REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-4196/2015-107

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari I-tužiteljice PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tužiteljice TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tužiteljice SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV-tužiteljice JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri d.o.o., iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20. studenog 2025. u nazočnosti punomoćnice tužiteljica Marijete Pavlović, odvjetnice i punomoćnika tuženika Mislava Biočića, odvjetnika, dana 16. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, isplatiti:

- I-tužiteljici PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 428,38 EUR

- II-tužiteljici EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.108,00 EUR

- III-tužiteljici SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 800,00 EUR

-IV-tužiteljici JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 428,38 EUR,

svima uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana 7. listopada 2015. pa do isplate, po stopi koja je do 31. prosinca 2022. određena za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određena za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate određena za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbijaju se:

- I-tužiteljica PA sa preostalim dijelom tužbenog zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 1.775,62 EUR,

- II-tužiteljica TA sa preostalim dijelom tužbenog zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 236,00 EUR,

- III-tužiteljica SA sa preostalim dijelom tužbenog zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 574,00 EUR

- IV-tužiteljica JA sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu daljnjeg iznosa od 714,00 EUR, sve uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana 7. listopada 2015. pa do isplate kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. naknaditi parnični trošak:

- I-tužiteljici PA u iznosu od 702,72 EUR,

- II-tužiteljici EA u iznosu od 565,58 EUR,

- III-tužiteljici SA u iznosu od 442,14 EUR

- IV-tužiteljici JA u iznosu od 525,84 EUR,

svima uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od 16. prosinca 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. I-IV-tužiteljice su protiv tuženika podnijele tužbe radi naknade neimovinske štete s osnova povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete s osnova potrebe za tuđom pomoći i njegom, proizašlih iz prometne nesreće koja se dogodila dana 7.7.2015. Nesreće se dogodila na način da je na osobni automobil marke Fiat Punto 1.2., registarske oznake [registarska oznaka], na južnoj kolničkoj traci Poljičke ceste ispred k.br.61, naletio osobni automobil marke Mercedes e 290-4 matic c 147, registarske oznake [registarska oznaka] osiguran kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. I-tužiteljica PA (tužba pod poslovnim brojem Pn- 4196/2015), II-tužiteljica TA (tužba pod poslovnim brojem Pn-19/2016) i IV- tužiteljica JA (tužba pod poslovnim brojem Pn-4197/2015) su u opisanoj prometnoj nesreći sudjelovale kao putnice u osobnom automobilu marke Fait Punto, registarske oznake [registarska oznaka], dok se III-tužiteljica SA (tužba zavedena pod poslovnim brojem Pn-3777/2015) nalazila na mjestu suvozača.

2. I-tužiteljica PA potražuje od tuženika naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 12.500,00 kn (specificirano po pojedinim vidovima štete potražuje na ime fizičkih bolova iznos od 5.000,00 kn, na ime pretrpljenog straha iznos od 7.000,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 500,00 kn). Tuženiku se obratila sa odštetnim zahtjevom od dana 22.9.2015., koji je tuženik u cijelosti otklonio. Stoga tužbenim zahtjevom od dana 8.12.2015 tužiteljica potražuje od tuženika naprijed navedenu isplatu, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 23.9.2015. pa do isplate. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

3. II-tužiteljica TA potražuje od tuženika naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 5.000,00 kn (specificirano po pojedinim vidovima štete potražuje na ime fizičkih bolova iznos od 2.500,00 kn, na ime pretrpljenog straha iznos od 2.000,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 500,00 kn). Tuženiku se obratila sa odštetnim zahtjevom od dana 22.9.2015., no tuženik je isti u cijelosti otklonio. Stoga tužbenim zahtjevom od dana 5.1.2016. II-tužiteljica potražuje od tuženika naprijed navedenu isplatu, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 23.9.2015. pa do isplate. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

4. III-tužiteljica SA potražuje od tuženika naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 6.500,00 kn (specificirano po pojedinim vidovima štete potražuje na ime fizičkih bolova iznos od 2.000,00 kn, na ime pretrpljenog straha iznos od 4.000,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 500,00 kn). Tuženiku se obratila sa odštetnim zahtjevom od dana 22.9.2015., no tuženik je isti u cijelosti otklonio. Stoga tužbenim zahtjevom od dana 2.11.2015. III-tužiteljica potražuje od tuženika naprijed navedenu isplatu, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 23.9.2015. pa do isplate. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

5. IV-tužiteljica JA potražuje od tuženika naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 12.500,00 kn (specificirano po pojedinim vidovima štete potražuje na ime fizičkih bolova iznos od 5.000,00 kn, na ime pretrpljenog straha iznos od 7.000,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 500,00 kn). Tuženiku se obratila sa odštetnim zahtjevom od dana 22.9.2015., no tuženik je isti u cijelosti otklonio. Stoga tužbenim zahtjevom od dana 8.12.2015. IV-tužiteljica potražuje od tuženika naprijed navedenu isplatu, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 23.9.2015. pa do isplate. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

6. I-IV-tužiteljice uz svoje tužbe kao dokaze prilažu zapisnik o očevidu MUP-a, PU splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split od dana 17.7.2015., medicinsku dokumentaciju i odštetne zahtjeve od dana 22.9.2015. sa ispisom povratnica.

7. Tuženik Adriatic osiguranje d.d. u svojim odgovorima na tužbe priznaje nastanak štetnog događaja od dana 7.7.2015. i pasivnu legitimaciju budući je u istom sudjelovalo vozilo registarske oznake [registarska oznaka] čiji je vlasnik sa tuženikom imao sklopljenu policu osiguranja od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja ili smrti osoba, oštećenja ili uništenja stvari. Potvrđuje da su u istoj I., II., i IV-tužiteljice sudjelovale kao putnice, dok je III-tužiteljica sudjelovala kao suvozač u osobnom automobilu marke Fiat Punto 1.2., registarske oznake [registarska oznaka]. Osporava osnov i visinu tužbenih zahtjeva te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Predlaže odbiti tužbene zahtjeve i naložiti tužiteljicama da tuženiku naknade trošak.

8. U odnosu na I-tužiteljicu PA tuženik ističe da joj je u mirnom postupku isplatio iznos od 2.800,00 kn te smatra da je time namirio pretrpljenu štetu. Iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da je I-tužiteljica u predmetnom štetnom događaju od ozljeda zadobila hematom ispod desnog oka, za koju ozljedu tuženik ističe prigovor doprinosa budući da lokalizacija iste upućuje da I-tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom. U odnosu na navedenu trzajnu ozljedu vrata, tuženik ističe kako je na dan štetnog događaja 7.7.2015. I-tužiteljica pregledana u KBC Firule te je utvrđeno: “pokreće vrat u svim smjerovima, bez boli i ograničenja. Neurološki status uredan.“ Dakle, na sam dan štetnog događaja I-tužiteljica nije zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice budući da ista nije objektivizirana. I-tužiteljici čak nije ordiniran niti Schantzov ovratnik. U odnosu na istu ozljedu I-tužiteljica je dostavila nalaz fizijatra dr. P od dna 10.9.2015. u kojem se opisuje da su pokreti vratom terminalno ograničeni, a navedeno je i da je I-tužiteljica sudjelovala u prometnoj nezgodi i dana 18.4.2015. u kojoj je zadobila ozljede vrata. U odnosu na taj nalaz tuženik ističe prigovor nepostojanja uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i trzajne ozljede vrata budući je nalaz sačinjen dva mjeseca nakon predmetne nezgode te pokazuje kako je tužiteljica dva i pol mjeseca prije predmetnog štetnog događaja zadobila povredu vrata u drugoj prometnoj nezgodi. Tuženik osporava i uzročnu vezu između predmetnog štetnog događaja i pretrpljenog straha budući da iz dostavljenog nalaza psihijatra proizlazi da je I-tužiteljica i od prije, tj. od prometne nezgode od dana 18.4.2015. imala smetnje u vidu akutnog stresnog poremećaja.

9. U odnosu na II-tužiteljicu OA tuženik ističe isključivu odgovornost II-tužiteljice za zadobivene ozljede u vidu natučenja nosa i obje potkoljenice jer iste ne bi nastale da je II-tužiteljica koristila sigurnosni pojas, a što je kao sudionik u prometu sukladno čl. 163 st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama bila dužna. Osporava uzročnu vezu između predmetne nezgode i psihijatrijskih nalaza budući da ozljede po svojoj težini nisu mogle dovesti do akutnog stresnog poremećaja te iz razloga što su psihijatrijski nalazi učinjeni po proteku mjesec dana od predmetne nezgode.

10. U odnosu na III-tužiteljicu SA tuženik navodi da odgovornost nije sporna budući je III-tužiteljica u prometnoj nezgodi sudjelovala kao suvozač. Osporava da bi III-tužiteljica u istoj zadobila istegnuće mišića vrata budući da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je ista postavljena na temelju bolnosti iskazane od strane III-tužiteljice. U svrhu svojih navoda tuženik citira nalaz dr. T od dana 7.7.2015. koji glasi: “Subjektivno bez tegoba osim manje bolnosti vrata. Pokreće vrat u svim smjerovima, bez boli i ograničenja. Palpacijski svi kralješci bezbolni. Neurološki status uredan. Ostalo b.o.“ U istom je nalazu navedeno i: „U slučaju pojave boli u području vrata ili pojave nekih drugih novih simptoma vratiti se na HKP bez odgode.“ U medicinskoj dokumentaciji se ne navodi da je III-tužiteljica doista i došla na pregled pa je za zaključiti kako kod III-tužiteljice i nije došlo do pojave jače bolnosti niti potrebe za daljnjim liječenjem. Tuženik je stava da dijagnoza trzajne ozljede vrata nije u medicinskoj dokumentaciji objektivizirana slijedom čega ne postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i posljedica proizašlih iz istog. Osporava i uzročnu vezu između predmetne nezgode i psihijatrijskih nalaza budući da ozljede po svojoj težini nisu mogle dovesti do akutnog stresnog poremećaja te iz razloga što su psihijatrijski nalazi učinjeni po proteku mjesec dana od predmetne nezgode.

11. U odnosu na IV-tužiteljicu JA tuženik ističe da joj je u mirnom postupku isplatio iznos od 2.800,00 kn te smatra da je time namirio pretrpljenu štetu. U odnosu na ozljedu IV-tužiteljice, natučenje glave iznad desnog oka, tuženik ističe prigovor doprinosa budući da lokalizacija iste upućuje da IV-tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom. U odnosu na trzajnu ozljedu vrata tuženik ističe kako je na dan štetnog događaja 7.7.2015. IV-tužiteljica pregledana u KBC Split te je dijagnoza postavljena na temelju bolnosti vratne kralježnice što znači da ozljeda IV-tužiteljice nije objektivizirana pa niti ne predstavlja ozljedu u sudsko medicinskom smislu. U odnosu na nalaz psihijatra, osporava uzročnu vezu budući da dinamika predmetne nezgode ne može dovesti do teških posljedica kakve se opisuju (nalaz od 7.9.2015. opisuje tjeskobu, nemir, uznemirenost, košmarne snove vezane za događaj, fobične elemente vezene uz promet, svakodnevne ruminacije o događaju, povišeni neurovegetativan tonus, blaga regresija, preporuka nastavka ambulantnog nadzora - list 176 spisa).

12. I-IV-tužiteljice su u cijelosti ostale kod navoda iz tužbe i tužbenih zahtjeva. I., II. i IV.-tužiteljice u cijelosti kao paušalne odbacuju prigovore o nevezivanju sigurnosnim pojasom, a sve tužiteljice kao neosnovane odbacuju prigovore osnovu i visini tužbenih zahtjeva te tijeku zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. I-tužiteljica PA u podnesku od dana 11.1.2016. potvrđuje da joj je tuženik u mirnom postupku dana 9.12.2015. izvršio uplatu nespornog iznosa od 2.800,00 kn pa za navedeno umanjenje tužbeni zahtjev te potražuje preostali iznos od 9.200,00 kn s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te iznos od 500,00 kn s osnove imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 23.9.2015. pa do isplate. I IV- tužiteljica JA priznaje nespornu isplatu iznosa od 2.800,00 kn pa tužbenim zahtjevom od dana 11.1.2016. umanjuje prvotno postavljeni tužbeni zahtjev te od tuženik potražuje preostali iznos od 9.200,00 kn s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te iznos od 500,00 kn s osnove imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 23.9.2015. pa do isplate. Tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i istaknutih prigovora. Predlaže da se zbog ekonomičnosti postupka svi predmeti spoje.

13. Rješenjem suda poslovni broj Pn-4196715-15 od dana 13.9.2016. riješeno je da će se spisi poslovni broj Pn-19/16, Pn-3777/15 i Pn-4197/15 spojiti na spis poslovni broj Pn-4196/15 radi zajedničkog raspravljanja.

14. Predmet spora je zahtjev I -IV-tužiteljica za naknadu neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zbog ozljeda koje su zadobile u prometnoj nezgodi dana 7.7.2015. Nesporni su nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija. Sporno je jesu li tužiteljice u predmetnom štetnom događaju zadobile tjelesne ozljede i u kojem obimu, posebno postoji li uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljica. Sporno je jesu li tužiteljice vlastitim postupanjem pridonijele nastanku istih i u kojem omjeru, sporna je visina tužbenih zahtjeva i tijek zakonskih zateznih kamata.

15. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbe. Zamolbenim putem je pred Općinskim sudom u Splitu proveden dokaz saslušanjem svjedokinja MA i VA, Sud je službenim putem od MUP-a, PU splitsko -dalmatinska, Postaja prometne policije Split pribavio skicu lica mjesta i fotografije vozila sačinjenih uz Zapisnik o očevidu broj 511-12-36-03-67372015 od 17.7.2015. povodom prometne nesreće od 7.7.2015. Provedeno je kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Zvonku Ivašiću, dipl. ing. i prof. dr. sc. ĐA. Provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Žarku Rašiću. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u nastavku ZPP-a), sud utvrđuje da su tužbeni zahtjevi I-tužiteljice, II-tužiteljice, IIII-tužiteljice i IV-tužiteljice djelomično osnovani.

16. Svjedokinja UA iskazuje da se dobro sjeća prometne nesreće od dana 7.7.2015. jer je tog dana svoju kćer i njene tri prijateljice vozila na more. Opisuje nastanak štetnog događaja te navodi da je vozila u desnoj traci Poljičke ceste. Nakon što su prošli raskrižje Poljičke i Velebitske ulice, automobil ispred nje je dao žmigavac da se zaustavlja. Nakon toga je i ona dala žmigavac i zaustavila se jer je procijenila da se ne može prestrojiti u lijevu traku zbog gustoće prometa. Pogledala je u retrovizor i vidjela automobila koji je, prema njenoj procjeni, bio udaljen nekih 70/80 m. Nakon par sekundi je taj automobil, sjeća se da je bio marke Mercedes, udario u stražnju stranu njenog automobila, nakon čega je njen automobil udario u automobil marke BMW terenac koji je bio zaustavljen ispred njenog automobila. Prvo je pogledala jesu li sve cure dobro te se tom prilikom dosta prepala, kao i sve ostale u automobilu. Svi su bili vezani sigurnosnim pojasom.

17. Svjedokinja VA, majka tada maloljetne JA iskazuje da je pet do deset minuta nakon prometne nesreće došla na mjesto događaja. Hitna pomoć je došla po dvije djevojčice, dok je dvije odvezla ona. Nije vidjela, no kći joj je rekla da su sve bile vezane sigurnosnim pojasom.

18. Sud je rješenjem od dana 7.10.2016. odredio provođenje dokaza kombiniranim prometno sudsko medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima Zvonku Ivašiću, dipl. ing. i prof. dr. sc. ĐA. Vještacima je zadano utvrditi jesu li I., II. i IV.- tužiteljice u trenutku predmetnog štetnog događaja bile vezane sigurnosnim pojasom te koje su ozljede eventualno mogle biti izbjegnute vezivanjem sigurnosnim pojasom, odnosno bi li posljedice ozljeđivanja u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom bile manje te posebno bi li IV-tužiteljica JA mogla zadobiti natučenje glave iznad desnog oka ukoliko je bila vezana sigurnosnim pojasom. Zadanom im je utvrditi i jesu li sve ozljede tužiteljica mogle nastati u predmetnom štetnom događaju s obzirom na dinamiku istog.

19. U svom nalazu i mišljenju od dana 16.2.2018. sudski vještak za analize prometnih nezgoda, tehniku i procjenu motornih vozila dipl. ing. Zvonko Ivašić, nakon uvida u zapisnik o očevidu i fotografije vozila, izvršene analize i proračune daje svoje mišljenje o dinamici nastanaka predmetnog štetnog događaja. Prema intenzitetu nastalih oštećenja na sva tri vozila proizlazi da je najprije vozilo tužitelja (automobila Fiat Punto) naletjelo prednjim desnim dijelom na stražnji dio zaustavljenog vozila svjedoka (automobil BMW x3), a zatim je vozilo osiguranika tuženika (Mercedes E 290) naletjelo u fazi kočenja, spušteno prednjim dijelom prema kolniku, prednjim desnim dijelom, većim dijelom iznad prednjeg branika, na stražnji lijevi dio vozila tužitelja. Računajući sa masama vozila tužiteljica i suvozačicama i masom vozila svjedoka sa vozačicom i suvozačicom, koja je izlazila iz njenog vozila te relativnom razlikom brzina kretanja vozila u trenutku naleta vozila tužitelja na vozilo svjedoka od 25 km/h proizlazi, uzimajući pri tome vrijednost koeficijenta elastičnosti od 0,2, da je nakon naleta vozila tužitelja na vozilo svjedoka, brzina kretanja vozila tužitelja momentalno smanjena za 19,2 km/h ili 5,3 m/s, Kao posljedica naleta vozila tužitelja na vozilo svjedoka, tijela putnika u vozilu tužitelja imala su tendenciju nabačaja prema naprijed. Računajući sa masom vozila osiguranika tuženika, zajedno sa vozačem i suvozačem te masom vozila tužiteljica sa vozačicom i suvozačicom te relativnom razlikom brzina kretanja vozila u trenutku naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužitelja od oko 10-15 km/h proizlazi, uzimajući pri tome vrijednost koeficijenta elastičnosti od 0,2 da je nakon naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužitelja, brzina kretanja vozila tužitelja momentalno povećana za 9,5 km/h ili 2,7 m/sek. Kao posljedica naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužitelja, tijela putnika u vozilu tužitelja imala su tendenciju nabačaja prema natrag. Kontrolnim proračunom, za slučaj da je najprije vozilo osiguranika tuženika naletjelo na zaustavljeno vozilo tužitelja i odbacilo ga na vozilo svjedoka utvrđenom brzinom od oko 25 km/h, proizlazi da bi u takvoj situaciji moralo vozilo osiguranika tuženika naletjeti prednjim desnim dijelom na stražnji lijevi dio vozila tužitelja brzinom od oko 32,5 km/h, što se po nastalim oštećenjima na vozilima tužitelja i osiguranika tuženika može pouzdano isključiti. Stoga je očito da je u ovoj nesreći najprije vozilo tužitelja naletjelo na vozilo svjedoka, a zatim je na stražnji dio vozila tužitelja naletjelo vozilo osiguranika tuženika.

20. Nastavno na prometno vještačenje, stalna sudska vještakinja prof. dr. sc. ĐA je provela sudskomedicinsko vještačenje. Nakon proučavanja priložene medicinske dokumentacije, zapisnika o očevidu te nalaza i mišljenja prometnog vještaka sudska vještakinja dana 21.2.2018. dostavlja svoj nalaz i mišljenje. S obzirom na dinamiku odvijanja prometne nezgode koja proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, proizlazi da se za tužiteljice isti odvijao u dva dijela. U prvom dijelu štetnog događaja je na sve predmete u vozilu pa tako i na tijela tužiteljica djelovala sila akceleracije (usporenja) te su tijela tužiteljica imala tendenciju nabačaja prema naprijed uz promjenu (pad) brzine od ˄v=19,2 km/h. U ovom dijelu nezgode, ukoliko nisu bile vezane, tijela tužitelja su mogla naletjeti na prepreke unutar kabine vozila i na taj način zadobiti ozljede. U drugom dijelu štetnog događaja na sve predmete u vozilu pa tako i na tijela tužitelja djelovale su sile akceleracije (ubrzanja) te su tijela tužiteljica imala tendenciju nabačaja prema natrag uz promjenu (porast) brzine od ˄v=9,5 km/h.

21. U odnosu na I-tužiteljicu PA vještakinja prof. dr. sc. ĐA navodi da iz medicinske dokumentacije proizlazi da su pri prvom pregledu tužiteljice utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze natučenja lica u području ispod desnog oka te sumnja na istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu. U dinamici odvijanja predmetnog štetnog događaja PA bi, da je bila vezana sigurnosnim pojasom, izbjegla ozljedu u vidu natučenja lica u području ispod desnog oka. Istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu (trzajnu ozljedu vratne kralježnice) je mogla zadobiti usprkos korištenju sigurnosnog pojasa.

22. U odnosu na II-tužiteljicu OA vještakinja navodi da iz medicinske dokumentacije proizlazi da su pri prvom pregledu II-tužiteljice utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze natučenja nosa i natučenja obje potkoljenice. U dinamici odvijanja predmetnog štetnog događaja TA bi, da je bila vezana sigurnosnim pojasom, izbjegla ozljedu u vidu natučenja (udarca) nosa. Natučenje obje potkoljenice je mogla zadobiti usprkos korištenju sigurnosnog pojasa.

23. Za IV-tužiteljicu RA iz medicinske dokumentacije proizlazi da su pri prvom pregledu utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu i natučenja iznad desnog oka. U dinamici odvijanja predmetnog štetnog događaja RA je mogla zadobiti istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu usprkos korištenju sigurnosnog pojasa. Da je u trenutku štetnog događaja koristila sigurnosni pojas, izbjegla bi nastanak ozljede u vidu natučenja iznad desnog oka.

24. Vještakinja zaključno ističe da iz prethodno navedenih činjenica proizlazi da I, II i IV-tužiteljice u trenutku odvijanja predmetnog štetnog događaja nisu koristile sigurnosni pojas, a ozljede su nastale u prvom dijelu odvijanja štetnog događaja.

25. Tuženik nije imao primjedbi na opisane nalaze i mišljenja. Smatra da je dokazao kako ne postoji odgovornost tuženika za sve one posljedice koje su nastupile zbog propusta tužiteljica da koriste sigurnosni pojas te samim time onemoguće nastanak štete u opsegu i visini kako je to navedeno u tužbama. Slijedom navedenog, ne postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i natučenja lica u području desnog oka u odnosu na I-tužiteljicu PA, natučenja nosa u odnosu na II-tužiteljicu OA te natučenja iznad desnog oka u odnosu na IV-tužiteljicu JA. Ponovno ukazuje kako je u mirnom postupku isplatio kao nesporan iznos naknade štete 2.800,00 kn za I-tužiteljicu PA te isti iznos za IV-tužiteljicu JA, budući su one u predmetnom štetnom događaju mogle zadobiti trzajnu povredu vratne kralježnice. U odnosu na II-tužiteljicu ČA koja je u dinamici štetnog događaja mogla zadobiti jedino natučenje obje potkoljenice, tuženik smatra da se radi o povredi prava osobnosti koje ne opravdava dosudu pravične novčane naknade.

26. Tuženik ističe da je u odnosu na dokazni prijedlog vještačenja predložio da se vještak sudske medicine očituje i na okolnost objektivizacije dijagnoza, kao i klasifikacije zadobivenih tjelesnih ozljeda po težini. Budući se sudska vještakinja ĐA očitovala samo u odnosu ozljeda koje su nastale ili mogle nastati neovisno o vezivanju sigurnosnim pojasom, tuženik predlaže da se vještakinja dopunski očituje o dijagnozama sumnje na istegnuće vratne kralježnice za I-tužiteljicu PA, natučenje obje potkoljenice za II-tužiteljicu OA te istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu za IV-tužiteljicu JA.

27. I-IV-tužiteljice su u cijelosti prigovorile nalazu i mišljenju sudskih vještaka Zvonka Ivašića i ĐA. U odnosu na utvrđenu dinamiku odvijanja štetnog događaja, tužiteljice ističu da drugačije proizlazi iz zapisnika o očevidu, kao i iskaza svjedokinje MA protiv koje nije pokrenut nikakav prekršajni postupak. U prilog navedenom ide i činjenica da tuženik nije osporavao svoju odgovornost.

28. Pred sudom je dana 3.9.2019. održano ročište kako bi se sudski vještaci usmeno očitovali na istaknute prigovore tužiteljica te zahtjev za dopunskim očitovanjem tuženika, sve sukladno čl. 260 ZPP-a. Sudski vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić u odnosu na prigovor tužiteljica u pogledu redoslijeda sudara vozila u lančanom sudaru tj. tvrdnju da je posljednje vozilo od tri vozila u sudaru naletjelo na drugo vozilo, vozilo vozačice tužiteljica i bilo odbačeno prema naprijed na vozilo svjedoka ističe da oštećenja na vozilima koja su nastala tom prilikom jasno ukazuju da je na prednjem dijelu vozila u kojem su se nalazile tužiteljice oštećenja najvećeg intenziteta od sva tri vozila te isto tako stražnji dio vozila svjedoka na koje je naletjelo vozilo s tužiteljicama većeg intenziteta od oštećenja na stražnjem dijelu vozila u kojem su se nalazile tužiteljice, što nesumnjivo ukazuje da je do nesreće došlo na način da je najprije vozilo tužiteljica naletjelo prednjim dijelom na zaustavljeno vozilo svjedoka, a zatim je manjim intenzitetom na stražnji dio vozila tužiteljica naletjelo prednjim dijelom vozilo osiguranika tuženika. Vještak se bez provjere tehničke dokumentacije nije mogao očitovati jesu li u vozilu u kojem su se nalazile tužiteljice na stražnjem sjedalu bili ugrađeni sigurnosni pojasevi.

29. Sudska vještakinja ĐA je, nastavno na opisani iskaz prometnog vještaka, u cijelosti ostala kod svog pisanog nalaza i mišljenja i nije imala ništa za dodati. Na pitanje tuženika jesu li u medicinskoj dokumentaciji ozljede u vidu trzajne ozljede vratne kralježnice koje su utvrđene kod PA kod JA objektivizirane u medicinskoj dokumentacije, vještakinja ističe da je u nalazu navela medicinsku dokumentaciju koja joj je bila potrebna za davanje odgovora sukladno nalogu suda. Uvidom u citiranu medicinsku dokumentaciju proizlazi da nije navela cjelokupnu medicinsku dokumentaciju pa bi joj za davanje odgovora trebao kraći uvid u spis i cjelokupnu medicinsku dokumentaciju. Tuženik je nastavno predložio da vještakinja i u odnosu na III-tužiteljicu SA utvrdi jesu li ozljede, odnosno dijagnoze navedene u medicinskoj dokumentaciji objektivizirane u sudsko- medicinskom smislu, a kako je navedeno i u odgovoru na tužbu od 9.12.2015.

30. Povezujući opisane nalaze i mišljenja prometnog i sudsko medicinskog vještaka koji su i pri usmenom očitovanju u cijelosti ostali kod svojih utvrđenja sa iskazom svjedokinje MA, proizlazi da njen iskaz nije istinit niti u pogledu dinamike odvijanja predmetnog štetnog događaja niti u pogled korištenja sigurnosnog pojasa svih tužiteljica. Neistinit je stoga i dio iskaza svjedokinje KA u kojem navod da joj je kći rekla da su svi bili vezani sigurnosnim pojasom. Obzirom na navode obiju svjedokinja o korištenju sigurnosnih pojaseva svih tužiteljica, sud zaključuje da su isti i ugrađeni, kao na prednjim, tako i na stražnjim sjedalima automobila Fiat Punto, no I, III i IV-tužiteljice ih nisu koristile, kako to utvrđuje sudskomedicinska vještakinja.

31. Sudska vještakinja ĐA je dana 28.5.2020. dostavila dopunski nalaz i mišljenje u kojem, nakon proučavanja medicinske dokumentacije za sve četiri tužiteljice odgovara na pitanja tuženika. U odnosu na I-tužiteljicu PA vještakinja utvrđuje da u medicinskoj dokumentaciji koja je sačinjena na dan štetnog događaja 7.7.2015. nije opisan niti utvrđen niti jedan objektivan znak trzajne ozljede vratne kralježnice. Dakle, ova ozljeda nije objektivizirana u sudskomedicinskom smislu. U odnosu na IV-tužiteljicu JA vještakinja navodi da u medicinskoj dokumentaciji koja je sačinjena na dan štetnog događaja 7.7.2015. nije opisan niti utvrđen niti jedan objektivan znak trzajne ozljede vratne kralježnice i stoga se ova ozljeda ne smatra objektivno utvrđenom u sudskomedicinskom smislu. I u odnosu na III-tužiteljicu SA vještakinja utvrđuje da u medicinskoj dokumentaciji koja je sačinjena na dan štetnog događaja 7.7.2015. nije opisan niti utvrđen niti jedan objektivan znak trzajne ozljede vratne kralježnice. Stoga se za ovako postavljenu dijagnozu vratne kralježnice smatra da nije objektivno utvrđena u sudskomedicinskom smislu. Dijagnoze trzajne ozljede vratne kralježnicu su za sve navedene tužiteljice postavljenje temeljem podataka o odvijanju prometne nesreće i subjektivno iskazane bolnosti. Pri tome nije opisan niti utvrđen niti jedan objektivan znak trzajne ozljede vratne kralježnica pa vještakinja zaključno naglašava da se ne radi o ozljedama u sudskomedicinskom smislu.

32. Tužiteljice su prigovorile dopunskom nalazu i mišljenju sudske vještakinje prof. dr. sc. ĐA. Ističu da se sudsko medicinski vještaci u svojoj praksi ne susreću sa živim pacijentima pa samim time niti ne postavljaju dijagnoze kao liječnici vještaci ostalih specijalnosti koji vještače u postupcima naknade neimovinske štete, a koji su dugogodišnji kliničari i svakodnevno se susreću sa konkretnim manifestacijama ozljeda svojih pacijenata te postavljaju dijagnoze prilikom zaprimanja pacijenata.

33. Sudska vještakinja ĐA se usmeno očitovala na prigovore tužiteljica na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 2.3.2021. te istaknula da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja i dopune nalaza i mišljenja. Pojašnjava da zadatak vještaka sudske medicine nije ocjena smanjenja životne aktivnosti tužitelja, kao i da je postavljanje dijagnoze "kamen spoticanja" kada se obavljaju vještačenja za potrebe sudova. Sudskim medicinarima je znano da pri pregledu kliničari ne mogu biti upoznati s dinamikom odvijanja prometnih nesreća, promjenama brzine koje se pri tom ostvaruju, kretanju tijela kako putnika tako i pješaka (zavisno o vrsti prometne nesreće) itd. U pravilu kliničari postavljaju dijagnozu temeljem podataka koje dobiju od ozlijeđene osobe, ukoliko to stanje svijesti dopušta. Stoga i često navedu krajnja sumnja (susp.). Ovo pak znači da bi tijekom dijagnostičke obrade i daljnjeg liječenja trebalo potvrditi navedenu dijagnozu. U nekim okolnostima, bez obzira što dijagnoza nije potvrđena, ona se i dalje vodi u medicinskoj dokumentaciji. Čak dolazi do toga da dijagnoza bude daljnjom obradom isključena iako na sudu vještaci medicinske struke vještače kao da je ta ozljeda zaista potvrđena. Dakle, dijagnoze koje su postavljene prvog dana su zapravo radne dijagnoze i po njima bi se trebao voditi postupak dijagnostičke obrade. Ne postoji metoda koja može objektivizirati bolove i strah jer nema svaka osoba jednak prag podražaja, što znači da dvije osobe na isti bolni podražaj neće imati jednaki osjećaj za bol. Stoga se uvijek u vještačenjima koristi nekakav prosjek za vrstu ozljede ukoliko se radi o manjim štetama i ukoliko navedeni bolovi, odnosno strah nisu ostavili trajne posljedice. Promjena brzine od 9,5 km/h koja je utvrđena u drugom dijelu prometne nesreće je u pravilu donja granica brzine kod koje može nastupiti trzajna ozljeda vratne kralježnice. Pritom treba imati na umu da je u prvom dijelu prometne nezgode ostvarena promjena brzine od 19,2 km/h, a u drugom već spomenutih 9,5 km/h što teoretski omogućava da trzajna ozljeda vratne kralježnice nastane i u jednom i u drugom dijelu prometne nezgode. Ipak, radi se o mladim osobama djevojčicama od 12 i 14 godina koje još nemaju razvijenu muskulaturu poput odraslih osoba pa bi u tom svjetlu ova spomenuta promjena brzine od 9,5 km/h izvjesno bila dovoljna za nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice. U takvim situacijama nije potrebno posebno dokazivati degenerativne promjene vratne kralježnice.

34. Nakon opisanog usmenog očitovanja sudske vještakinje ĐA tužiteljice nisu imale daljnjih prigovora. Sud prihvaća nalaze i mišljenja sudskih vještaka dipl ing. Zvonka Ivašića i prof. dr. sc ĐA jer su za svoja utvrđenja dali jasna i detaljna obrazloženja, utemeljena na priloženoj dokumentaciji (zapisnik o očevidu, fotografije vozila, medicinska dokumentacija). Oba su vještaka ispunili svoje zadatke. Tako je sudski vještak Zvonko Ivašić sa sigurnošću utvrdio naprijed opisanu dinamiku nastanka štetnog događaja, dok je sudska vještakinja ĐA analizirala medicinsku dokumentaciju te dala uvjerljive i sigurne razloge za tvrdnju da postavljene dijagnoze trzajne ozljede vratne kralježnice za I., III. i IV-tužiteljicu nisu objektivno utvrđene u sudskomedicinskom smislu.

35. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na neimovinsku štetu i opseg potrebe za tuđom pomoći i njegom, sud je pregledao medicinsku dokumentaciju te je odredio provođenje medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Žarku Rašiću. Vještaku je dano u zadatak da se na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu i osobnog pregleda tužiteljica očituje na okolnost postojanja, trajanja i intenziteta fizičkih boli i straha, postojanja i stupnja smanjenja životne aktivnosti tužiteljica, je li tužiteljicama i u kojem opsegu bila potrebna pomoć i njega druge osobe, a sve s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje vezano za posljedice tjelesnih ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju. Vještaku je naloženo i da iz svojih ocjena izuzme ozljede koje su nastale zbog činjenice nevezivanja sigurnosnog pojasa, sve sukladno rezultatima provedenog kombiniranog prometno sudsko medicinskog vještačenja.

36. Sudski vještak Žarko Rašić je dana 23.3.2022. preuzeo spis. Nakon proučavanja spisa i pregleda tužiteljica dostavio je sudu dva nalaza i mišljenja koja se međusobno razlikuju iako su sačinjena na temelju iste medicinske dokumentacije.

37. U prvom nalazu mišljenju od dana 11.8.2023. sudski vještak za I-tužiteljicu PA navodi da je stradala u štetnom događaju i zadobila istegnuće mišića vrata i natučenje lica u području ispod desnog oka. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Učinjeni kontrolni pregledi kirurga. Pregledana po fizijatru koji indicira provođenje fizikalne terapije. Prije predmetnog štetnog događaja kontrolirana po psihijatru, a nakon predmetnog štetnog događaja ponovno dolazi na redovne kontrole zbog akutne reakcije na stres. U skladu sa zapisnikom suda od 2.3.2021. i zadacima suda očituje se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice kao je zatraženo: Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila natučenje glave ispod desne očne duplje, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine prof. dr. sc. ĐA vezano za ozljeđivanje I-tužiteljice-navedena ozljeda nije objektivizirana u sudsko medicinskom smislu tj. ne radi se o ozljedi u sudsko medicinskom smislu. Liječenje je završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo 3 mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja tj. oko 7.10.2015. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 0 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 3 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 20 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Ocjenjeno je trajanje i intenzitet straha pa vještak navodi da je kod I-tužiteljice tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) je bio jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana. Vještak navodi da je pri ocjeni straha uzeta u obzir i ranija ozljeda tužiteljice, prije predmetnog štetnog događaja, te vezano za to i ranije liječenje po psihijatru. Navedene ocjene primarnog i sekundarnog straha su vezane za predmetni štetni događaj. Vještak ocjenjuje i da je I-tužiteljica u navedenom štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice i da je ta ozljeda dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2% koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir i ranija ozljeda vratne kralješnice iz ranijeg štetnog događaja od 18.4.2015. te se navedena ocjena odnosi na predmetni štetni događaj. Nakon predmetnog štetnog događaja tada malodobnoj tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno te još 7 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za maloljetnu osobu, pratnju liječniku i sl.

38. U drugom nalazu i mišljenju od dana 17.1.2024. sudski vještak Žarko Rašić u odnosu na I-tužiteljicu PA ponavlja da je tužiteljica stradala u štetnom događaju i zadobila istegnuće mišića vrata i natučenje lica u području ispod desnog oka. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Učinjeni kontrolni pregledi kirurga. Pregledana po fizijatru koji indicira provođenje fizikalne terapije. Prije predmetnog štetnog događaja kontrolirana po psihijatru, a nakon predmetnog štetnog događaja ponovno dolazi na redovne kontrole zbog akutne reakcije na stres. U skladu sa zapisnikom od 2. 3. 2021. i zadacima suda očituje se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, kako je zatraženo: Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila natučenje glave ispod desnog oka te istegnuće mišića vrata. Vještak više ne utvrđuje da je tužiteljica pretrpjela akutnu reakciju na stres. Dalje navodi da je izvršio uvid u zapisnik s ročišta od 2.3.2021. gdje vještak sudske medicine navodi da je promjena brzine od 9,5 km/h bila dovoljna za nastanak trzajne ozljede vratne kralješnice. U takvim situacijama nije potrebno posebno dokazivati degenerativne promjene vratne kralješnice radi se o mladim djevojčicama od 12 i 14 godina koje nemaju još razvijenu muskulaturu poput odraslih osoba. Pri izradi nalaza i mišljenja prema zadatku suda iz raspravnog zapisnika list spisa 340: “Vještak je dužan iz ocjene izuzeti ozljede koje su nastale zbog činjenice nevezivanja sigurnosnog pojasa, sve sukladno provedenom kombiniranom vještačenju od 21.2.2018.“ Vještak ponavlja da je liječenje završeno, odnosno da se stanje stabiliziralo tri mjeseca nakon štetnog događaja tj. oko 7.10.2015. Vještak povisuje ocjenu bola te navodi da su bolovi jakog intenziteta trajnog karaktera bili sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 6 dana te slabijeg intenziteta sumarno tijekom 30 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Povisuje ocjenu straha u dijelu koji se odnosu na sekundarni strah te navodi da je kod I-tužiteljice tzv. primarni strah bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je trajao kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 5 dana, te manjeg intenziteta kumulativno 25 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila je istegnuće mišića vratne kralježnice. Navedena ozljeda kralješnice dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2% koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir i ranija ozljeda vratne kralješnice iz štetnog događaja od 18.4.2015. te se navedena ocjena odnosi na predmetni štetni događaj. Nakon štetnog događaja malodobnoj tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za maloljetnu osobu, pratnja liječniku i sl. 39. Usporedbom opisanih nalaza i mišljenja i medicinske dokumentacije koja prileži spisu, sud utvrđuje da vještak u oba nalaza pogrešno navodi da je I-tužiteljici učinjena odgovarajuća RTG obrada koja nije pokazala prijeloma. Naime, u specijalističkom nalazu KBC Split, Hitni kirurški prijem, od dana 7.7.2015. jasno je napisano da: “U ovom trenutku nema indikacije za RTG-om.“ Vještak u mišljenju pogrešno navodi i da je I-tužiteljica, a vezano uz štetni događaj od dana 7.7.2015. učinila kontrolne preglede kirurga jer o tome nema dokaza. Činjenica je da je I-tužiteljica pretrpjela ozljedu vratne kralježnice u ranijem štetnom događaju od dana 18.4.2015. i tada je, prema medicinskoj dokumentaciji koju vještak navodi, učinila i rtg obradu i preglede kod kirurga (uz preglede kod neurokirurga i psihijatra).

40. U odnosu na II-tužiteljicu OA vještak u nalazu i mišljenju od dana 11.8.2023. utvrđuje da je u štetnom događaju zadobila natučenje nosa i natučenje obje potkoljenice. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Zbog akutne reakcije na stres učinjen pregled psihijatra koji pruža psihoterapiju i preporuča medikamentoznu terapiju. Pri izradi nalaza i mišljenja prema zadatku suda iz raspravnog zapisnika list spisa 340. „vještak je dužan iz ocjene izuzeti ozljede koje su nastale zbog činjenice nevezivanja sigurnosnog pojasa, sve sukladno provedenom kombiniranom vještačenju od 21.2.2018. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo 3 mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja, dakle oko 7.10.2015. Bolovi jakog intenziteta trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 4 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 20 dana. Tzv. primarni strah je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je II-tužiteljica trpjela u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 35 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila natučenje obje potkoljenice. Navedena ozljeda nije dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Nakon predmetnog štetnog događaja malodobnoj tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno te još 7 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za maloljetnu osobu, pratnja liječniku i slično.

41. U drugom nalazu i mišljenju od dana 17.1.2024. sudski vještak Žarko Rašić u odnosu na II-tužiteljicu OA ostaje kod utvrđenja zadobivenih ozljeda natučenja nosa i natučenja obje potkoljenice. Vještak smanjuje ocjene bolova, straha i potrebe za tuđom pomoći i njegom. Utvrđuje da su kod II-tužiteljica bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 2 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 8 dana. Tzv. primarni strah je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je II-tužiteljica trpjela u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta kumulativno 25 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila natučenje obje potkoljenice. Navedena ozljeda nije dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Nakon predmetnog štetnog događaja malodobnoj tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za maloljetnu osobu, pratnja liječniku i slično.

42. U odnosu na III-tužiteljicu SA vještak Rašić u nalazu i mišljenju od dana 11.8.2023. utvrđuje da je III-tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Zbog akutne reakcije na stres učinjen pregled psihijatra koji pruža psihoterapiju te preporuča medikamentoznu terapiju. Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine prof. dr. sc. ĐA vezano za ozljeđivanje III-tužiteljice, navedena ozljeda nije objektivizirana u sudsko medicinskom smislu tj. ne radi se o ozljedi u sudsko medicinskom smislu. Liječenje je završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo tri mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja tj. oko 7.10.2015. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 0 dan, srednjeg intenziteta sumarno 2 dana i slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 15 dana. Tzv. primarni strah je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je III-tužiteljica trpjela u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 35 dana. U navedenom štetnom događaju kod III-tužiteljice nije došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Nakon predmetnog štetnog događaja malodobnoj tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno te još 10 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za maloljetnu osobu, pratnja liječniku i slično.

43. U drugom nalazu i mišljenju od 17.1.2024. vještak ponavlja da je III- tužiteljica SA u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vrata, da je nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga te da je učinjena odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Zbog akutne reakcije na stres učinjen pregled psihijatra koji pruža psihoterapiju te preporuča medikamentoznu terapiju. U skladu sa zapisnikom suda od 2. 3. 2021. i zadacima suda očituje se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, kako je zatraženo:

Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vrata. Vještak više kao posljedicu proizašlu iz predmetnog štetnog događaja ne navodi akutnu reakciju na stres. Navodi i da je izvršen uvid u zapisnik sa ročišta od 2.3.2021. gdje vještak sudske medicine navodi da je promjena brzine od 9,5 km/h bila dovoljna za nastanak trzajne ozljede vratne kralješnice. U takvim situacijama nije potrebno posebno dokazivati degenerativne promjene vratne kralješnice. radi se o mladim djevojčicama od 12 i 14 godina koje nemaju još razvijenu muskulaturu poput odarskih osoba Liječenje je završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo 3 mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja, dakle oko 7.10.2015. Vještak različito ocjenjuje trajanje bolova te navodi da je III-tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 3 dana te bolove slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 10 dana. Vještak smanjuje ocjene straha i potrebe za tuđom pomoći i njegom. Tako utvrđuje da je tzv. primarni strah je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je III- tužiteljica trpjela u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta od kumulativno 25 dana. Tužiteljici je nakon štetnog događaja bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno te još 7 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za maloljetnu osobu, pratnja liječniku i slično. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice. Zadobivena ozljeda istegnuća mišića vratne kralježnice nije dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Usporedbom opisanih nalaza i mišljenja i medicinske dokumentacije koja prileži spisu, sud utvrđuje da vještak i za III-tužiteljicu u oba nalaza pogrešno navodi da je učinjena odgovarajuća RTG obrada koja nije pokazala prijeloma. Naime, u nalazu Hitnog kirurškog prijema od 7.7.2015. navedeno je: “U ovom trenutku nema indikacije za RTG-om“, a u spisu ne postoji dokaz da bi takva obrada kasnije bila izvršena, kao što nema niti nalaza eventualne kontrole u ambulanti neurokirurgije pa sud zaključuje da ista nije niti bila potrebna.

44. IV-tužiteljica JA je prema utvrđenjima vještaka iz nalaza i mišljenja od dana 11.8.2023. u štetnom događaju od dana 7.7.2015. zadobila natučenje glave iznad desne očne duplje, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Tužiteljica je stradala u štetnom događaju kada je zadobila natučenje glave iznad desne očne duplje, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučen ovratnik i simptomatska terapija. Zbog akutne reakcije na stres učinjen pregled psihijatra koji pruža psihoterapiju i preporučuje medikamentoznu terapiju. Učinjen pregled fizijatra koji indicira provođenje fizikalne terapije. U skladu sa zapisnikom suda od 2. 3. 2021. i zadacima suda očituje se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, kako je zatraženo: Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila natučenje glave iznad desne očne duplje, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Liječenje je završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo 3 mjeseca nakon štetnog događaja tj. oko. 7.10.2015. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 0 dan, srednjeg intenziteta sumarno 2 dana i slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 15 dana. Tzv. primarni strah je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je IV- tužiteljica trpjela u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 35 dana. U navedenom štetnom događaju kod III-tužiteljice nije došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Nakon predmetnog štetnog događaja malodobnoj tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno i još 10 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za maloljetnu osobu, pratnja liječniku i sl.

45. U drugom nalazu i mišljenju od 17.1.2024. vještak ponavlja da je IV-tužiteljica u štetnom događaju zadobila natučenje glave iznad desne očne duplje, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučen ovratnik i simptomatska terapija. Zbog akutne reakcije na stres učinjen pregled psihijatra koji pruža psihoterapiju i preporučuje medikamentoznu terapiju. Učinjen pregled fizijatra koji indicira provođenje fizikalne terapije. U skladu sa zapisnikom suda od 2. 3. 2021. i zadacima suda očitujem se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, kako je zatraženo: Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila natučenje glave iznad desne očne duplje, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Vještak, različito no prvi put, utvrđuje da se stanje IV-tužiteljice stabiliziralo nakon kontrole fizijatra 8. 9. 2015. Navodi da je izvršen uvid u zapisnik s ročišta od 2.3.2021. gdje vještak sudske medicine da je promjena brzine od 9,5 km/h bila dovoljna za nastanak trzajne ozljede vratne kralješnice. U takvim situacijama nije potrebno posebno dokazivati degenerativne promjene vratne kralješnice. radi se o mladim djevojčicama od 12 i 14 godina koje nemaju još razvijenu muskulaturu poput odarskih osoba Pri izradi nalaza i mišljenja prema zadatku suda iz raspravnog zapisnika list spisa 340. :„vještak je dužan iz ocjene izuzeti ozljede koje su nastale zbog činjenice nevezivanja sigurnosnog pojasa, sve sukladno provedenom kombiniranom vještačenju od 21.2.2018. Vještak različito ocjenjuje trajanje bolova te navodi da je IV- tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 4 dana te bolove slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 15 dana. Vještak smanjuje ocjene straha te utvrđuje da je tzv. primarni strah bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je III-tužiteljica trpjela u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta od kumulativno 25 dana. U navedenom štetnom događaju IV-tužiteljica je zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice. Zadobivena ozljeda istegnuća mišića vratne kralježnice nije dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti.

46. U odnosu na naprijed opisane razlike u nalazima i mišljenjima o zadobivenim ozljedama i ocjenama pojedinih vidova štete, sudski vještak Žarko Rašić na ročištu održanom dana 16.5.2024. pojašnjava da je došlo do pogreške u slanju e komunikacijom nalaza i mišljenja od 11.8.2023. obzirom se radilo o predlošku, a ne o definitivnom nalazu. Prema tome, odgovarajući nalaz koji je uzeo u obzir sve elemente vezano za stanje po ozljeđivanju tužiteljica je od dana 17.1.2024. Kod ponuđenog objašnjenja vještak ostaje i na ročištu održanom dana 20.11.2025. kada dodatno ističe da je u pisanom nalazu i mišljenju od 17.1.2024. postupio po zadatku suda da iz ocjene izuzme ozljede koje su nastale zbog činjenice nevezivanja sigurnosnog pojasa, sve sukladno provedenom kombiniranim vještačenjem 21.2.2018., a isto je navedeno i u dopuni nalaza od 23.6.2025. Izvršio je uvid u nalaz i mišljenje doktorice ĐA od 28.5.2020. gdje se u zaključku navodi da je dijagnoza trzajne ozljede vratne kralježnice u tužiteljice PA, JA i SA postavljena temeljem podataka o odvijanju štetnog događaja kao i subjektivno iskazane bolnosti. Pri tome u tužiteljica nije opisan niti utvrđen niti jedan objektivni znak trzajne ozljede vratne kralježnice te se ne radi o ozljedama o sudskom medicinskom smislu. Vještak sudske medicine procjenjivao je ozljede u sudsko medicinskom smislu dok prema medicinskoj dokumentaciji koja postoji u spisu postoje sa kliničkog aspekta elementi koji upućuju na zadobivanje navedenih ozljeda.

47. Sud prihvaća naprijed opisano i ponuđeno objašnjenje vještaka Žarka Rašića o razlozima razlike ocjena pojedinih vidova šteta nastalih uslijed ozljeda I-IV-tužiteljica iz predmetnog štetnog događaja jer se vještak usmeno na ročištu 16.5.2024., pisano u podnesku od dana 23.6.2025. te usmeno na ročištu održanom 20.11.2025. istih dosljedno držao, a utvrđene razlike nisu od presudnog utjecaja na odluku suda. Pri tome je sud vodio računa o načelu ekonomičnosti i svrhovitosti postupanja pa je zbog svega navedenog odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu, kao i prijedlog da se dopunski saslušaju sudski vještaci ĐA i Žarko Rašić.

48. Nalaz i mišljenje vještaka Žarka Rašića od 17.1.2024. sud djelomično prihvaća kao relevantan jer su naprijed navedene netočnosti kod navođenja obavljenih pretraga za I i III-tužiteljicu (za obje vještak navodi da je učinjena odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma) posljedice nemarnog iščitavanja medicinske dokumentacije iako istu vještak ispravno prepisuje (nema indikacije za RTG-om). Navod vještaka da prema medicinskoj dokumentaciji koja postoji u spisu postoje sa kliničkog aspekta elementi koji upućuju na zadobivanje trzajne ozljede vratne kralježnice kod I-tužiteljice PA, III-tužiteljice SA i IV-tužiteljice JA sud ocjenjuje paušalnim jer vještak ne precizira o kojim se to elementima radi, a u spisu nema dokaza da bi navedeno kod I, III i IV-tužiteljica zahtijevalo kakvo posebno liječenje. Ključnim pak sud drži neprijepornu okolnost da je vještakinja sudske medicine ĐA sa sigurnošću utvrdila i izrijekom potvrdila, cijeneći po prometnom vještaku Zvonku Ivašiću utvrđenu dinamiku odvijanja predmetnog štetnog događaja, da trzajne ozljede vratne kralježnice kod I-tužiteljice PA, III-tužiteljice SA i IV-tužiteljice JA nisu objektivizirane.

49. Budući je upravo vještak sudske medicine, a ne liječnik kliničar, stručan i mjerodavan da na temelju utvrđene dinamike odvijanja štetnog događaja da svoju ocjenu postoji li uzročno posljedična veza između štetnog događaja i predmetnih ozljeda tužiteljica, sud kao mjerodavno cijeni kombinirano prometno-sudsko medicinsko vještačenje. Kako je vještakinja ĐA izrijekom navela da trzajne ozljede vratne kralježnice nisu objektivizirane, to se smatra da iste nisu niti nastale. Ako se smatra da ozljede nisu nastale, onda nisu mogle nastupiti niti štetne posljedice u vidu smanjenja životne aktivnosti i bolova, a ako nije bilo bolova zbog kojih tužiteljice nisu mogle samostalno funkcionirati u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, to nije bilo niti potrebe za tuđom pomoći i njegom. Navedeni kriteriji smanjenja životne aktivnosti i pretrpljenih boli, zajedno sa strahom, predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu, sve kako propisuje čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023, dalje u tekstu ZOO-a) kada određuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Pri tome je sud dužan voditi računa i postoji li doprinos oštećenika vlastitoj šteti, sve sukladno čl. 1092 st. 1 ZOO-a koji propisuje da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Navedeni doprinos, po ocjeni ovog suda, svakako predstavlja nevezivanje sigurnosnim pojasom koji su vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi dužni koristiti na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa, sve sukladno čl. 163. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024, dalje u tekstu ZOSPC).

50. Kada se naprijed navedeno primijeni na konkretne okolnosti ovog predmeta i svaku pojedinu tužiteljicu proizlazi sljedeće:

- kod I-tužiteljice PA nije objektivizirana trzajna ozljeda vratne kralježnice, dok bi natučenje lica izbjegla da je bila vezana sigurnosnim pojasom

- kod II-tužiteljice TA je natučenje obje potkoljenice bilo moguće usprkos nevezivanju sigurnosnim pojasom, dok bi natučenje nosa izbjegla da je bila vezana sigurnosnim pojasom

- kod III-tužiteljice SA nije objektivizirana trzajna ozljeda vratne kralježnice

- kod IV-tužiteljice JA nije objektivizirana trzajna ozljeda vratne kralježnice, dok bi natučenje glave iznad desnog oka izbjegla da je bila vezana sigurnosnim pojasom.

51. Sud ocjenjuje da doprinos I, II i IV-tužiteljica nastanku zadobivenih natučenja lica i nosa, a koje bi ozljede izbjegle da su bile vezane sigurnosnim pojasom, iznosi 30%. U priloženoj medicinskoj dokumentaciji za I-tužiteljicu je opisano da osjeća manju bolnost u području ispod desnog oka gdje je i manji hematom. Za II-tužiteljicu je opisano kontuzijsko žarište i bolnost korijena nosa, a za IV-tužiteljicu kontuzijsko žarište na desnoj arkadi. Prema opisu zadobivenih natučenja sud zaključuje da se radi o blagim i kratkotrajnim ozljedama koje nisu dovele do potrebe daljnjeg liječenja i uslijed kojih navedenim tužiteljicama nije povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno zdravlje. Tom uvjerenju u prilog ide i neprotivljenje tužiteljica da vještak iz svog nalaza i mišljenja od 17.1.2024. po kojem su u konačnici i specificirale tužbeni zahtjev, isključi upravo navedene ozljede nastale kao posljedica nevezivanja sigurnosnim pojasom, a nastanku kojih su ozljeda same doprinijele u omjeru od 30 %. Stoga sud odbija zatraženu naknadu štete s osnova navedenih ozljeda jer su iste neznatne i njihova dosuda nije spojiva sa svrhom pravične novčane naknade, a ta je popraviti, odnosno ublažiti posljedice pretrpljene neimovinske štete.

52. Sud sa sigurnošću utvrđuje da su sve četiri tužiteljice u predmetnom štetnom događaju pretrpjele strah koji proizlazi iz same činjenice sudjelovanja u prometnoj nezgodi i nije nužno povezan sa tjelesnim ozljedama. To zato što je razumljivo da svaka iznenadna, nagla i neugodna situacija, posebno u prometu i posebno kada su u pitanju djeca, a sve su tužiteljice u vrijeme štetnog događaja bile maloljetne, osjete i primarni strah (koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) i sekundarni strah (koji nastaje uslijed mogućih tjelesnih ozljeda, posljedica i komplikacija), neovisno o tome što ozljede nisu objektivizirane.

53. Tako je I-tužiteljica PA, u vrijeme štetnog događaja djevojčica u dobi od 13 godina, prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Žarka Rašića pretrpjela tzv. primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta je trajao kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 5 dana, te manjeg intenziteta kumulativno 25 dana. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene činjenice i okolnosti, sud utvrđuje da I-tužiteljici po osnovi pretrpljenog straha pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 800,00 EUR. Tuženik je tužiteljici u mirnom postupku isplatio iznos od 371,62 EUR (2.800,00 kn) pa joj je dužan isplatiti razliku u iznosu od 428,38 EUR. Kako kod I-tužiteljice nije objektivizirana trzajna ozljeda vratne kralježnice, dok je natučenje lica neznatno i ne opravdava dosudu zatraženog iznosa naknade štete, a i sama je doprinijela toj ozljedi, to tužiteljici ne pripada pravo na novčanu naknadu s osnova smanjenja životne aktivnosti, pretrpljenih boli i tuđe pomoći i njege pa je odbijena sa zahtjevom za isplatu daljnjeg iznosa od 1.775,62 EUR.

54. II-tužiteljica TA je u vrijeme štetnog događaja imala 15 godina i zadobila je ozljedu natučenja obje potkoljenice. Nastanak te ozljede ne bi spriječilo korištenje sigurnosnog pojasa, dok bi korištenje istog spriječilo natučenje nosa koje sud, iz naprijed navedenih razloga, ne uzima u obzir. Ozljeda natučenja potkoljenica nije dovela do smanjenja životne aktivnosti. Uslijed nje je II-tužiteljica pretrpjela bol jakog intenziteta 1 dan, srednjeg 2 dana i slabijeg 8 dana, kao i primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja te sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana te manjeg intenziteta 25 dana kumulativno. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a). Cijeneći rezultate provedenog medicinskog vještačenja, kao i Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sud utvrđuje da primjerena naknada za pretrpljenu neimovinsku štete s osnova fizičkih bolova i straha iznosi 1.000,00 EUR. II-tužiteljici je tuđa nestručna pomoć bila potrebna ukupno 27 sati. Sud cijenu sata nestručno pružene pomoći i njege određuje u iznosu od 4,00 EUR, sukladno čl. 223 a st. 1 ZPP-a pa II-tužiteljici pripada pravo na naknadu imovinske štete od 108,00 EUR. Ukupno II-tužiteljici na ime naknade neimovinske i imovinske štete pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 1.108,00 EUR, dok je sa dijelom tužbenom zahtjeva za daljnjom isplatom iznosa od 236,00 EUR odbijena jer osnovanost istog ne proizlazi iz rezultata provedenih dokaza.

55. III-tužiteljica SA je u vrijeme nastanka štetnog događaja imala 13 godina te je, kao i I i II-tužiteljica, po ocjeni vještaka pretrpjela primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja te sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana te manjeg intenziteta 25 dana kumulativno za koji joj, cijeneći sve naprijed opisane okolnosti, pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 800,00 EUR. III-tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za isplatu daljnjeg iznosa od 574,00 EUR jer trzajna ozljeda vratne kralježnice nije objektivizirana.

56. IV-tužiteljica JA je 2015. također imala 13 godina te je kao i ostale tužiteljice pretrpjela primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja te sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana te manjeg intenziteta 25 dana kumulativno za koji joj sud, kao i ostalim tužiteljicama, dosuđuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 800,00 EUR. Trzajna ozljeda vratne kralježnice nije objektivizirana, a natučenje glave je bilo neznatno i ne opravdava dosudu pravične novčane naknade štete po osnovi pretrpljenih bolova i tuđe pomoći i njege. Tuženik je IV-tužiteljici u mirnom postupku isplatio iznos od 371,62 EUR (2.800,00 kn) pa joj je dužan naknaditi razliku od 428,38 EUR, dok je sa preostalim zatraženim iznosom od 714,00 EUR odbijena jer osnovanost istog ne proizlazi iz rezultata provedenih dokaza.

57. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Prema odredbi čl. 12. st. 1 Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023) je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva (1.) obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili (2.) utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. U st. 4 istog članka određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. I prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj Rev 373/22 od dana 29.11.2022. zakonske zatezne kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva, neovisno o datumu završetka tijeka liječenja. Kako su se tužiteljice sa svojim odštetnim zahtjevima obratile tuženiku dana 22.9.2015., a zatezne kamate potražuju od dana završetka liječenja, tj. od 7.10.2015. to nema zapreke da im se iste tako i dosude pa je protivljenje tuženika tijeku zateznih kamata neosnovano.

58. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 2 i čl. 155 ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. I-IV-tužiteljice su u pogledu pravne osnove uspjele u omjeru od 100 %, dok je u pogledu visine I-tužiteljica uspjela u omjeru od 19%, II-tužiteljica u omjeru od 82 %, III-tužiteljica u omjeru od 58% i IV-tužiteljica u omjeru od 37%. Omjer uspjeha tuženika u odnosu na I-tužiteljicu je 40,5%, u odnosu na II-tužiteljicu 9%, u odnosu na III-tužiteljicu 21% i u odnosu na IV-tužiteljicu 31,5 %. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela), utvrđen je uspjeh I-tužiteljice u omjeru od 19%, II-tužiteljice u omjeru od 82%, III-tužiteljice u omjeru od 58% i IV-tužiteljice u omjeru od 37%.

59. Troškovi koji su II-tužiteljici (predmet Pn-19/2016) bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28), tužbe u iznosu od 75 bodova (Tbr. 7 t. 1) i podneska od 13.7.2016. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8t.1.). Nije prihvaćen trošak podneska od 22.1.2016. jer ne prileži spisu. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 125,00 EUR, trošak II-tužiteljice iznosi 625,00 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti od 82%, trošak iznosi 512,50 EUR.

60. Troškovi koji su III-tužiteljici (predmet Pn-3777/2015) bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28), tužbe u iznosu od 75 bodova (Tbr. 7 t. 1) i podneska od 11.1.2016. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8.t3). Nije prihvaćen trošak podneska od 2.12.2015. jer isti nije nužan budući plaćanje sudske pristojbe sud provjerava i sam. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 125,00 EUR, trošak III-tužiteljice iznosi 625,00 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti od 58%, trošak iznosi 362,50 EUR.

61. Troškovi koji su IV-tužiteljici (predmet Pn-4197/2015) bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podneska od 11.1.2016. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8.t1), podneska od 12.2.2016. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8.t1) te zastupanja na ročištu 8.3.2016. u iznosu od 75 bodova (Tbr.9.t.1). Nije prihvaćen trošak podneska od 20.1.2016. jer isti nije nužan budući plaćanje sudske pristojbe sud provjerava i sam. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 212,50 EUR, trošak iznosi 1.062,50 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti od 37% trošak iznosi 393,12 EUR.

62. Troškovi koji su I-tužiteljici (predmet Pn-4196/15) bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podneska od 11.1.2016. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 8.t.3), zastupanja na ročištu 19.7.2016. u iznosu od 100 bodova te podneska od 17.8.2016. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8.t.4). Nije prihvaćen trošak podneska od 4.8.2016. jer nije opravdan. Rješenjem poslovni broj Pn-4196/15-15 od 13.9.2016. je sud spojio predmete Pn-19/2016, Pn-3777/2015 i Pn-4197/2015 na broj Pn-4196/15 radi zajedničkog raspravljanja te punomoćnik I –IV-tužiteljica daljnje troškove za radnje koje su poduzimane u korist svih tužiteljica specificira pod trošak I- tužiteljica pa sud tako i sudi, primjenom čl. 2 ZPP-a. Priznati su troškovi zastupanja na ročištima održanim 7.10.2016., 21.3.2017.,3.9.2019., 2.3.2021. i 20.11.2025. u iznosu od po 100 bodova (Tbr.9.1.), pristupa ročištu 17.12.2020., 26.3.2024., 16.5.2024., 24.6.2025. u iznosu od po 25 bodova (Tbr. 9.t.5). Nije prihvaćen trošak ročišta 17.7.2025. jer isto nije niti održano. Priznat je trošak sastava podneska od 13.4.2017. u iznosu od po 25 bodova (Tbr. 8.t.4), podnesaka od 13.7.2018., 28.7.2020., 18.12.2023. i 16.5.2024. u iznosu od po 50 bodova (Tbr. 8.t.3). Nije prihvaćen trošak podneska od 8.5.2024. jer su u istom greške u pisanju (a što ne može ići na teret protivne strane) koje tužitelj ispravlja podneskom od 16.5.2024. te mu je taj trošak priznat. Nije prihvaćen trošak podneska od 25.9.2019. jer isti nije nužan budući plaćanje troška vještaka sud provjerava i sam. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 600,00 EUR trošak iznosi 3.000,00 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti I-tužiteljice u omjeru od 19% trošak iznosi 570,00 EUR.

63. Tužiteljice imaju pravo na naknadu medicinskog vještačenja u iznosu od 796,34 EUR, troškove pristupa vještaka na ročišta 3.9.2019. u ukupnom iznosu od 66,36 EUR i na ročište 2.3.2021. u iznosu od 33,18 EUR. u ukupnom iznosu od 895,88 EUR. Budući se navedeni trošak odnosi na sve tužiteljici, sud isti dijeli na četiri dijela te svakoj tužiteljici dosuđuje iznos od 223,97 EUR. Nije priznat trošak kopiranja u iznosu od 53,09 EUR (400,00 kn) jer isti nije dokazan računom. I-tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 EUR i na presudu u iznosu od 66,36 EUR, II-tužiteljici sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR i na presudu u iznosu od 26,54 EUR, III-tužiteljici sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,82 EUR i na presudu u iznosu od 39,82 EUR te IV-tužiteljici sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 EUR i na presudu u iznosu od 66,36 EUR, koje su pristojbe dužne platiti temeljem čl. 3 st. 1 Zakona o sudskim pristojbama (NN br.118/2018, 51/2023).

64. Zaključno, ukupno priznati trošak I-tužiteljice iznosi 702,72 EUR, II-tužiteljice iznosi 565,58 EUR, III-tužiteljice iznosi 442,14 EUR i trošak IV-tužiteljice iznosi 525,84 EUR, sve zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određeni temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućim od dana 16. prosinca 2025. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, plativo u roku od 15 dana.

U Zagrebu 16. prosinca 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

-pun. tužiteljice uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu: za I-tužiteljicu u iznosu od 66,36 EUR, II-tužiteljicu u iznosu od 26,54 EUR, III-tužiteljicu u iznosu od 39,82 EUR i IV-tužiteljicu u iznosu od 66,36 EUR.

-pun. tuženika