REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-648/2025-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja SR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Lidiji Horvat, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupan po OGDO-u, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 4. studenog 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 16. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e:

I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, zastupanoj po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Slavonska Avenija 6, OIB: 52634238587, da isplati tužitelju SR iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 10.350,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora od 24. travnja 2013. godine pa do isplate do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te iznos za tuđu pomoć i njegu 1.052,70 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 16. prosinca 2025. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana. II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.375,00 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se nalazi na izdržavanju kazne zatvora temeljem presude Županijskog suda u Zagrebu broj K-31/08 od dana 19. Ožujka 2008. godine. Tužitelj navodi da je za vrijeme izdržavanja kazne zatvora u Kaznionici u Lepoglavi pretrpio neimovinsku štetu zbog ozljede koju je zadobio. 25. srpnja 2011. godine tužitelj je za vrijeme stanke prilikom obavljanja posla u dvorištu Kaznionice nogom ugazio u duboki otvor u asfaltu, koji se nalazio na mjestu gdje zatvorenici redovito prolaze i pritom ozlijedio nogu, a što je vidljivo iz dostavljene povijesti bolesti. Navedeni otvor nije bio propisano osiguran niti je postojao takav znak upozorenja. Tužitelj je ozlijedio desni skočni zglob te odveden u Opću bolnicu u Varaždinu gdje mu je uspostavljena dijagnoza. Tužitelju je postavljena longeta, a nakon četiri tjedna gips, koji je nosio još tri tjedna. Nakon što je skinuo gips, tužitelju nisu omogućene redovite kontrole i adekvatna terapija. Obzirom da je noga dugo bila oteknuta te se stvorila i cista, fizioterapeut je tužitelju preporučio magnetsku rezonancu kako bi se točno ustanovilo o kakvoj se ozljedi radi. Zatvorski liječnik isto nije odobrio, a obzirom da niti godinu dana nakon ozljede tužiteljevo zdravstveno stanje nije bilo bolje te je ortoped preporučio M.R. obradu desnog skočnog zgloba. Zatvorski liječnik je tužitelju postavio pogrešnu dijagnozu te propisao i pogrešno liječenje. Tužitelj je i danas hrom, noga ga i dalje boli te hoda uz pomoć jedne štake, a zatvorski liječnik mu je zbog ozljede i trajnih posljedica koji je isto imao za tužitelja ukinuo radnu sposobnost. Kaznionica odgovara po načelu objektivne odgovornosti za štetu nastalu u vezi sa opasnom djelatnošću, odnosno opasnom stvari, a predmetni otvor u asfaltu zbog kojeg je tužitelj nastradao, ima se smatrati opasnom stvari. Tužitelj predlaže da nakon provedenog postupka i predloženih dokaza sud odluči, a kako je precizirano u tužbenom zahtjevu od 02. rujna 2025. godine, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava svoju odgovornost, protivi se osnovu i visini tužbenog zahtjeva. Tuženik smatra da je tužitelju pružena adekvatna liječnička skrb te osporava tvrdnje tužitelja da bi tuženik odgovarao za štetu tužitelju po principu objektivne odgovornosti. Ozljeda tužitelja nema nikakve veze s upravljanjem zatvorom – kaznionicom. Tuženik bi eventualno mogao odgovarati za štetu tužitelja po principu krivnje, pri čemu bi se svakako trebalo uzeti u obzir sve okolnosti nastanka štetnog događaja, a posebno i eventualni doprinos tužitelja nastaloj šteti. Slijedom navedenog, predlaže da se tužitelj odbije u cijelosti s tužbenim zahtjevom, uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu povijest bolesti koja je priložena u spisu, nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Mladena Miškulina, saslušanje tužitelja, saslušanje svjedoka AR, ĐR, ZR, VR i KR, fotografija lica mjesta (list 70-71), priležeći podnesci i zapisnici s ročišta.

4. Među strankama je nesporno da je tužitelj izdržavao kaznu zatvora, a temeljem presude Županijskog suda u Zagrebu broj K-31/08 od dana 19. ožujka 2008. godine. Nesporno je da je za vrijeme izdržavanja kazne u zatvoru pretrpio ozljedu zbog koje se morao liječiti te su nastale zdravstvene posljedice. Sporno je osnov i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

5. Iz iskaza svjedoka AR proizlazi da je bio u Lepoglavi na odsluženju kazne, da je od tog događaja prošlo 4-5 godina. Poznaje tužitelja otprije, bili su zajedno u zatvoru Remetinec. Tog dana bio je u dnevnom boravku za nepušače na 2. katu, odjel 3 E te je kroz prozor vidio da su tužitelja pregledavali policajci i da je nakon pregleda tužitelj potrčao prema kantini te upao u šaht koji se nalazio otprilike 1 m od policajaca koji su ga prethodno pregledavali. Ističe da šaht nije bio ograđen. Navodi da su on i ostali zatvorenici svakodnevno prolazili pokraj tog šahta. Šaht je bio dimenzije 80 x 80 cm. Tužitelj je upao u šaht koji je pedalj dubine, a nakon toga je na udaljenosti 2-3 m od šahta sjeo na betonski podest. Nakon toga se dignuo i krenuo prema restoranu na jednoj nozi i nije mogao dalje pa su mu ostali zatvorenici pomogli i odveli ga u ambulantu. Na tom mjestu gdje se je ozlijedio zatvorenici se rekreiraju i radi se o uskom prostoru na kojem zna biti 10-15 ljudi. Kada je vrijeme plaće zna biti velik red i zatvorenici znaju potrčati prema restoranu, odnosno kantini. Tužitelj je pao na mjestu između dvorišta i parka. Ističe da je tužitelj cijelo vrijeme njegovog boravka u Lepoglavi do 16. rujna 2014. godine bio na štakama, s time da je u početku imao dvije štake, a kasnije samo jednu. Tužitelj se je često žalio na natečeni zglob, koji je znao biti i plav. Tužitelj je igrao mali nogomet, bavio se borilačkim vještinama, bio je instruktor borilačkih vještina. Svjedok nije primijetio da tužitelj prije ovog događaja je imao problem s tom nogom.

6. Iz iskaza svjedoka ĐR proizlazi da osobno ne poznaje tužitelja i da je u to vrijeme bio viši stručni savjetnik u odjelu tretmana. Svjedok nije bio upoznat sa događajem od 25. srpnja 2011. godine. Svjedok navodi da u samoj kaznionici djeluje služba održavanja kojoj se prijavljuju nepravilnosti i kvarovi te ona u najkraćem mogućem roku popravlja i sanira oštećenja i kvarove. Nema saznanja da li je u dvorištu kaznionice postojao duboki otvor u asfaltu 2011. godine u vrijeme štetnog događaja.

7. Iz iskaza svjedoka ZR proizlazi da ne zna zašto je danas pozvan kao svjedok, ne zna ništa o događaju od 25. srpnja 2011. godine, ne sjeća se da su on i kolega tužitelja pratili do doktora s obzirom da takvih situacija ima jako puno. Ne sjeća se da li je u dvorištu kaznionice bio otvor u asfaltu. Ističe da se u dvorištu igra nogomet i da zatvorenici često padaju.

8. Iz iskaza svjedoka VR proizlazi da se sjeća tužitelja, zna da je bio ozlijeđen, da je ozlijedio desni nožni zglob. Sjeća se da je tužitelj potrčao i spotaknuo se na neku neravninu u dvorištu kaznionice. Nije vidio sam događaj. Zna da je liječnička pomoć tužitelju pružena u ambulanti kaznionice. Ne zna ništa o tome je li 2011. godine u dvorištu kaznionice postojao duboki otvor u asfaltu. Svjedok je više puta pregledavao tužitelja kao i ostali liječnici u kaznionici i to u odnosu na ozlijeđeni desni skočni zglob. Ističe da je dr. TR istog dana uputio tužitelja kirurgu u Opću bolnicu u Varaždinu, a radi navedene ozljede. Ističe da dijagnozu ne određuje liječnik opće medicine već to čini kirurg kao što je bilo i u ovom slučaju. Tužitelj je kod kirurga u Općoj bolnici Varaždin bio ukupno tri puta. Tužitelj se tužio na tegobe sa desnim nožnim zglobom te je bilo razvidno da ozljeda nije bila dobro sanirana, pa su ga kaznionički liječnici uputili ortopedu kako to nalažu pravila struke. Bio je pet puta kod ortopeda u Varaždinu koji je preporučio fizikalnu terapiju i snimanje magnetnom rezonancom. Sjeća se da je tužitelj kratko vrijeme hodao uz pomoć dvije štake i da dan danas nakon operacije hoda sa jednom štakom i ide na fizikalnu terapiju.

9. Iz iskaza tužitelja SR proizlazi da je do događaja došlo 25. srpnja 2011. godine u Kaznionici u Lepoglavi. Tog dana bilo je sunčano i nije padala kiša. Prilikom izlaska u dvorište pretresli su ga pravosudni policajci i tog dana bila je velika gužva u dvorištu te je nakon pretresa potrčao prema kantini da stigne sve obaviti. Zagazio je u neispravni šaht koji nije bio ograđen, šaht je bio propao u asfalt nekih 4- 5 cm te je stao u njega i izvrnuo zglob desne noge. Zglob je udario po asfaltu, a on je pao na desnu stranu. Pokušao se pridići, nije mogao stati na desnu nogu te je na lijevoj nozi doskakutao do obližnje klupe gdje je i sjeo. Zatvorenici su mu pomogli i odveli ga kod zatvorskog liječnika jer ga je boljela noga i zglob. Zatvorski liječnik ga je pregledao i uputio u Varaždin u bolnicu. U Varaždinu su mu snimili nogu i stavili longetu zbog rupture prednje fibularne veze. S je imao 2-3 tjedna, a onda su mu stavili gips. Smatra da je bio pogrešno liječen te mu je dana pogrešna fizikalna terapija. Cijelo vrijeme je imao bolove te su ga zatvorenici nekada do restorana nosili. Na početku je koristio dvije štake i to do skidanja gipsa, a onda je koristio jednu štaku. Smatra da ga je zatvorski liječnik ER pogrešno liječio. U to vrijeme se je bavio sportom dok je bio vani, u zatvoru je vježbao cijelo vrijeme, čak je osvajao i prva mjesta u šahu i tenisu te mu je ova ozljeda veliki hendikep. Izgubio je i radnu sposobnost, te nije mogao zarađivati te mu je obitelj morala slati novac u zatvor. Mjesečno je u zatvoru znao zaraditi i do 500,00 kn.

10. Iz iskaza svjedoka KR proizlazi da tužitelj mu nije poznat. Od 1999. godine radi u Kaznionici grupom za sprovođenje zatvorenika, zatvorenike vodi izvan kaznionice. Nakon uvida u fotografiju na listu 70 spisa navodi da mu predmetni šaht nije poznat jer se ne kreće po tom dijelu kaznionice, odnosno dvorišta.

11. Iskazom AR, a koji je vidio štetni događaj, što ostali svjedoci nisu vidjeli štetni događaj te iskazom tužitelja, sud je utvrdio da je tužitelj za vrijeme stanke nakon pregleda od strane stražara potrčao prema kantini te je u dvorištu Kaznionice nogom ugazio u duboki otvor u asfaltu te je ozlijedio desni gležanj. Za sud je nesporno da otvor na asfaltu, a što je vidljivo iz fotografije (list 70-71) nije bio propisano osiguran niti je postojao znak upozorenja, te u ovom slučaju tuženik odgovara za štetu po načelu objektivne odgovornosti temeljem čl. 1063. i čl. 1064. ZOO-a. Pod opasnom stvari podrazumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu pa je zbog toga treba nadzirati povećanom pažnjom. Iz iskaza svjedoka utvrđeno je da u dvorištu prolazi velik broj zatvorenika, a čak se i bave sportom na tom dijelu te iz tog razloga predstavlja opasnu stvar te postoji mogućnost ozljede. Za sud ne postoji suodgovornost tužitelja za štetni događaj jer na tom dijelu su se zatvorenici bavili sportom stoga činjenica što je tužitelj potrčao, spotaknuo se i pao i ugazio u otvor u asfaltu nije suodgovornost ili krivnja tužitelja, nego krivnja tuženika jer nije osigurao ili popravio otvor u asfaltu, radi navedenog tuženik je odgovoran za nastanak štetnog događaja.

12. Prema nalazu i mišljenju vještaka u štetnom događaju od 25.07.2011. godine tužitelj je zadobio ozljedu desnog gležnja. Vještak navodi da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanih kako u tužbi, tako i anamnestičkim iskazom tužitelja, zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Tužitelj je u cijelosti provodio upute liječnika. Iz dostupne medicinske dokumentacije nisu vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu u predmetnom štetnom događaju. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu stanja distrzivne ozljede desnog gležnja s posljedičnom posttraumatskom artrozom istoga a nakon ozljede ligamentarnog aparata te razvoja osteohondralnog defekta. Navedeno se manifestira ograničenjem opsega pokreta desnog gležnja u srednjem stupnju, nestabilnošću istoga te s kroničnim bolovima i oteklina prilikom i nakon opterećenja. Tegobe s prednjim dijelom stopala nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Navedene trajne posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja u opsegu od 15%. Zdravstveno stanje tužitelja je stabilizirano pregledom ortopeda na dan 06/02/17 godine. Tužitelj na pregled donosi dodatnu medicinsku dokumentaciju koja je vezana za nastavak liječenja nakon 12/03/18 godine a koja govori o liječenju u svrhu održavanja postojećeg stanja U štetnom događaju tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana ukupno (ozljeda i operativni zahvat), srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 30 dana ukupno. Tužitelj je trpio jake bolove u trajanju od 5 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana ukupno. Bolovi koje tužitelj i sada trpi uključeni su u ocjenu trajnih posljedica. Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć tijekom liječenja tužitelju bila je potrebna u slijedećim periodima: - Od 25/07-12/09/11 godine u opsegu od 2 sata dnevno; - Od 12/09/11 pa narednih 6 tjedna u opsegu od 2x3 sata tjedno za obavljanje težih poslova; - Od 09/06-07/07/15 u opsegu od 3 sata dnevno; narednih 30 dana u opsegu od 2 sata dnevno; - U daljnjem tijeku još 6 tjedana u opsegu od 2x3 sata tjedno za obavljanje težih poslova; Kod tužitelja je zaostalo naruženje u srednjem stupnju a koje se očituje u vidnom šepanju tijekom hoda te otežanom prohodavanju i hodu po stepenicama.

13. Sud je dao vjeru vještaku da je svoje vještačenje iznio savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine prema čl. 258. ZPP-a.

14. Vrhovni sud RH na sjednici građanskog odjela održane 15.06.2020., zauzeo je pravno shvaćanje kojim je izmijenio orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50 % te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete a što je sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazivanih tjelesnih boli, duševnih boli, pretrpljenog straha, imajući u vidu da je tužitelj rođen 1968. godine te težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju pravičnu novčanu naknadu, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223. ZPP-a i odredbe čl. 1100. ZOO-a, odlučiti da je primjereni iznos pretrpljenih tjelesnih boli 2.250,00 kuna, pretrpljenog straha 1.200 kuna, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 2.400 kuna, duševnih bolova radi naruženja u srednjem stupnju 4.500,00 eur, a radi vidnog šepanja tijekom hoda te otežanom prohodavanju i hodu po stepenicama kod tužitelja stvara duševne boli, a radi vidljivog naruženja.

15. Sud je utvrdio da je tužitelju pružena tuđa pomoći njega od osobe kojoj to nije profesionalna djelatnost, a satnica NKV radnika iznosi oko 5.00 eura, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a, odlučiti da je primjereni iznos neto satnice 3,3 eura, te utvrditi ukupni primjereni iznos od 1.052,70 eura, a prema odredbi čl. 1095 ZOO-a.

16. Sud je odlučio o ukupnom primjerenom iznosu u odnosu na povrede prava osobnosti ukupni iznos 10.350,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, te za tuđu pomoć i njegu 1.052,70 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. prosinca 2025. godine pa do isplate, jer kamata na materijalnu štetu teče od dana presuđenja pa do isplate iz razloga jer je sud prema današnjim cijenama utvrdio satnicu za tuđu pomoć i njegu.

17. Sud je dosudio na iznos nematerijalne štete zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja zahtjeva za štetu tuženiku, pa do isplate a prema čl. 1103 ZOO-a, jer obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

18. Sud je dosudio parnični trošak tužitelju temeljem čl. 154 st. 1 ZPP-a u iznosu od 4.375,00 eur koji se sastoji zahtjev za mirno rješenje spora – 100 bodova, tužba – 100 bodova, podnesak od 07.11.2014.g. – 25 bodova, podnesak od 18.11.2014.g. – 100 bodova, ročište 12.02.2015.g. – 100 bodova, podnesak 17.03.2015.g. – 25 bodova, podnesak 20.04.2015.g. – 25 bodova, ročište 15.05.2015.g. – 100 bodova, ročište 02.09.2015.g. – 100 bodova, ročište 04.12.2015.g. – 100 bodova, podnesak 15.12.2015.g. – 25 bodova, podnesak 04.01.2015.g. – 25 bodova, podnesak 23.03.2016.g. – 25 bodova, ročište 01.04.2016.g. – 25 bodova, podnesak 18.04.2016.g. – 25 bodova, ročište 08.09.2016.g. – 100 bodova, ročište 14.09.2017.g. – 100 bodova, ročište 14.01.2020.g. – 25 bodova, ročište 7.10.2020. g. - 100 bodova, podnesak od 14.04.2022.g. – 100 bodova, ročište 20.04.2022.g. – 100 bodova, ročište 11.03.2025.g. – 100 bodova, podnesak od 02.09.2025.g. – 100 bodova, podnesak od 23.10.2025.g. – 25 bodova, ročište 04.11.2025.g. – 100 bodova, a što ukupno iznosi za rad odvjetnika prema OT 3500, PDV 875,00 eur.

U Zagrebu, 16. prosinca 2025.

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun

- tuženiku po pun