REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-1667/2021-38
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJE
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Carmen Topalušić, u pravnoj stvari tužiteljice PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Danijelu Papku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku OD, dipl. pravniku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice UD, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika, dana 16. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici, na ime naknade štete, iznos od 4.510,31 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2020. do isplate, i do do 1. siječnja 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica zahtjeva od suda naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici, na ime naknade štete, ostali iznos od 1.223,32 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2020. do isplate.
III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove postupka isplatom iznosa od 2.026,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 16. prosinca 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je tužba povučena, djelomično, za iznos od 570,70 eura sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 504,34 eura od 8. prosinca 2020. do isplate i na iznos od 66,36 eura od 29. ožujka 2021. do isplate.
Obrazloženje
1. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u podnesku tužiteljice od 8. lipnja 2022. (str. 72-74 spisa), izražen u službenoj valuti euro na ročištu održanom 2. srpnja 2025. (str. 170-171 spisa), kojim tužiteljica zahtijeva od suda naložiti tuženiku nadoknaditi tužiteljici neimovinsku i imovinsku štetu isplatom ukupnog iznosa od 5.733,63 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2020. do isplate.
2. Među strankama je tijekom postupka učinjeno nespornim da je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za štetu uzrokovanu tužiteljici ozljeđivanjem u prometnoj nezgodi koja se dogodila 18. lipnja 2020. u Zagrebu - Pešćenica, na križanju Radničke ceste i Žitnjačke ceste, a u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao putnica koja se prevozila autobusom ZET-a (broj linije: 290 [adresa] – [adresa], reg. oz. [registarska oznaka]), za koje je u trenutku predmetne prometne nezgode bilo sklopljeno osiguranje od automobilske odgovornosti s tuženikom.
3. Učinjeno je nespornim i da se tužiteljica 7. prosinca 2020., dakle prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom i da joj tuženik na ime naknade štete isplatio iznos od 30.000,00 kuna.
4. Učinjeno je nespornim i da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani i da cijena sata tuđe pomoći i njege iznosi 3,29 eura.
5. Ostao je sporan opseg štete koja je tužiteljici uzrokovana ozljeđivanjem u predmetnoj prometnoj nezgodi, a time i visina naknade za tu štetu.
6. Naime, iz tvrdnji tužiteljice u tužbi i tijekom postupka proizlazi da tužiteljica drži da pravičnu novčanu naknadu za povrijeđeno joj pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u predmetnoj prometnoj nezgodi predstavlja iznos od 68.000,00 kuna, kao i da ima pravo na naknadu za imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 5.200,00 kuna, ukupno 73.200,00 kuna, pa kako joj je tuženik isplatio 30.000,00 kuna, to zahtijeva isplatu ostalog iznosa od 43.200,00 kuna, odnosno 5.733,63 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. prosinca 2020., kao prvog iza dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa do isplate.
7. Međutim, iz tuženikovog odgovora na tužbu i tvrdnji tijekom postupka proizlazi, u bitnom, da tuženik drži da je iznosom od 30.000,00 kuna, koji je tužiteljici isplatio 18. prosinca 2020., a od kojega se iznos od 2.400,00 kuna odnosi na naknadu štete po osnovi tuđe pomoći i njege, nadoknadio svu štetu uzrokovanu tužiteljici ozljeđivanjem u predmetnoj prometnoj nezgodi.
8. Ovaj sud je tijekom postupka izvršio uvid u zamolbu od 3.7.2020. s potvrdom o primitku (str. 5-6 spisa), zapisnik o očevidu od 22.9.2020. (str. 7-9 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 10-38, 57 spisa), uvjerenje o radnoj sposobnosti radnika od 29.3.2021.(str. 39 spisa), izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika od 29.4.2021. (str. 40- 45 spisa), odštetni zahtjev od 3.12.2020. s potvrdom o primitku i povratnicom (str. 48-50 spisa), zdravstveni karton (str. 100-161 spisa) i liječničku potvrdu (str. 98 spisa), te je izveo dokaz medicinskim vještačenjem (str. 64-67, 91-92, 96 i 170-171 spisa).
9. Na temelju ocjene izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08. i 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. i 70/19., dalje: ZPP), te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
10. Naime, radi utvrđenja opsega štete uzrokovane tužiteljici ozljeđivanjem u predmetnoj prometnoj nezgodi izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Žarku Rašiću i dr. Gordanu Makariću, koji su u svom pisano iznijetom nalazu i mišljenju, izrađenom na temelju medicinske dokumentacije koja je priložena u spis i pregleda tužiteljice, naveli, u bitnom, da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila kompresivni prijelom drugog i trećeg slabinskog kralješka. Liječena je konzervativno imobilizacijom, trupouporišnim steznikom. Redovite kontrole kirurga uz rtg praćenje sanacijskog tijeka prijeloma. Provela je fizikalnu terapiju. Tužiteljica je na psihičkom planu razvila simptomatiku elemenata PTSP-a (F43.1). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Liječenje tužiteljice s kirurškog stanovišta završeno je 29.3.2021., kada je dobila ocjenu o radnoj sposobnosti specijaliste medicine rada. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 29.7.2021. kada se i liječenje može smatrati završenim.
11. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta sumarno 5 dana, srednjeg intenziteta sumarno 14 dana, manjeg intenziteta sumarno 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenja životnih aktivnosti.
12. Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj.
13. Tuđa pomoć bila joj je potrebna nakon napuštanja bolničkog liječenja 10 dana po 3 sata dnevno, zatim 75 dana po 2 sata dnevno, te još 30 dana po 1 sat dnevno za obavljanje kućnih poslova (kuhanje, peglanje, spremanje) nabavku i pripremu hrane i sl. 14. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno cijene 22% (s kirurškog motrišta 15%, s psihijatrijskog motrišta 10%), te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Navedeno se ogleda s kirurškog motrišta u ograničenoj pokretljivosti slabinskog dijela kralješnice, te bolovima u slabinskom segmentu kralješnice prilikom dužeg stajanja, hodanja, sjedenja. S psihijatrijskog motrišta tužiteljica ima smanjenu slobodu u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju na način kao što je opisano u psihičkom statusu (afirmira osjećaj osobne insuficijencije, loše reguliran i isprekidan san, povremene intruzije sjećanja, eutimična, no emocionalno labilna, oslabljene emotivne kontrole, sniženog frustracijskog praga, socijalno deprivirana, situacijski napeta i anksiozna).
15. Tuženik je prigovorio psihijatrijskom dijelu nalaza i mišljenja, navodeći, u bitnom, da vještak dr. Gordan Makarić nije utvrdio okolnosti na temelju kojih bi sud mogao zaključiti o postojanju, odnosno ne postojanju odlučnih činjenica. Prvi nalaz psihijatra izrađen je 13.11.2020., odnosno pet mjeseci nakon traume, a u nalazu se navodi da su razlog za pregled obiteljski problemi, dok se trauma spominje samo usput. Slijedom navedenog, psihijatrijske tegobe su posljedica ranijih obiteljskih problema koji nisu u uzročnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Stoga je ocjena smanjenja životne aktivnosti sa psihijatrijske strane, bez razgraničenja ranijih tegoba od tegoba koje su posljedice predmetnog štetnog događaja, pretjerana.
16. Usmeno obrazlažući nalaz i mišljenje i odgovarajući na prigovore tuženika, vještak dr. Gordan Makarić je objasnio da je ocjenu trajnih posljedica sa psihijatrijskog stajališta donio temeljem analize dinamike štetnog događaja, podataka iz priložene medicinske dokumentacije i rezultata vlastitog ispitivanja. To što se tužiteljica prvi puta javila psihijatru pet mjeseci nakon štetnog događaja nije od značenja, a uostalom iz medicinske dokumentacije je vidljivo da je bila na intenzivnom liječenju zbog posljedica samog ozljeđivanja. Sukladno rješenju suda, vještačio je konkretnu osobu u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme, te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj. Naime, u obzir su uzete, odnosno analizirane i druge nepovoljne životne okolnosti u životu tužiteljice, a koje su navedene u medicinskoj dokumentaciji, no iste nisu u uzete u obzir prilikom ocjene kvalifikatornih okolnosti. Zaključno je naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 15. svibnja 2022. godine.
17. Potom je vještak dr. Gordan Makarić, nakon što je tužiteljica dostavila ispis zdravstvenog kartona, na ročištu održanom 2. srpnja 2025., naveo, u bitnom, da se preslici osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice od 22.8.2018. do 26.1.2024., u koju je izvršio uvid, do predmetnog štetnog događaja koji se bilježi u preslici osobnog zdravstvenog kartona 19.6.2020., ne nalazi podataka o potrebi psihijatrijskog liječenja. Medicinska dokumentacija u kojoj se navode i drugi neželjeni životni događaji koji nisu predmet ovoga spora je analizirana, međutim vještačena je konkretna osoba u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme, te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj. Kada bi se uzeli u obzir i prije navedeni drugi nepovoljni životni događaji, tada bi navedena ocjena kvalifikatornih okolnosti mogla biti i veća, no to nije bio predmet vještačenja.
18. Ovaj sud je ocijenio da su vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Gordan Makarić izradili pisani nalaz i mišljenje jasno, stručno i objektivno, te da je vještak dr. Gordan Makarić usmenim obrazloženjima razložno otklonio sve tuženikove prigovore na svoj dio nalaza i mišljenja, pa je nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića i dr. Gordana Makarića u cijelosti prihvatio.
19. Pritom valja kazati da je nalaz i mišljenje vještaka dr. Gordana Makarića neproturječan sadržaju zdravstvenog kartona i potvrdi Ordinacije opće medicine ED dr. med. u [adresa] od 12. prosinca 2023., koju je potpisala dr. ČD, a iz kojih proizlazi da tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja nije imala ozljeda i tegoba koje su opisane u nalazu i mišljenju vještaka i da do tada nije liječena po psihijatru.
20. Valja kazati i da tuženik nakon drugog usmenog obrazloženja nalaza i mišljenja vještaka dr. Gordana Makarića nije predlagao novo psihijatrijsko vještačenje, već je naveo da nema daljnjih dokaznih prijedloga i da predlaže glavnu raspravu zaključiti.
21. Ovaj sud je ocijenio da okolnosti konkretnog slučaja i utvrđena težina povreda kod tužiteljice opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046., te čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, "Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.i 29/18., dalje u tekstu: ZOO).
22. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, a posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha i neugodnosti tijekom liječenja opisane u medicinskoj dokumentaciji i nalazu i mišljenju liječnika vještaka (pregledi i kontrole kirurga, fizijatra i psihijatra, imobilizacija Schantzovim ovratnikom, RTG, CT, ortoza, trouporišni korzet, anagetici, fizikalna terapija i dr.), postotak smanjenja životnih aktivnosti (22%), dob tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja (51 godina, rođena **.**.1968.) i njeno zanimanje (blagajnica), ovaj sud je ocijenio, uvažavajući i općepoznatu činjenicu inflatornih kretanja od ozljeđivanja tužiteljice do presuđenja, da iznos od 8.200,00 eura predstavlja pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje.
23. Nadalje, tužiteljica bi imala pravo na naknadu za imovinsku štetu zbog potrebne joj nestručne tuđe pomoći u iznosu koji je navela u podnesku od 8.6.2022. od 5.200,00 kuna, današnjih 690,16 eura (1095. st. 1. ZOO), jer joj je tuđa pomoć bila potrebna prema prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka 210 sati i jer su stranke učinile nespornim cijenu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,29 eura.
24. Budući da bi tužiteljica imala pravo na naknadu za neimovinsku štetu i za imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 8.890,16 eura, a tuženik je isplatio tužiteljici 30.000,00 kuna, odnosno 4.379,85 eura (od kojega se iznosa 2.400,00 kuna, odnosno 318,53 eura odnosi na tuđu pomoć i njegu), to je dužan isplatiti tužiteljici preostalih 4.510,31 eura sa zahtijevanom zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2020., kao prvog dana poslije dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa do isplate i to temeljem odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., u daljnjem tekstu: ZOOUP).
25. Pritom valja kazati i da završetak liječenja nije od utjecaja na početak tijeka zatezne kamate, jer za to nema uporišta u zakonskim propisima i protivno je pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017. (tako VSRH u odluci Rev-1056/2017-3 od 27. travnja 2021.).
26. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud je prihvatio zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 4.510,31 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2020. do isplate, a odbio, kao neosnovan, zahtjev tužiteljice za isplatu ostalog iznosa od 1.223,32 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2020. do isplate.
27. Nadalje, budući da je tužiteljica tužbom zahtijevala 6.304,33 eura (47.500,00 kuna) sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 6.237,97 eura (47.000,00 kuna) od 8. prosinca 2020. do isplate i na iznos od 66,36 eura (500,00 kuna) od 29.3.2021. do isplate, a u podnesku 8. lipnja 2022. je zahtijevala 5.733,63 eura (43.200,00 kuna) sa zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2020. do isplate, te da je navedeni podnesak tužiteljice dostavljen tuženiku 28. lipnja 2022. i da se tuženik u roku u roku od 15 dana nije izjasnio o djelomičnom povlačenju tužbe, to je ovaj sud, primjenom odredbe čl. 193. st. 2. ZPP-a), a imajući u vidu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske – Građanski odjel (Broj: Su-IV-16/2021-8 na iznos od od 26. travnja 2021.), utvrdio da je tužba, djelomično, povučena za iznos od 570,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama na iznos od 504,34 eura od 8. prosinca 2020. do isplate i na iznos od 66,36 eura od 29. ožujka 2021. do isplate.
28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a.
29. Tužiteljica je s osnovom uspjela u cijelosti, 100%, a s visinom 78,66% (4.510,31 od 5.733,63 eura), pa je uspjeh tužiteljice kada se ima u vidu osnova i visina zahtjeva 89,33%, a tuženika 10,67%, pa kada se od uspjeha tužiteljice oduzme uspjeh tuženika, tada se iskazuje pozitivna razlika u korist tužiteljice od 78,66%.
30. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 100 bodova (Tbr. 32. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23., dalje: OT), sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), sastava podneska od 2.9.2021. od 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), sastava podnesaka od 13.9.2023., 22.12.2023. i 16.2.2024. od 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), zastupanja na ročištima od 21.1.2022., 12.12.2023. i 2.7.2025. od po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT) i pristupa ročištu za objavu presude 50 bodova (Tbr. 9. toč. 3. OT), ukupno 725 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) iznosi 1.450,00 eura, a s porezom na dodanu vrijednost od 25% (362,50 eura) 1.812,50 eura, a razmjerno razlici uspjeha u korist tužiteljice (78,66%) 1.425,71 eura.
31. Pritom valja kazati da tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 15.09.2022., 27.12.2022., 14.4.2023., 6.5.2024. i 24.3.2025., koji sadržajno predstavljaju požurnice, budući da tužiteljica tim podnescima ni na koji način nije pridonijela razrješenju ovog spora, pa je za zaključiti da trošak sastava tih podnesaka nije bio potreban za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).
32. Nije joj priznat ni trošak sastava podneska od 21.10.2022. u kojemu se bespotrebno upustila u raspravljanje sa sudom o tome tko je dužan platiti predujam za pristup vještaka na ročište, pa je za zaključiti da trošak sastava tog podneska nije bio potreban za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).
33. Nadalje, tužiteljici je valjalo priznati trošak medicinskog vještačenja u cijelosti, u ukupnom iznosu od 464,53 eura (398,17 eura + 33,18 eura + 33,18 eura), budući da je to vještačenje bilo nužno za pravilnu odluku suda u ovoj pravnoj stvari i da cijena troška vještačenja ni na koji način nije ovisila o vrijednosti predmeta spora.
34. Tužiteljici je valjalo priznati trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 54,42 eura (tužiteljica je platila 50% pristojbe, pa je plaćeni iznos niži od pozitivnoj razlici razmjernog iznosa pune pristojbe) i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 81,64 eura (78,66% od 103,79 eura po Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, "Narodne novine", broj: 37/23.).
35. Stoga, ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 2.026,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 16. prosinca 2025. do isplate (čl. 27. u vezi s čl. 107. st. 2. ZID ZPP-a, "Narodne novine", broj: 80/22.).
36. Odluka o stopi zakonske zatezne kamate temelji se na odredbama čl. 29. st. 2. i 7. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 155/23.).
37. Slijedom svega naprijed navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.
U Zagrebu 16. prosinca 2025.
Sutkinja:
Carmen Topalušić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
DNA:
I. Pun. tužiteljice uz rj. na platež pristojbe na presudu (103,79 eura)
II. Tuženiku