REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] M 5

Poslovni broj: UsI-2078/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljica 1. ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje obje zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanja Rojnić i Roland Kontešić, odvjetnici u Puli, Flanatička 11/II, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po opunomoćenici Petri Ambrozić Babić, odvjetnici u Puli, Ulica A. Kačića Miošića 4, radi izdavanja građevinske dozvole, 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-03/24-02/442, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 24. listopada 2024. i građevinska dozvola Istarske županije, Grada Pule, Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za gradnju KLASA: UP/I- 361-03/23-01/000312, URBROJ: 2163-7-05-03-0470-24-0032 od 5. srpnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je isto dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljicama troškove ovog upravnog spora u visini od 2.500,00 € (dvije tisuće pet stotina eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova ovog spora.

Obrazloženje

1. Građevinskom dozvolom Istarske županije, Grada Pule, Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za gradnju KLASA: UP/I- 361-03/23-01/000312, URBROJ: 2163-7-05-03-0470-24-0032 od 5. srpnja 2024. dozvoljava se investitoru, ovdje zainteresiranoj osobi, građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, na postojećoj građevnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake 15/23, koji je sastavni dio građevinske dozvole za koji je glavni projektant OE, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2916.

2. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/24-02/442, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 24. listopada 2024. odbijena je žalba tužiteljica izjavljena protiv citirane građevinske dozvole kao neosnovana.

3. Tužiteljice u pravovremeno podnesenoj tužbi osporavaju zakonitost pobijanog rješenja tuženika i izdane građevinske dozvole. Tužiteljice osporavaju tvrdnju tuženika da je planirana gradnja u skladu s prostornim planom te ističu da u rješenju nisu razmotrene njihove brojne primjedbe. Pozivaju se na čl. 54. i 55. Prostornog plana uređenja Grada [adresa], prema kojima se nova gradnja mora uklopiti u postojeću urbanističku i arhitektonsku strukturu naselja, zadržati karakteristične gabarite, izgled i homogenost prostora te se visina novih građevina mora određivati u odnosu na okolnu izgradnju. Ističu da planirana višestambena zgrada (Po+P+2), visine 10 m, bitno odudara od postojećih objekata koji su u pravilu obiteljske kuće P+1, čime se narušava panoramski izgled naselja i njegov povijesni karakter. Smatraju da bi gradnja negativno utjecala na vrijednost postojećih nekretnina te trajno uništila jedinu preostalu zelenu površinu na području. Navode i ozbiljne probleme s prometom i parkiranjem u jednosmjernoj [adresa] koja već sada nema dovoljno prostora za prolaz vozila i hitnih službi, a izgradnja zgrade bi stanje dodatno pogoršala. Smatraju da su potvrde javnopravnih tijela o vodi i struji nedorečene i da postoji opasnost od preopterećenja infrastrukture. Također tvrde da postupak izdavanja građevinske dozvole nije pravilno proveden, jer rješenje nije dostavljeno svim neposrednim susjedima koji su morali sudjelovati u postupku (AE, C i PE).

4. Tužbenim zahtjevom predlažu da sud poništi pobijano rješenje tuženika i izdanu građevinsku dozvolu. Ujedno je zatražena naknada troškova ovog spora.

5. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu osporava tvrdnje tužiteljica da u rješenju tuženika nije obrazloženo prema kojim je odredbama prostorno-planskih dokumenata glavni projekt usklađen. Ističe da su i građevinska dozvola i rješenje tuženika detaljno obrazloženi i pozivaju se na relevantne propise. Naglašava da se predmetna građevna čestica ne nalazi u obuhvatu Prostornog plana uređenja Grada [adresa], već u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Grada [adresa], koji je mjerodavan za izdavanje građevinske dozvole. Generalni urbanistički plan detaljno definira uvjete gradnje za pojedine zone, a predmetna čestica se nalazi u zoni 12. Glavni projekt i građevinska dozvola u cijelosti su usklađeni s uvjetima Generalnog urbanističkog plana. Zainteresirana osoba navodi da tvrdnje tužiteljica o planiranim etažama i visini zgrade nisu utemeljene, jer u okolnom području već postoje obiteljske kuće s 3–4 nadzemne etaže te višestambene zgrade s 6 etaža, pa planirana zgrada ne odstupa od tipologije izgradnje. Ne postoji ni detaljni plan uređenja koji bi propisao jedinstven broj etaža. U pogledu arhitektonskog oblikovanja, mjerodavan je čl. 84. Generalnog urbanističkog plana, a projekt je s njime usklađen. Fotografije tužiteljica prikazuju samo dio manjih kuća i ne odražavaju stvarno stanje šireg prostora. Također, područje nije zaštićeno kulturno dobro, što je vidljivo iz kartografskih prikaza. Navodi tužiteljica o smanjenju vrijednosti nekretnina ocjenjuju se subjektivnima i neodlučnima, dok se prometni i parkirni problemi smatraju nerelevantnima za postupak izdavanja dozvole. [adresa] nije jednosmjerna, već slijepa, a uvjeti priključenja i prometa utvrđeni su od nadležnih tijela, koja su izdala potvrde na glavni projekt. Zgrada će imati osigurana sva propisana parkirna mjesta. Što se tiče infrastrukturnih kapaciteta (voda, struja), nadležna javnopravna tijela izdala su uredne potvrde, što pokazuje da su priključenja moguća. Poteškoće poput eventualnih kvarova mogu nastati neovisno o novoj gradnji. U odnosu na zelenu površinu, ističe se da se radi o privatnoj parceli namijenjenoj gradnji, kao i da su u glavnom projektu evidentirana i valorizirana sva postojeća stabla, uz obvezu sadnje novih sadnica. Ne radi se o vrijednim biljnim vrstama, a projekt predviđa unapređenje zelenila. Zainteresirana osoba odbacuje tvrdnje o nepravilnoj dostavi dozvole susjedima. Navodi da je dostava provedena sukladno zakonu te da tužiteljice nisu ovlaštene tužbom štititi tuđa prava. Slijedom navedenog, zainteresirana osoba predlaže sudu donošenje presude kojom će se odbiti tužbeni zahtjev te obvezati tužiteljice na naknadu troškova ovog spora.

7. Podneskom od 4. studenog 2025. tužiteljice ostaju u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva te podnose očitovanje radi pojašnjenja činjeničnog stanja i ukazivanja na nezakonitosti vezane uz građevinu izgrađenu temeljem pobijane građevinske dozvole. Predmetna građevina nalazi se u zoni 12 A/C prema Generalnom urbanističkom planu Grada [adresa] ("Narodne novine" broj: 18/24), koja predstavlja područje mješovite stambene izgradnje malih gabarita. Prema tablici lokacijskih uvjeta (čl. 69. Generalnog urbanističkog plana), u ovoj zoni dopušteno je najviše 3 nadzemne etaže, visina do 10 m, tlocrtna površina do 250 m² i kig 0,40. Odredbe čl. 67a i kartografski prikaz 4.4 potvrđuju da su u postojećem izgrađenom području dopušteni isključivo rekonstrukcija, dogradnja i zamjenska gradnja u postojećim gabaritima, bez povećanja katnosti. Suprotno navedenom, na predmetnoj čestici izgrađena je građevina s četiri nadzemne etaže, pri čemu je donja etaža u cijelosti otkopana i više od 50 % njezine visine nalazi se iznad okolnog terena. Prema čl. 68. Generalnog urbanističkog plana i čl. 4. Zakona o gradnji, takva etaža ne može se smatrati podzemnom, jer se klasifikacija ne temelji na funkciji prostora, već na odnosu vanjskih zidova prema okolnom terenu. Iz priloženih fotografija i satelitskih snimki vidljivo je kako je investitor umjetno nasipao i podizao teren radi prikrivanja nadzemnog karaktera donje etaže, što prema Generalnom urbanističkom planu nije dopušteno, jer se visina i ukopanost određuju u odnosu na prirodni teren prije početka gradnje. S obzirom da donja etaža ispunjava sve kriterije nadzemne etaže, građevina u stvarnosti ima četiri nadzemne etaže i prelazi dopuštenu visinu od 10 m, čime je protivna čl. 69. Generalnog urbanističkog plana. Prema čl. 128. Zakona o gradnji, takva građevina smatra se nezakonitom, a prema čl. 156. Zakona o prostornom uređenju nadležno tijelo dužno je obustaviti postupak izdavanja ili poništiti izdani akt. Slijedom navedenog, predmetna građevina je izgrađena protivno prostornom planu te izdana građevinska dozvola ne može ostati na snazi.

8. Očitujući se na potonje citirani podnesak tužiteljica, zainteresirana osoba je istaknula kako je sporna građevinska dozvola u cijelosti izdana u skladu sa zakonskim propisima, pa su svi navodi tužiteljica iz podneska bespredmetni, a sve kako je već navedeno u ranije dostavljenom podnesku. Nadalje je navedeno kako je zainteresirana osoba započela s gradnjom i cjelokupna gradnja je izvršena u skladu sa građevinskom dozvolom, pri tome naglasivši da nije na upravnom sudu da utvrđuje je li izvršena gradnja u skladu sa građevinskom dozvolom, već je predmet raspravljanja u ovom postupku isključivo zakonitost izdane građevinske dozvole, zbog čega su dostavljene fotografije građevine irelevantne za ovaj postupak.

9. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 19. studenog 2025., u prisutnosti 1. tužiteljice osobno i opunomoćenika tužiteljica, a na temelju čl. 89. st. 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24, dalje: ZUS) u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS-a u odsutnosti uredno pozvane zainteresirane osobe i tuženika koji svoj izostanak nisu opravdali, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

10. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

11. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužiteljica da se za potrebe ovog spora provede dokaz uviđajem na licu mjesta te vještačenjem po vještaku građevinske struke, smatrajući to nesvrsishodnim u ovoj fazi postupka, obzirom da su već temeljem dostavljene dokumentacije utvrđeni nedostaci, kao što je to pojašnjeno u nastavku.

12. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

13. Pobijana građevinska dozvola izdana je povodom zahtjeva ovdje zainteresirane osobe podnesenog 30. listopada 2023. za građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, na postojećoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake 15/23, koji je sastavni dio građevinske dozvole za koji je glavni projektant OE, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2916.

14. Prostorni planovi koji se primjenjuju u predmetnoj upravnoj stvari su odredbe Prostornog plana uređenja grada [adresa] (Službene novine Grada Pule, broj 12/06, 12/12, 5/14, 8/14 – pročišćeni tekst, 7/15, 10/15 – pročišćeni tekst, 5/16, 8/16 – pročišćeni tekst, 2/17, 5/17, 8/17 – pročišćeni tekst, 20/18, 1/19 – pročišćeni tekst, 11/19 i 13/19 – pročišćeni tekst, dalje: PPUG [adresa]) i Generalni urbanistički plan Grada [adresa] ( Službene novine grada Pule, broj 5a/08, 12/12, 5/14, 8/14 – pročišćeni tekst, 10/14, 13/14, 19/14 – pročišćeni tekst, 7/15, 9/15 – pročišćeni tekst, 2/17, 5/17, 9/17 – pročišćeni tekst, 20/18, 2/19- pročišćeni tekst, 8/19, 11/19, 8/20 – pročišćeni tekst, 3/21, 04/21 i 06/21 – pročišćeni tekst, dalje: GUP Grada [adresa]).

15. Prema GUP Grada [adresa] i kartografskim prikazima koji su od utjecaja na građevnu česticu, građevna čestica se nalazi: - prema kartografskom prikazu br. 1./B - korištenje i namjena prostora - u mjerilu 1:5000 - unutar zone stambene namjene -,,S", prema kartografskom prikazu 4.3. - način gradnje - u mjerilu 1:10000 unutar oznake zone ,,12", zona „A/C" - područja mješovite gradnje slobodnostojećih i poluugrađenih ili ugrađenih građevina malih gabarita.

16. Odredbom čl. 69. GUP Grada [adresa] u tablici lokacijskih uvjeta i načina gradnje građevina svih namjena određeni su uvjeti za građenje pa je tako u zoni oznake 12 propisana minimalna površina izgrađenosti 70 m2; maksimalna površina izgrađenosti 250 m2; maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,40; najviša visina do vijenca 10 metara; najveći broj etaža 3 te je dopuštena gradnja građevine visokogradnje i pomoćnih građevina.

17. Odredbom čl. 123. st. 10. GUP Grada [adresa] određeno je da je za stan neto površine do 55,0 m2 potrebno osigurati 1 parkirno mjesto, za stan neto povšine od 55,0 do 120,0 m2 2 parkirna mjesta, dok je za stanove preko 120,0 m2 potrebno osigurati 3 parkirna mjesta. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je, između ostalog, da se potreban broj parkirališnih mjesta mora prvenstveno osigurati na građevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru.

18. Odredbom čl. 85. st. 4. GUP Grada [adresa], propisano je da se GUP Grada [adresa] ne dozvoljava rješavanje potrebnog broja parkirališnih mjesta na način da se istima pristupa neposredno duž regulacijskog pravca. Izuzetno se, kod građevne čestice na kojoj se gradi građevina urbane morfologije i tipologije gradnje A ili C i koja ima pristup sa prometne površine kategorije ostale ulice, dva parkirališna mjesta mogu organizirati uz regulacijski pravac.

19. Tuženik u pobijanom rješenju navodi kako je uvidom u projektnu dokumentaciju utvrđeno da je planirana gradnja slobodnostojeće građevine stambene namjene, sa 4 stambene jedinice s tri nadzemne garaže, etažnosti Po+P+2K s ravnim krovom, površina izgrađenosti iznosi 249.80 m2, izgrađenost parcele kig=34.69% za slobodnostojeću građevinu, iskorištenost parcele kis=1.057, učešće zelenila u okolišu je 24.53% čestice, maksimalne visine građevine 10,0 m od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba krovne konstrukcije zadnjeg kata, sve na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 719 m2. Na samoj građevnoj čestici osigurano je 10 parkirališnih mjesta i to -1 parkirališno mjesto za stanove do 55 m2 netto povr5ine (l stan); -2 parkirališna mjesta za stanove od 55,01 m2 do 120m2 netto površine (1 stan); -7 parkirališnih mjesta za stanove preko 120,01 m2 netto površine (2 stana). Građevinska čestica ima kolni i pješački pristup na prometnu površinu k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u skladu s čl. 146. st. 3. toč. 2. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Slijedom navedenog, tuženik ocjenjuje kako je planirana gradnja u skladu s gore citiranim odredbama prostorno planske dokumentacije.

20. Sud djelomično prihvaća navedena utvrđenja tuženika kao pravilna i zakonita.

21. Naime, vezano za navode tužiteljica u kojima one pozivom na odredbe čl. 54. i 55. PPUG [adresa], ističu kako planirana građevina negativno utječe na panoramski izgled postojećeg naselja kao ploda povijesnog razvitka, te da će se posljedično dopuštanjem izgradnje iste umanjiti vrijednost postojećih izgrađenih građevina, za istaknuti je kako je za zakonitost građevinske dozvole odlučno da li je glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole izrađen u skladu s odredbama mjerodavne prostorno planske dokumentacije, u smislu odredbe čl. 110. st. 1. toč. 3. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: Zakon o gradnji), a okolnosti koje tužiteljice problematiziraju, zbog kojih će možebitno doći do negativnog utjecaja na njihovu nekretninu ili izgled naselja u cjelini, su pravno irelevantne za konkretnu upravnu stvar. Ovo stoga što su sukladno dugogodišnjoj upravno sudskoj praksi, koju prihvaća i ovaj prvostupanjski pravni sud, tužiteljice kao susjed međašnik dužne trpjeti utjecaj zakonite gradnje na njihovu nekretninu, koje stajalište je izraženo i u većem broju presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, pa tako primjerice i u presudi tog suda poslovni broj: Usž-729/19-3 od 2. travnja 2021. Sudska praksa dosljedno zauzima stajalište da potencijalno umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina, pa ni subjektivni dojam o narušavanju ambijenta, nije pravno relevantan kriterij u postupku izdavanja građevinske dozvole.

22. S tim u vezi valja ukazati i odredbu čl. 5. PPUG [adresa], kojom je propisano da je temeljno načelo nadzora nad procesima prostornog razvoja Grada Pule provođenje dijela njegovog područja obuhvaćenog važećim Generalnim urbanističkim planom putem planskih rješenja i odredbi za provedbu ovoga Plana i tog Generalnog urbanističkog plana. Generalnim urbanističkim planom detaljnije je strukturiran gradski dio prostora Grada Pule, određeni su uvjeti razgraničavanja prema temeljnim obilježjima, namjenama, oblicima korištenja i zaštite, prikazanim u ovom Planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000 i 1:5000. Također, Generalnim urbanističkim planom detaljnije i podrobnije su određeni i drugi elementi uređivanja prostora, načelno određeni u tekstualnom i grafičkom dijelu ovoga Plana. Odredbom čl. 34. PPUG [adresa] propisano je, između ostalog, da se na dijelu područja Grada Pule koje je obuhvaćeno važećim Generalnim urbanističkim planom, uređivanje prostora provodi u skladu s tim planom. Dakle, prostorni plan uređenja grada daje okvirne uvjete, dok generalni urbanistički plan grada detaljno razrađuje uvjete i kao hijerarhijski niži, ali prostorno specifični plan, ima neposrednu primjenu kada je riječ o zoni gradnje.

23. Nadalje, u svezi istaknutih prigovora tužiteljica u pogledu povećanja prometa i problema parkiranja u ulici te moguće probleme u opskrbi struje i vode u budućnosti zbog preopterećenosti, valja navesti kako spisu predmeta upravnog postupka prileže potvrde nadležnih tijela koja su izdala uvjete priključenja i posebne uvjete odnosno potvrde o usklađenosti glavnog projekta s utvrđenim posebnim uvjetima. Tužiteljice pravno neargumentirano prigovaraju istima, slijedom čega sud nije našao uvjeta za ocjenu nezakonitosti odluke upravnih tijela u tom dijelu.

24. Nastavno, treba reći da sud ne može cijeniti osnovanima niti prigovore koji se odnose na povrede prava i pravnog interesa drugih osoba jer je tužiteljicama u upravnom sporu dopušteno isticati samo one navode koji se tiču povrede njihovih prava i pravnog interesa, što proizlazi iz odredbe čl. 2. ZUS-a.

25. Međutim, prema stanju spisa upravnog postupka sud za sada ne može otkloniti kao neosnovane prigovore tužiteljica vezano za etažnost građevine.

26. Odredbom čl. 68. GUP Grada [adresa] određeno je da najveći broj podzemnih etaža jest najveći broj korisnih etaža u građevini kojima je visinska razlika između donje kote stropne konstrukcije i najniže točke konačno zaravnanog terena neposredno uz građevinu na ravnom terenu manja od 1,0 m, a na kosom terenu manja od 2,0 m. Sve građevine visokogradnje mogu imati 1 ili više podzemnih etaža.

27. Istom odredbom GUP Grada [adresa] određeno je da se nadzemnom etažom građevine na ravnom terenu, prema ovim odredbama, smatra i etaža kojoj je visinska razlika između donje kote stropne konstrukcije i najniže točke konačno zaravnanog terena neposredno uz građevinu veća od 1,0 m, a na kosom terenu (nagib konačno zaravnanog terena cjelokupne građevne čestice 10 i više) etaža kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnanog terena neposredno uz građevinu veća od 2,0 m. Nadzemnom etažom građevine ne smatra se podzemna etaža kojoj se pristupa ulaznom rampom maksimalne širine 6,0 m za podzemnu garažu, lociranom na optimalnoj udaljenosti između javne prometne površine i garaže ili vanjskim stepenicama, pješačkom stazom ili rampom maksimalne širine 2,5 m uz građevinu za silazak u podrumsku etažu.

28. Iz glavnog arhitektonskog projekta, tehničkog opisa razvidno je da se istim predviđa gradnja građevine etažnosti podrum, prizemlje, kat i 2 kat, kao i da iz tlocrta podruma na geodetskoj podlozi list br. 3. proizlazi da podrum na SI strani ima otvor u obliku prozora odnosno da na tlocrtu podruma na listu br. 7 na istom tom mjestu podrum (odnosno ostave u podrumu) imaju četiri otvora za koje je iz prikaza pročelja na listu br. 17 razvidno da se sva četiri otvora nalaze pozicionirana iznad razine terena uz građevinu. Na presjeku 2-2 na listu br. 13, nastavno na ranije utvrđeno, razvidno je da se dio podruma nalazi iznad razine terena uz građevinu, ali nije naznačen koliki dio, a sve kako bi se utvrdilo ispunjenje pretpostavki propisanih ranije citiranim odredbama čl. 68. GUP Grada [adresa] vezano za nadzemnu odnosno podzemnu etažu. Pri tome se naglašava kako sud smatra da sama činjenica da se navedenoj etaži, naznačenoj u glavnom projektu kao podrum, pristupa ulaznom rampom ne znači automatski da se ista neće smatrati nadzemnom etažom. Dakle, ako je visinska razlika između donje kote stropne konstrukcije i najniže točke konačno zaravnanog terena neposredno uz građevinu na ravnom terenu veća od 1,0 m, a na kosom terenu veća od 2,0 m neće se raditi o podzemnoj etaži sukladno važećoj prostornoj dokumentaciji iako se istoj pristupa ulaznom rampom maksimalne širine 6,0 m.

29. Nastavno na navedeno, sporno je i pitanje najviše visine građevine koja je uređena odredbom čl. 68. PUG Grada Pula kojom je propisano da je najviša visina građevine utvrđena u Tablici lokacijskih uvjeta i načina gradnje, iz čl. 69. jest visina koja se mjeri od konačno zaravnanog i uređenog terena na svakom pojedinom mjestu, neposredno, uz pročelje građevine do gornjeg ruba vijenca građevine (gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja pri čemu, visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m, odnosno do gornjeg ruba vijenca krovne kućice ako se ista nalazi neposredno na pročelju građevine), a kod ravnog krova do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata odnosno do vrha krovne atike. U najvišu visinu građevine neće se uračunavati krovna atika kojoj visina ne prelazi 70 cm mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do vrha krovne atike. U najvišu visinu građevine ne uračunava se visina dimnjaka, strojarnica liftova i drugih tehničkih elemenata i istaka potrebnih za siguran izlaz na neprohodni ravni krov te za funkcioniranje i održavanje zgrade. Iznimka za najvišu visinu građevine sa ravnom krovnom konstrukcijom utvrđena je u čl. 72.a st. 7. ovih Odredbi. Na građevnim česticama koje se nalaze na terenu u padu od 10° i više, pod konačno zaravnatim terenom smatra se teren čija širina uz građevinu iznosi minimalno 1,0 m, a ukoliko se za tu širinu terena izvodi potporni zid, njegova visina može iznositi maksimalno 1,0 m, te se preporuča kaskadno uređenje preostalog dijela građevne čestice. Najnižim djelom neće se smatrati ulazna rampa maksimalne širine 6,0 m za podzemnu garažu, locirana na optimalnoj udaljenosti između javne prometne površine i garaže, te vanjske stepenice maksimalne širine 2,5 m uz građevinu za silazak u podrum. Iz glavnog arhitektonskog projekta presjeka 1-1 na listu br. 12, presjeka 2-2 na listu br. 13 kao i pročelja na listovima br. 14 do 17 proizlazi da visina nije mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata odnosno do vrha krovne atike, već je kota konačno zaravnanog i uređenog terena uzeta samo na jednom mjestu neposredno uz pročelje građevine te nastavno prenošena kao točka mjerenja i na ostala mjesta pročelja, a za koju kotu sud prema projektnoj dokumntaciji ne može utvrditi da se radi o najnižem dijelu konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje.

30. Slijedom navedenog, pobijano rješenje tuženika, kao i njime potvrđeno prvostupanjsko rješenje, prema sadašnjem stanju spisa upravnog postupka ocjenjeno je nezakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 117. ZUS-a usvojio tužbeni zahtjev tužiteljica i poništio pobijano rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog tijela te predmet vratio potonjem tijelu na ponovni postupak kako bi se u ponovnom postupku razjasnili uočeni nedostaci. Stoga je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

31. Odluka o troškovima spora tužiteljica temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a u svezi s Tbr. 27. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23, dalje: Tarifa). Kao radnje u odnosu na koje tužiteljice mogu ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznati su sastav tužbe i zastupanje na raspravi, sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 €. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke presude.

32. Zainteresirana osoba je također zatražila naknadu troška ovog spora, međutim isti joj nije priznat i dosuđen obzirom da nije uspjela u ovom sporu. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

U Rijeci 10. prosinca 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv toč. I. izreke ove presude nije dopuštena žalba.

Protiv toč. II. i III. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- Opunomoćenicima tužiteljica, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanja Rojnić i Roland Kontešić, odvjetnici u Puli, Flanatička 11/II

- Tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

- Opunomoćenici zainteresirane osobe Petri Ambrozić Babić, odvjetnici u Puli, Ulica A.

Kačića Miošića 4