REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-337/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević, kao predsjednice vijeća, te Renate Pražetina Kaleb i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog OH zbog kaznenog djela iz članka 235. stavka 3. Kaznenog zakona („Narodne Novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.– dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama oštećene kao tužiteljice NH, izjavljenim protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj:K-1766/23 od 7. veljače 2024., u javnoj sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2025., u prisutnosti oštećene kao tužiteljice NH i njenog opunomoćenika, odvjetnika VH,
p r e s u d i o j e
Žalbe oštećene kao tužiteljice NH odbijaju se kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-1766/23 od 7. veljače 2024., na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13, 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP), optuženi OH oslobođen je optužbe da je počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 3. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude.
1.2. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP-a oštećena kao tužiteljica NH je s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u cijelosti upućena u parnični postupak.
1.3. Na temelju članka 149. stavka 3. u svezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP-a oštećena kao tužiteljica NH obvezana je naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 132,72 eura / 1.000,00 kuna, a koje troškove je dužna platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.
2. Protiv pobijane presude žalbu je podnijela oštećena kao tužiteljica NH po opunomoćeniku VH, odvjetniku iz [adresa], zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predložila da drugostupanjski sud provede raspravu i donese presudu. Zatražila je obavijest o održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća.
2.1. Također je protiv pobijane presude žalbu podnijela oštećenica kao tužiteljica osobno, a iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je u žalbi predložila da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, kao i da se obavijesti o sjednici drugostupanjskog vijeća.
3. Odgovor na žalbe oštećenice kao tužiteljice nije podnesen.
4. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, sukladno odredbi članka 474. ZKP-a.
5. Na temelju članka 475. stavak 2. ZKP-a na njihov zahtjev, o sjednici vijeća izvješteni su oštećena kao tužiteljica NH i njen opunomoćenik, odvjetnik VH i optuženi OH, a sjednici su pristupili oštećenica kao tužiteljica i njen opunomoćenik, koji su u bitnom izložili najvažnije dijelove žalbe i odgovor na žalbu, a nije pristupio uredno pozvan optuženi OH, pa je vijeće odlučilo provesti sjednicu u njegovoj odsutnosti.
6. Žalbe oštećenice kao tužiteljice nisu osnovane.
7. Imajući u vidu sadržaj žalbi oštećenice kao tužiteljice, one će se razmatrati kao jedinstvena žalba.
8. Oštećenica kao tužiteljica se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11., stavak 2. i 3. ZKP-a, s tim da iz obrazloženja žalbenih navoda proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Iz obrazloženja tog žalbenog razloga proizlazi da ne prihvaća zaključke prvostupanjskog suda o utvrđenom činjeničnom stanju te nastoji dovesti u sumnju ispravnost činjeničnih utvrđenja suda prvog stupnja. Pri tome se neosnovano u žalbi ističe da je optuženik prilikom prvog ispitivanja priznao kazneno djelo, koju okolnost prvostupanjski sud nije razmatrao tijekom postupka, te daje svoje viđenje sadržaja iznesene obrane optuženika, pri tome zanemarujući odredbu članka 435. stavak 1. ZKP-a i okolnost da su u bitnom suglasne obrane koje optuženik iznosi prilikom prvog ispitivanja i na raspravi, zbog čega nema potrebe da se reproducira odnosno pročita prijašnji iskaz optuženika. Suprotno navodima žalbe, nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koje ukazuje optuženik.
8.1. Dakle svi ti prigovori koji se u žalbi podvode pod postupovne povrede, u biti su iz činjenične sfere i stoga će očitovanje o njima uslijediti u okviru žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
8.2. Pobijajući utvrđeno činjenično stanje žalitelj ističe da je dokazano da je optuženik kao iskusni građevinar postupao s neizravnom namjerom, jer je bio svjestan da propuštanjem da zaštiti kuću od vremenskih nepogoda koje su se mogle predvidjeti, tijekom građevinskih radova može počiniti kazneno djelo i na to je pristao, pri čemu nije potrebno iste radove ugovarati ili dogovarati jer se isto podrazumijeva, a da je štoviše, priznao da je počinio inkriminirano kazneno djelo već prilikom prvog ispitivanja. Nasuprot tome, ovaj sud nalazi da je sud prvog stupnja, na temelju valjane ocjene izvedenih dokaza osnovano zaključio da nije dokazano da bi optuženik počinio predmetno kazneno djelo.
8.3. Naime, u postupku je bilo sporno je li zbog propusta optuženika tijekom izvođenja građevinskih radova na obiteljskoj kući oštećenice kao tužiteljice, zbog kiše, nastala šteta. Iz iskaza svjedoka NH i GH utvrđeno je da su s optuženikom postigli usmeni dogovor na temelju kojeg je isti sastavio predračun iz kojeg je utvrđeno da nema stavke koja bi se odnosila na zaštitu nakon skidanja krova, pri čemu bi cijena izvođenja radova u tom slučaju bila veća, koja okolnost potvrđuje obranu optuženika da se posao koji je dogovorio sa optuženicom kao tužiteljicom sastojao od rušenja dijela krova i betoniranja deke i da nisu dogovorili izvesti izolaciju i zaštiti dio kuće uslijed podizanja krova.
8.4. Pravilno je stoga sud prvog stupnja zaključio, s obzirom na utvrđenja proizašla iz prethodno citiranih dokaza, da nije dokazano da bi optuženik na temelju dogovora s oštećenicom kao tužiteljicom preuzeo obvezu osiguranja zaštite uslijed skidanja krova, niti da bi postupao s neizravnom namjerom da uništi i učini neuporabljivom tuđu stvar, konkretno unutrašnjost kuće oštećenice kao tužiteljice, jer je tijekom izvođenja građevinskih radova, kada optuženik nije bio prisutan na mjestu radova, u popodnevnim satima padala kiša, uslijed čega su nastala oštećenja unutar dijelova kuće, s tim da navedene okolnosti (da bi optuženik postupao s neizravnom namjerom uništenja kuće oštećenice kao tužiteljice) ne proizlaze niti iz prvog iskaza optuženika iznesenog kod Policijske postaje Poreč, kako to netočno ističe oštećenica kao tužiteljica.
9. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a, nije našao da bi bila ostvarena niti bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a kako razlozima žalbe nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, trebalo je primjenom članka 482. ZKP-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 16. prosinca 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Renata Miličević
