REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-1036/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Jurica Jelinić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Građevinske inspekcije, Hrvatske Republike 21, Osijek, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa KH, službena osoba, radi uklanjanja započete rekonstrukcije i izvršenja rješenja, 16. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/24-02/698, URBROJ: 443-02-01-12-24-4 od 10. srpnja 2024.

II. Poništava se rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/24-02/698, URBROJ: 443-02-01-12-25-16 od 20. siječnja 2025.

III. O troškovima spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u roku od 15 dana od dana objave presude.

Obrazloženje

1.1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/698, URBROJ: 443-02-01-12-24-4 od 10. srpnja 2024. (dalje: rješenje o uklanjanju), u toč. 1. izreke naređeno je tužitelju kao investitoru uklanjanje u roku 90 dana od dana zaprimanja rješenja, započete rekonstrukcije poslovne građevine, dograđenog dijela tlocrtne površine 5,00x12,00 m, visine cca 5,00 m, nove vodovodne i električne instalacije u postojećem dijelu poslovnog prostora na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], poslovni prostor 6, koja se nalazi u kulturno - povijesnoj cjelini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, izvedeno bez akta kojim se odobrava gradnja. U točkama 2. – 6. izreke rješenja tužitelj je upozoren na posljedice ne postupanja po navedenom rješenju odnosno modalitetima izvršenja rješenja.

1.2. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/698, URBROJ: 443-02-01-12-25-16 od 20. siječnja 2025. (dalje: rješenje o izvršenju), utvrđeno je da je rješenje o uklanjanju postalo izvršno 21. listopada 2024. (točka 1. izreke); utvrđeno je da tužitelj kao investitor nije uklonio u roku od devedeset dana od dana zaprimanja rješenja započetu rekonstrukciju poslovne građevine iz točke 1. izreke, koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], poslovni prostor broj 6; u toč. 3. izreke tužitelj se prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju, prvom novčanom kaznom u iznosu od: 6.630,00 eur (šest tisuća šesto trideset eura); u toč. 4. specificiran je broj žiro računa Državnog proračuna Republike Hrvatske i rok od osam dana za uplatu; u toč. 5. i 6. izreke tužitelj je upozoren na posljedice ne postupanja po rješenju o uklanjanju kao i posljedice ne postupanja po rješenju o izvršenju.

1.3. Najprije valja istaknuti da je sud radi potrebe konačnog (i ujednačenog) rješavanja ove upravne stvari, 14. veljače 2025., primjenom odredbe članka 107. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS), izvršio spajanje ovoga spora sa sporom ovoga suda poslovni broj Us I - 137/2025, obzirom da je u navedenim sporovima riječ o istim strankama, a sporovi su pokrenuti radi ocjene zakonitosti pojedinačnih odluka, koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, sukladno načelu učinkovitosti iz članka 8. ZUS-a.

2.1. U tužbi izjavljenoj radi poništenja rješenja o uklanjanju tužitelj navodi da je tuženik pogrešno utvrdio da je riječ o dogradnji, kao i pogrešno utvrdio površinu spornog dijela gradnje (5,00 x 12,00 m). Poziva se na odredbu članka 3. st. 1. al. 28. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.) koja propisuje da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine. Ističe da je na postojećem objektu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], poslovni prostor 6, poduzimao radnje u pravcu uređenja (adaptacije) postojećeg objekta u površini u kojoj je taj objekt već postojao. Rekonstrukcijom se može smatrati promjena krova na jednom dijelu objekta zbog dotrajalih ploča, no to može rezultirati jedino uklanjanjem krova i vraćanjem istog u prvobitno stanje. Poziva se na sadržaj uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Osijek, KLASA: 938-08/24-02/290, URBROJ: 541-25-01/6-24-2 te kopije snimke iz zraka koja je sastavni dio tog uvjerenja, na kojoj je vidljivo postojanje objekta za koji tuženik neutemeljeno tvrdi da se radi o dograđenom dijelu, a isti je snimljen još 1968. godine. Kako je riječ o adaptaciji prostora a ne konstrukcijskoj preinaci (rekonstrukciji) osporava donošenje pobijanog rješenja. U odnosu na tlocrtnu površinu navodno dograđenog dijela ističe da je naknadnim premjerama (nakon donošenja osporavanog rješenja) tužitelj utvrdio kako sveukupna površina predmetnog poslovnog prostora zajedno s tim spornim dijelom ne prelazi više od 103 m2, a koji podatak tužitelju nije bio poznat u vrijeme sastavljanja očitovanja na zapisnike o inspekcijskim pregledima na adresi [adresa], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prema izvatku iz zemljišnih knjiga za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dostavlja u prilogu, poslovni prostor br. 6. ima ukupnu površinu 68,95 m2, te bi se pribrajanjem površine navodno dograđenog dijela, kako je to utvrdio tuženik, ukupna površina poslovnog prostora br. 6. povisila na 128,95 m2, što ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju. Čak i pod uvjetom da se u ovom predmetu radi o rekonstrukciji postojećeg objekta dogradnjom, a ne isključivo o adaptaciji, održanjem na snazi prvostupanjskog rješenja nedvojbeno bi došlo do ugroze vlasničkih prava tužitelja na tom poslovnom prostoru jer bi bio prisiljen postupiti po rješenju koje u sebi sadrži netočan podatak o tlocrtnoj površini nezakonito dograđenog dijela, a prema svemu sudeći tako utvrđena tlocrtna površina spornog dijela u sebi sadrži dio objekta koji je u cijelosti zakonit, za koji postoje odgovarajuće dozvole i koji je kao takav upisan u zemljišne knjige. Predlaže da sud izvede dokaze saslušanjem tužitelja u svojstvu stranke, saslušanjem oca tužitelja ĆH iz [adresa], na okolnost postojanja spornog dijela prije 1968. godine te na okolnost izvođenja radova i njihove naravi, provođenjem očevida i građevinskog vještačenja, te uvidom u dokumentaciju priloženu spisu postupka i tužbi.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu (protiv rješenja o uklanjanju) navodi da u cijelosti ostaje kod sadržaja osporavanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. U tužbi izjavljenoj protiv rješenja o izvršenju tužitelj navodi da predmetno rješenje također ne može biti zakonito jer se zasniva na rješenju o uklanjanju, koje nije zakonito, iz prethodno citiranih razloga. Predlaže da sud, poništi osporavano rješenje tuženika, te da sud naredi tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove upravnog spora. Tužitelj je predložio da sud izvrši citirano spajanje spisa, u smislu odredbe članka 107. ZUS-a, te da sud odredi odgodni učinak tužbe do pravomoćnosti odluke o zakonitosti rješenja o uklanjanju, jer bi izvršenje navedenog rješenja ugrozilo njegovu egzistenciju, obzirom da je radom u predmetnom poslovnom prostoru ostvarivao jedini prihod, te kao dokaz prilaže izvadak iz obrtnog registra.

5.1. Primjenom odredbe članka 48. ZUS-a sud je tuženiku rješenjem poslovni broj Us I-1036/2024-5 od 14. veljače 2025., dostavio tužbu na odgovor, te mu je odredio rok od 30 dana od dana primitka prijepisa rješenja da uz svoj odgovor na tužbu dostavi sudu i sve spise koji se odnose na predmet spora.

5.2. Navedeno rješenje ovoga suda tuženiku je uredno dostavljeno 25. veljače 2025., a tuženik nije u ostavljenom roku (kao ni do donošenja ove presude) postupio po prethodno navedenom rješenju ovog suda, niti je zatražio odgodu ili obavijestio sud o eventualnim zaprekama za dostavljanje istoga, pri čemu je bio obaviješten o izvršenom spajanju citiranih spisa (dopis ovoga suda poslovni broj Us I – 1036/2024- 6 od 14. veljače 2025.).

5.3.Odredba članka 48. stavak 3. ZUS-a propisuje da se tuženik u odgovoru na tužbu treba izjasniti o zahtjevima i navodima tužbe te predložiti dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Uz odgovor na tužbu tuženik je dužan priložiti sve dokaze kojima raspolaže.

5.4. Nadalje, odredba članka 8. ZUS propisuje (načelo učinkovitosti) da će sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućit će zlouporabu prava stranaka i drugih sudionika u sporu te će odluku donijeti u razumnom roku.

6.1. Sud je, radi omogućavanja izjašnjavanja stranaka, u skladu s člankom 7. ZUS-a, 20. svibnja 2025., održao raspravu u nazočnosti tužitelja i opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji izostanak nije opravdao, primjenom odredbe članka 91. stavak 3. ZUS-a.

6.2. Na navedenoj raspravi opunomoćenik tužitelja izjavio je da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, te je predložio da sud izvede i dokaz saslušanjem nadležne inspektorice UH. Opunomoćenik tužitelja spisu je priložio i zahtjev podnesen Državnom inspektoratu 17. travnja 2025. za uklanjanje službenog znaka zabrane radova i ponovno provođenje inspekcijskog nadzora na adresi [adresa], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev podnesen Gradu Osijeku, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 14. travnja 2025. kojim je zatraženo izdavanje obavijesti o prijavi početka radova za koje nije potrebna građevinska dozvola prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22., 155/23., 155/25.), na predmetnoj lokaciji, uz koji je priložen i glavni projekt - arhitektonski projekt izrađen od Struktura Osijek d.o.o. u ožujku 2025., za koji smatra da dokazuje da za izvedene radove nije bila potrebna građevinska dozvola, odnosno u krajnjem slučaju da dograđeni dio nije izgrađen u gabaritima kako je to utvrđeno u rješenju o uklanjanju.

6.3. Sud je u raspravnom zapisniku obvezao tužitelja na dostavu (u roku od 40 dana) preslike uporabne dozvole za građevine izgrađene prije 15. veljače 1968., kao i dostavu podatka na koji način je dovršen upravni postupak u kojemu je Konzervatorski odjel u Osijeku 3. travnja 2024. donio rješenje o privremenom obustavljanju svih radova na predmetnoj lokaciji jer su radovi izvedeni bez potrebnih odobrenja od strane investitora BH.

7. Tuženiku je predmetni zapisnik dostavljen 27. svibnja 2025., te je tuženik 6. lipnja 2025. dostavio očitovanje u kojemu je naveo razloge spriječenosti službene osobe da sudjeluje u raspravi održanoj 20. svibnja 2025., te je naveo da je citirana prijava početka gradnje na temelju glavnog projekta (izrađenog od Struktura Osijek d.o.o.) od strane nadležnog ureda ocijenjena kao nepotpuna o čemu je priložio dokaz (zabilješka u spisu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Osijeka od 17. travnja 2025.). Nadalje ističe da je građevinskoj inspekciji dostavljen citirani glavni projekt oznake GP 02/25 , izrađen od ovlaštenog projektanta ŽH ing. grad. ovi. arh. A 1394, koji se sastoji od jedne mape naziva arhitektonski projekt. Stoga priložen glavni projekt smatra nepotpunim, nema projekta novih instalacija, nije priložen dokaz legalnosti dvorišnog dijela građevine čije je uklanjanje naređeno, prikazano postojeće stanje građevine ne odgovara stvarnom stanju koje je bilo na terenu prije izgradnje bespravne gradnje, a tog postojećeg stanja na lokaciji nema. Smatra da iz akata koji su priloženi spisu tuženika proizlazi da se radi o gradnji izvršenoj tijekom 2024. godine, te je investitor morao posjedovati akt kojim se odobrava gradnja. Ističe da je osporavanim rješenjem investitoru naređeno uklanjanje dograđenog dvorišnog dijela i uklanjanje novih instalacija izvedenih i unutar postojećeg dijela poslovnog prostora građevine, dok postojeći dio s dograđenim dijelom čini jedinstvenu cjelinu - poslovni prostor, a u predmetnom poslovnom prostoru je izvedena nova vodovodna instalacija.

8.1. Sud je ponovno održao raspravu 11. studenog 2025. u nazočnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji izostanak nije opravdao, primjenom odredbe članka 91. stavak 3. ZUS-a.

8.2. Na navedenoj raspravi tužitelj je priložio prijavu početka građenja izdanu od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Osijeka od 17. srpnja 2025. (koja je između ostaloga dostavljena i tuženiku), Uvjerenje državne geodetske uprave od 02. svibnja 2025. (uz presliku digitalne ortofoto karte), Uvjerenje Područnog ureda za katastar Osijek od 05. svibnja 2025. (za građevine označene kao A, B i C locirane na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], očitovanje Uprave za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Osijeku od 21. siječnja 2025. (iz kojega između ostaloga proizlazi da je Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija poništilo rješenje Konzervatorskog odjela u Osijeku o obustavljanju radova na čestici 7687 k. o. [katastarska općina], presliku Elektrotehničkog projekta - Glavnog projekta za rekonstrukciju poslovnog prostora broj 6 sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te glavni projekt – arhitektonski projekt oznake GP 02/25 A iz ožujka 2025. izrađen od Strukture Osijek d.o.o. za rekonstrukciju prethodno citiranog poslovnog prostora broj 6.

8.3. Na upit sutkinje tužitelj je naveo da je prije početka radova od strane Konzervatorskog odjela usmeno informiran da se na zaštitu kulturnog dobra kulturno- povijesne cjeline ne odnosi gradnja koja nije vidljiva izvana, dok je rješenje izdano samo u odnosu na istočna vrata ulaza u objekat. U odnosu na sanitarni čvor navodi da su WC-i uvijek bili u dvorištu i njima su se služili gosti lokala, te da je još djed tužitelja tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća izveo radove vidljive na snimkama Državnog inspektorata (limena ograda koja je zamijenila prethodno stavljanje salonit ploče), te je upravo na zahtjev NH i stavljena navedena ograda kako gosti lokala ne bi ulazili u njegov dio dvorišta. Sami WC-i prvobitno su izrađeni 60-ih godina i već tada su bili povezani s lokalom, dakle prije sklapanja diobnog sporazuma suvlasnika. Tužitelj je također pružio na uvid fotografiju – ispis sa Facebook-a objave EH (korisničko ime: FH) od 31. listopada 2015. na kojoj snimci se vidi postojanje sporne nadogradnje u dvorištu.

8.4. Primjenom odredbe članka 93. stavak 2. ZUS-a, sud je odbio kao nepotrebne za rješavanje ove upravne stvari dokazne prijedloge: saslušanja oca tužitelja odnosno ĆH, saslušanja nadležne inspektorice UH, u svojstvu svjedoka, te dokazne prijedloge provođenja vještačenja po stalnom sudskom vještaku građevinske struke i očevidom na predmetnoj lokaciji, također i primjenom odredbe članka 8. ZUS-a, radi izbjegavanja nepotrebnih radnji i stvaranja nepotrebnih troškova, obzirom da navedeni dokazi nisu potrebni u ocjeni zakonitosti osporavanih rješenja, također i primjenom odredbe članka 8. ZUS-a, odnosno iz razloga što je sud utvrdio da su predmetna rješenja nezakonita i iz drugih razloga.

9. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, svu dokumentaciju koja je priložena spisu, kao i u spis provedenog upravnog postupka, te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Iz spisa tuženika proizlazi da je 19. lipnja 2024. izvršen očevid na lokaciji [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu je sačinjen zapisnik, KLASA: 362-02/24-04/914, pri čemu je predmet nadzora bio poslovni prostor broj 6 (slastičarnica Orijent), a cjelokupna građevina je etažirana i ima više poslovnih prostora. Nadležni inspektor navodi da su se u trenutku očevida izvodili građevinski radovi postavljanja vodovodnih i električnih instalacija i postavljanje rigips zidova. Predmetni poslovni prostor u kojem se izvode građevinski radovi je površine cca 120 m2. Vizualnim pregledom iz dvorišta utvrđeno je da je izvršena rekonstrukcija poslovnog prostora broj 6 na način da je izvedena dogradnja tlocrtne površine 5,00 x 12,00 m, približne visine od 4,50 do 5 00 m. Izvedena je konstrukcija od čeličnih profila, obložena limom izvana i gips kartonskim pločama iznutra bez izolacije, krovna konstrukcija čelična, pokrov lim. Nadležni inspektor izvršio je uvid u neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige, Zemljišnoknjižnog odjela Osijek, zk. ul. [broj ZK uloška], poslovnog prostora br. 6 koji se nalazi u prizemlju, ulaz [adresa], koji se sastoji od poslovnog prostora i hodnika, te zasebno WC-a u dvorištu, ukupno korisne površine 68,95 m2, gdje je kao vlasnik upisan tužitelj.

11. Nadalje, uvidom u dokumentaciju nadležnog Odjela za prostorno uređenje grada Osijeka utvrđeno je da za rekonstrukciju koja je predmet nadzora na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izdana izvršna građevinska dozvola.

12. U postupku je također utvrđeno, uvidom u geoportal kulturnih dobara Republike Hrvatske, da se predmetna građevina nalazi u Kulturno - povijesnoj cjelini registarski broj [registarska oznaka], kao zaštićeno kulturno dobro (dakle, ne zgrada samostalno već cjelina).

13. Rješenjem Konzervatorskog odjela u Osijeku, KLASA: UP/l 612- 08/24- 08/0029 URBROJ: 532-05-02-0511 -24-1 od 03. travnja 2024. privremeno se obustavljaju radovi na zgradi u [adresa], B [adresa], na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer se isti izvode bez potrebnih odobrenja, povodom prijave NH i VH.

14. Tužitelju je u postupku omogućeno izjašnjavanje, te je isti dostavio očitovanje 08. srpnja 2024. u kojemu je osporio bespravnu gradnju, navodeći da je u međuvremenu zatražio izdavanje dozvola za obavljanje radova, koje nije zatražio ranije.

15. Osporavano rješenje temelji se na odredbi članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, uz primjenu (u obrazloženju osporavanog rješenja o uklanjanju) citiranih odredbi Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine", broj: 115/18 i 117/21, dalje: ZDI), odnosno na zaključku tuženika da je tužitelj izvršio rekonstrukciju bez akta kojim se odobrava gradnja.

16. U pogledu moguće visine kazne tuženik se pozvao na odredbe Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj: 109/2023, dalje: Naputak/23).

17. Odredbom članka 117. stavak 1. ZDI propisano je, između ostaloga, da građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine uklanjanje građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili postojeće građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini koja se nezakonito rekonstruira, u roku koji ne može bi ti duži od 120 dana.

18. Iz uvjerenja Područnog ureda za katastar Osijek od 8. studenog 2024. i odgovarajućih priloga (list 70 – 74 spisa) proizlazi da je građevina evidentirana u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] (mbr. 320668) na kč. br. [katastarska čestica], prije 15. veljače 1968.; Identifikacijom je utvrđeno da su građevine označene kao A i B, locirane na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazane na snimci iz zraka izrađenoj na temelju snimanja iz zraka obavljenog 1968. godine.; dok iz izvoda iz katastarskog plana za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina] proizlazi veličina i prostorni položaj do tada izgrađenih objekata, o kojoj činjenici se tuženik nije očitovao u provedenom postupku (kao ni sporu).

19. Nadalje, iz sadržaja potvrde Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Osijek (list 63 - 64 spisa) od 11. rujna 2007. proizlazi sadržaj projekta etažiranja zgrade u [adresa], izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz kojeg je (kao i iz priloženog tlocrta) razvidno da wc u dvorištu (ukupno 3 wc-a) koriste stan 3 (ukupne korisne površine 26,26 m2); poslovni prostor 5 (ukupne korisne površine 39,87 m2) te poslovni prostor broj 6, ukupne površine 68, 95 m2. Iz skice (tlorisa) prizemlja razvidno je da poslovni prostor 6 ima izlaz samo prema jednom od dvorišnih wc-a.

20. Iz izvatka zk. uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], razvidno je, između ostaloga, da je tužitelj vlasnik poslovnog prostora br. 6 koji se nalazi u prizemlju, ulaz [adresa], koji se sastoji od poslovnog prostora i hodnika, te zasebno WC-a u dvorištu, ukupno korisne površine 68,95 m2; da je vlasnik stana 3 (ukupne korisne površine 26,26 m2 – u koji je uključen i zasebni wc u dvorištu) VH, te da je vlasnik poslovnog prostora broj 5 (ukupne korisne površine 39,87 m2 – uz wc u dvorištu) NH.

21. Iz prijave početka građenja za jednostavne građevine i radove od 17. srpnja 2025. proizlazi da je tužitelj 14. travnja 2025. prijavio početak građenja, a radovi će se obavljati sukladno priloženom glavnom projektu, zajedničke oznake 02/25 zk, glavnog projektanta ŠH, ing. građ, koji projekt sadržava Mapu 1 (arhitektonski projekt) i Mapu 2 (elektrotehnički projekt).

22 Iz sadržaja dopisa Uprave za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Osijeku od 21. siječnja 2025. doista, između ostaloga, proizlazi da je Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija poništilo rješenje Konzervatorskog odjela u Osijeku o obustavljanju radova na čestici 7687 k. o. [katastarska općina] jer u rješenju nije nedvojbeno utvrđeno koji radovi se obustavljaju, odnosno koji radovi su predmet postupka. Iz spisa i uslijed pasivnosti tuženika nije moguće utvrditi je li Konzervatorski odjel odlučivao o glavnom projektu ili o prethodnom odobrenju.

23. Najprije valja istaknuti da je upravo zbog činjenica da je sporna gradnja izvršena u kulturno - povijesnoj cjelini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno razmotriti i odredbe (kod donošenja osporavanog rješenja važećeg) Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 98/15., 102/15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20., 117/21., 114/22., 145/24.; dalje: ZZOKD).

24. Tako odredba članka 62. stavak 1. ZZOKD propisuje da se radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se kao radnje iz stavka 1. ovoga članka smatraju osobito: građenje i radovi iz članka 61.b stavka 5. ovoga Zakona, konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra u smislu ovoga Zakona, kao i građenje ostalih jednostavnih i drugih građevina i radova na području na kojem se nalazi kulturno dobro. Stavkom 5. navedenog članka propisano je da izdavanje prethodnog odobrenja ne znači da je utvrđeno da su za obavljanje radnji iz stavka 1. ovoga članka ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisom, već da su navedene radnje u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra prema ovom Zakonu.

25. Nadalje, odredba članka 61. b stavak ZZOKD propisuje za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra koji se obavljaju na temelju glavnog projekta, a za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, na zahtjev upravnog tijela, odnosno tijela državne uprave iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona prije započinjanja radova nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnog dobra (stavak 1.); Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra iz stavka 1. ovoga članka odbit će se rješenjem ako su predloženi radovi u suprotnosti s utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnog dobra ili svrhom zaštite kulturnog dobra propisanom ovim Zakonom (stavak 2.); Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev upravnog tijela odnosno tijela državne uprave putem kojeg je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra, nadležno tijelo prije započinjanja radova izdaje potvrdu kojom utvrđuje da je glavni projekt u skladu s ovim Zakonom glede pitanja u vezi s kojima su utvrđeni posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra (stavak 3.); Ako glavni projekt iz stavka 3. ovoga članka nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima, zahtjev za izdavanje potvrde odbija se rješenjem (stavak 4.); Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela (stavak 5.).

26. Iz sudske prakse proizlazi da u slučaju kada je nekretnina dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline, za ugradnju cijevi za grijanje (kao jedinom zahvatu) nije potrebna dozvola konzervatora ako se radi o radovima koji se ne izvode na temelju glavnog projekta i ne utječu na konstrukciju, vanjštinu i zajedničke dijelove građevine, te ako su to zamjene i popravci instalacija (članak 48. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara - "Narodne novine" br. 145/24., 151/25.; dalje: ZZOKD/24). Međutim, ako zahvat može utjecati na svojstvo kulturnog dobra ili je složeniji, potrebno je pribaviti odobrenje Ministarstva nadležnog za kulturu (članak 47. ZZOKD/24).

27. U pogledu obveze ishođenja konzervatorskih akata za radove unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline kada se radovi izvode na temelju glavnog projekta (što uključuje i instalacijske radove poput ugradnje cijevi za grijanje), potrebno je ishoditi potvrdu nadležnog konzervatorskog tijela. Iako ZZOKD/24 predviđa određene iznimke od "prethodnog odobrenja" za radove temeljene na glavnom projektu, on istovremeno propisuje obvezu ishođenja posebnih uvjeta zaštite i potvrde glavnog projekta kojom se utvrđuje da je taj projekt u skladu s navedenim uvjetima.

28. Dakle, prema relevantnim zakonskim odredbama važećeg ZZOKD/24 postupak za radove koji se izvode na temelju glavnog projekta unutar zaštićene cjeline je: - Ishođenje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra, a nakon izrade glavnog projekta, investitor je dužan ishoditi potvrdu kojom nadležno tijelo utvrđuje da je glavni projekt izrađen u skladu s prethodno izdanim posebnim uvjetima zaštite, te se bez navedene potvrde glavni projekt ne smatra valjanim aktom za početak radova.

29. Dakle, radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra poduzimaju se uz prethodno odobrenje, izuzev onih koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, gdje se obveza prenosi na ishođenje potvrde tog projekta prema članku 61.b stavku 3. ZZOKD. U pogledu instalacijskih radova i mogućnosti utjecaja na integritet i svojstva kulturnog dobra, sudska praksa je zauzela stav da se radovi na instalacijama unutar zaštićene cjeline smatraju zahvatom za koji je potrebna potvrda konzervatora ako ti radovi utječu na integritet ili arhitektonska obilježja građevine (pravomoćna presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Us I-415/2022-16). Za cjelovite sanacije i zahvate na tehničkim sustavima unutar zaštićenih zona (poput Zone A), dokumentaciju mora izraditi osoba s dopuštenjem za poslove na zaštiti kulturnih dobara, a ista mora biti potvrđena od strane nadležnog tijela (presuda ovoga suda poslovni broj Us I-1520/2023-19).

30. Čak i ako se radi o manjim zahvatima ili sanacijama, oni moraju biti u skladu s konzervatorskim principima i potvrđeni kroz glavni projekt (pravomoćna presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Us I-272/2022-6).

31. Izvođenje radova bez potvrde glavnog projekta od strane konzervatora (čak i ako investitor posjeduje glavni projekt) povlači sljedeće pravne posljedice: obustavu radova; uklanjanje i povrat u prijašnje stanje (ako su radovi izvedeni bez potrebnih konzervatorskih akata, inspekcija može naložiti uklanjanje izvedenog stanja ili usklađivanje s konzervatorskim uvjetima).

32. Slijedom svega navedenoga sud nije mogao osporavano rješenje o uklanjanju ostaviti na snazi jer iz istoga nije moguće nedvojbeno utvrditi (niti je tuženik tijekom spora svojom aktivnošću pomogao utvrditi činjenice osporene u tužbi):

- koliko tlocrtno iznosi sporni dio nadogradnje i je li uklanjanjem naloženo i uklanjanje nespornog dijela građevine;

- koji građevinski radovi su točno bespravno izvedeni prema shvaćanju tuženika – pri čemu je potrebno decidirano utvrditi kada je sporno uklanjanje prethodno opisanih dvorišnih wc-a (uz povezivanje prostora sa poslovnim prostorom tužitelja) doista izvedeno – uz obavezno sudjelovanje tužitelja;

- koje radnje su prije sporne gradnje zatražene od nadležnog Konzervatorskog odjela, je li postojala usmena uputa o mogućnosti gradnje/rekonstrukcije u dvorištu; je li Konzervatorski odjel sudjelovao u potvrdi naknadno ishođenog glavnog projekta i/ili izdavanju posebnih uvjeta.

33. Sud također smatra, uzevši u obzir združeni učinak odredbi ZDI, Zakona o gradnji i ZZOKD, da je tuženik propustio razmotriti prilikom odlučivanja i taj aspekt, te je propustio i na potpuno utvrđeno činjenično stanje izvesti test razmjernosti između primijenjene mjere i legitimnog cilja koji se njome nastojao postići.

34. Dakle, u odnosu na rješenje o uklanjanju sud nije mogao isto ocijeniti zakonitim jer je isto nezakonito i uslijed manjka utvrđenja odlučnih činjenica kao i obrazloženja istih, prema članku 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21 – dalje: ZUP).

35. Stoga je, primjenom članka 117. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.

36. Tuženiku je na dispoziciji, po utvrđenju relevantnih činjenica procijeniti potrebu ponovnog pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

37. Imajući u vidu procesnu disciplinu i načelo učinkovitosti, rješenje o izvršenju valjalo je poništiti već i postojanjem razloga iz članka 48. stavak 3. ZUS-a u vezi članka 117. stavak 1. ZUS-a, s obzirom na iskazanu pasivnost tuženika (propust dostave odgovora na tužbu i spisa tuženika).

38. Podredno, odredbom članka 104. ZDI propisano je da ako je stranka izvršila obvezu iz inspekcijskog rješenja ili iz nekoga drugog razloga prestane obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, inspektor će po službenoj dužnosti rješenjem obustaviti postupak izvršenja inspekcijskog rješenja.

39. Također, članak 146. stavak 1. ZUP-a propisuje da će javnopravno tijelo obustaviti izvršenje, a izvršene radnje poništiti: 1. ako utvrdi da je obveza izvršena, 2. ako utvrdi da izvršenje uopće nije bilo dopušteno, 3. ako utvrdi da je izvršenje započeto prema osobi koja nije u obvezi, 4. ako predlagatelj izvršenja odustane od prijedloga, 5. ako utvrdi da je rješenje koje čini osnovu izvršenja oglašeno ništavim, poništeno ili ukinuto, 6. u drugim propisanim slučajevima.

40. Obzirom da je sud rješenje o uklanjanju koje predstavlja osnovu izvršenja, (nepravomoćno) poništio, izvjestan je i nastup uvjeta iz članka 146. stavak 1. točka 5. ZUP-a za poništavanje rješenja o izvršenju. Naime, prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi izvršni (ovršni) naslov mora postojati tijekom cijelog postupka izvršenja.

41. S obzirom na način odlučivanja o zakonitosti rješenja o izvršenju, sud nije odredio odgodni učinak tužbe do pravomoćnosti odluke.

42. Stoga je valjalo odlučiti kao u toč. II. izreke ove presude.

43. Primjenom odredbe članka 148. stavak 4. ZUS-a sud će o trošku upravnog spora odlučiti zasebnim rješenjem, kako je to navedeno u toč. III izreke presude.

U Osijeku 16. prosinca 2025.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju po opunomoćeniku

2. Tuženiku