlja nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe u zemljišnim knjigama.

 

15.              Način obilježavanja pomorskog dobra izrada, pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata za potrebe evidentiranja pomorskog dobra, te provedba elaborata u katastarskim i zemljišnim knjigama propisan je Pravilnik o evidentiranu i obilježavanju pomorskog dobra ("Narodne novine", broj 19/05 – dalje Pravilnik) koji u članku 2. propisuje da se geodetski elaborat za potrebe evidentiranja pomorskog dobra izrađuje  na temelju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra, a u članku 10. stavku 1. da Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u  skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra, te se može koristiti za potrebe evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je potvrđen od nadležnog ureda za katastar prema članku 11. Pravilnika, s time da je glavom IV. i V Pravilnika propisana provedba geodetskog elaborata u katastru i zemljišnim knjigama.

 

16.              Iz navedene materijalno pravne regulative jasno proizlazi da je upisu nekretnine kao pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi prethodio upravni postupak u kojem je nadležno tijelo konačnim rješenje utvrđuje granicu pomorskog dobra, te se na temelju tog rješenja pomorsko dobro evidentira u katastru i zemljišnim knjigama. Navedeni propisi ne prave razliku u pogledu upisane kulture čestice na način kako to smatra predlagateljica i ne propisuje da nekretnine koje su u naznaci kulture upisane pod pojmom koji se može podvesti pod ono što članka 3. i članka 4. ZPDML-a definira kao pomorsko dobro, da se upisuje kao pomorsko dobro po sili zakona, već jasno određuju u kojoj vrsti postupka, pred kojim tijelom i na koji način se nekretnina utvrđuje kao pomorsko dobro i na temelju čega se provodi upis u zemljišnoj knjizi.

 

17.              Kako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da predlagateljica uz prijedlog nije podnijela ispravu koja bi ukazivala da je predmetna nekretnina pomorsko dobro, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za uknjižbu  odbijen kao neosnovan.

 

18. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 99. stavak 2. i članka 149. stavak 3. ZZK-a odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Split, 23. listopada 2023.