REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1147/2021-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Carmen Topalušić, u pravnoj stvari tužiteljice HZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske osiguravajuće kuće d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. srpnja 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice i zamjenika punomoćnice tuženika HZ, odvjetničkog vježbenika, dana 16. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici:

- iznos od 6.684,58 eura, na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, sa zakonskim zateznim kamatama na iznos od 5.275,73 eura od 21. veljače 2020. do isplate i na iznos od 1.408,85 eura od 29. travnja 2021. do isplate,

- iznos od 751,94 eura, na ime naknade imovinske štete po osnovi oštećenja vozila, sa zakonskim zateznim kamatama od 20. travnja 2020. do isplate,

- iznos od 1,33 eura, na ime imovinske štete po osnovi troškova liječenja, sa zakonskim zateznim kamatama od 21. veljače 2020. do isplate i

- iznos od 6,64 eura, na ime imovinske štete po osnovi troškova liječenja, sa zakonskim zateznim kamatama od 21. veljače 2020. do isplate,

time da se zakonska zatezna kamata obračunava do 1. siječnja 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica zahtijeva od suda naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici:

- ostali iznos od 1.942,40 eura, na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, sa zakonskim zateznim kamatama od 21. veljače 2020. do isplate,

- zakonske zatezne kamate na iznos od 1.408,85 eura, po osnovi naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, od 21. veljače 2020. do 29. travnja 2021.,

- ostali iznos od 575,29 eura, na ime naknade imovinske štete po osnovi oštećenja vozila, sa zakonskim zateznim kamatama od 20. travnja 2020. do isplate.

- zakonske zatezne kamate na iznos od 1,33 eura, na ime imovinske štete po osnovi troškova liječenja, od 2. siječnja 2020. do 21. veljače 2020. i

- zakonske zatezne kamate na iznos od 6,64 eura, na ime imovinske štete po osnovi troškova liječenja, od 7. siječnja 2020. do 21. veljače 2020. godine.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove postupka isplatom iznosa od 2.783,63 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 16. prosinca 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Među strankama je tijekom postupka učinjeno nespornim da je tužiteljica ozlijeđena, a njeno vozilo marke Opel Corsa reg. oznaka [registarska oznaka] oštećeno, u prometnoj nezgodi koja se dogodila 31. prosinca 2019., oko 08,00 sati, u Sesvetama, na raskrižju Zagrebačke ceste i Ulice Otona Ivekovića, isključivom krivnjom vozača vozila reg. oznaka [registarska oznaka], za koje je bilo sklopljeno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti s tuženikom, važeće na dan nastanka predmetne prometne nezgode, a koji je svojim spomenutim vozilom naletio na stražnji dio naprijed navedenog vozila kojim je upravljala tužiteljica.

2. Učinjeno je nespornim i da se tužiteljica odštetnim zahtjevom, prije podnošenja tužbe, obratila tuženiku, koji joj je za štetu na vozilu isplatio iznos od 9.000,00 kuna.

3. Ostalo je sporno je li tužiteljica pridonijela opsegu štete, time i njenoj visini, budući da tuženik tvrdi da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, što tužiteljica osporava.

4. Sporna je ostala i visina zahtijevane štete i tijek zateznih kamata.

5. Naime, tužiteljica je u tužbi navela, u bitnom, da joj isplatom iznosa od 9.000,00 kuna nije u potpunosti naknađena šteta nastala na vozilu, koji je ona dala na popravak, te potražuje po ovoj osnovi daljnji iznos od 10.000,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama od 20. travnja 2020., kao dana popravka vozila, pa do isplate. Nadalje iz tužiteljičine tužbe proizlazi da je tužiteljica prije medicinskog vještačenje izvedenog u ovom postupku smatrala da pravičnu novčanu naknadu za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 5.3.2020. i 15.6.2020., predstavlja iznos od 60.000,00 kuna (11.000,00 kuna za fizičke boli, 11.000,00 kuna za strah, 30.000,00 kuna za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i 8.000,00 kuna za duševne boli zbog naruženosti). Tužiteljica je u tužbi postavila i zahtjev za naknadu imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 5.000,00 kuna i po osnovi troškova liječenja u iznosu od 60,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama na iznos od 10,00 kuna, prema računu br. 17177520, od 2.1.2020. do isplate i na iznos od 50,00 kuna, prema računu br. 201004196, od 7.1.2020. do isplate.

6. Stoga je postavila zahtjev na ukupan iznos od 75.060,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom:

- na iznos od 65.000,00 kuna (za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu) od 21.2.2020. do isplate,

- na iznos od 10.000,00 kuna (za štetu na vozilu) od 20.4.2020. do isplate,

- na iznos od 10,00 kuna (za trošak liječenja) od 2.1.2020. do isplate i

- na iznos od 50,00 kuna (za trošak liječenja) od 7.1.2020. do isplate.

7. Međutim, tuženik je u odgovoru na tužbu naveo, u bitnom, da osporava visinu štete na vozilu preko isplaćenog iznosa od 9.000,00 kuna, jer iznos koji tužiteljica potražuje ne odgovara iznosu tzv. totalne štete koja je nastala na njenom vozilu., time da zakonska zatezna kamata na štetu koja nije popravljena može početi tek od presuđenja. U odnosu na neimovinsku štetu i imovinsku štetu zbog ozljeđivanja naveo je da ističe prigovor doprinosa tužiteljice šteti bog ne vezivanja sigurnosnim pojasom mimo odredbe čl. 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te osporava visinu preko uplaćenog iznosa od 4.250,00 kuna, jer su iznosi koje tužiteljica potražuje postavljeni previsoko u odnosu na sudsku praksu utemeljenu na Orijentacijskim kriterijima VSRH i dostavljenu medicinsku dokumentaciju. Osporava i tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu od 21.2.2020., budući da u to vrijeme liječenje tužiteljice nije bilo okončano i na imovinsku štetu prije presuđenja.

8. Nakon medicinskog vještačenja provedenog u ovom postupku, tužiteljica je u podnesku od 23. kolovoza 2022. snizila svoj zahtjev za naknadu neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći na iznos od 57.775,00 kuna / 7.668,06 eura (58.000,00 kuna za neimovinsku štetu + 4.025,00 kuna za tuđu pomoć i njegu = 62.025,00 kuna, umanjeno za isplaćenih 4.250,00 kuna = 57.775,00 kuna), te je navela da zahtijeva isplatu ukupnog iznosa od 67.835,00 kuna / 9.003,25 eura zajedno sa zateznom kamatom:

- na iznos od 57.775,00 kuna / 7.668,06 eura od 20.2.2021. do isplate,

- na iznos od 10.000,00 kuna / 1.327,23 eura od 20.4.2020. do isplate,

- na iznos od 10,00 kuna / 1,33 eura od 2.1.2020. do isplate i

- na iznos od 50,00 kuna / 6,63 eura od 7.1.2020. do isplate.

9. Tuženik, kojemu je naprijed navedeni podnesak tužiteljice dostavljen 26. kolovoza 2022., u podnesku od 12. rujna 2022., dakle u roku od 15 dana iz odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08. i 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.), naveo je da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe, pozivajući se na izvod iz zapisnika s treće sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH (3/21) održane 26.4.2021., broj Su-IV- 16/2021-8.

10. Potom je tužiteljica u podnesku od 9. travnja 2024., pozivajući se na rast inflacije od 23. kolovoza 2022. od 7,9%, postavila tužbeni zahtjev kojim zahtijeva isplatu ukupnog iznosa od 8.484,58 eura na ime neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege (8.300,00 eura za neimovinsku štetu + 748,65 eura za tuđu pomoć i njegu = 9.048,65 eura umanjeno za isplaćenih 564,07 eura = 8.484,58 eura), te je navela da zahtijeva isplatu ukupnog iznosa od 9.819,78 eura zajedno sa zateznom kamatom:

- na iznos od 8.484,58 eura od 20.2.2021. do isplate,

- na iznos od 1.327,23 eura od 5.3.2020. do isplate,

- na iznos od 1,33 eura od 2.1.2020. do isplate i

- na iznos od 6,64 eura od 7.1.2020. do isplate.

11. Budući da zahtjev tužiteljice od 9. travnja 2024. nije manji od zahtjeva tužiteljice iz podneska od 23. kolovoza 2022., kojim je tužiteljica djelomično povukla tužbu, a kojem se povlačenju tuženik u za to predviđenom roku protivio, to je ovaj sud odlučivao o ukupnom zahtjevu tužiteljice iz tužbe, dakle o zahtjevu za isplatu iznosa od 9.962,17 eura

(75.060,00 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama:

- na iznos od 8.626,98 eura (65.000,00 kuna) od 20.2.2020. do isplate,

- na iznos od 1.327,23 eura (10.000,00 kuna) od 20.4.2020. do isplate,

- na iznos od 1,33 eura (10,00 kuna) od 2.1.2020. do isplate i

- na iznos od 6,64 eura (50,00 kuna) od 7.1.2020. do isplate.

12. Ovaj sud je tijekom postupka izvršio uvid u zapisnik o očevidu od 28.1.2020. (str. 5-8 spisa), izvid štete broj: 1052-2000126 (str. 9-10 spisa), sporazum o namirenju od 5.3.2020. (str. 11 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 12-28 spisa), odštetni zahtjev s potvrdom o otpravku (str. 29-30 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 25.2.2020. (str. 31 spisa), uplatnicu i račun (str. 32 i 33 spisa), zbrojni nalog za prijenos 10.2.2020. i potvrdu o uplati (str. 41 i 42 spisa), prijavu o ozljedi na radu (str. 56-59 spisa), spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke formiran povodom zapisnika o očevidu broj 511-19-35/06-P-34-5/2020 (str. 67-125 spisa), liječničku potvrdu od 17.2.2022. (str. 128 spisa), fotografiju (str. 199 spisa), oglase (str. 160-161 i 205-207 spisa) i kalkulator inflacije (str. 196 spisa), te je izveo dokaz medicinskim vještačenjem (str. 133-139 i 157-159 spisa), prometnim vještačenjem (str. 167-177 i 202-203 spisa), kombiniranim prometnim i sudskomedicinskim vještačenjem (str. 214-216 i 218-221 spisa) i saslušanjem tužiteljice (str. 233 spisa).

13. Ostale dokaze ovaj sud nije izvodio budući da su stranke na ročištu održanom 4. srpnja 2025., na kojemu je glavna rasprava zaključena, navele da odustaju od eventualno predloženih, a ne izvedenih dokaza i predlažu glavnu raspravu zaključiti.

14. Na temelju ocjene izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

15. Naime, vještaci dr. Božidar Šebečić (kirurg) i dr. Jagoda Stipić (neurolog) u svom pisano iznijetom nalazu i mišljenju naveli su, u bitnom, da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila prijelom maleola desne lisne kosti u gležnju, natučenje čeonog dijela glave, razderotnu ranu donje usne, istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, oguljotinu desne natkoljenice i natučenije lijeve nadlaktice. Liječena je imobilizacijom vrata ovratnikom, a desnog gležnja imobilizacijom desne potkoljenice i gležnja kroz 5 tjedana. Po skidanju imobilizacije provela je fizikalnu terapiju. Zbog jake glavobolje i smetnji koncentracije obrađivana je od strane neurologa. Zbog psihičkih smetnji bila je na pregledu psihijatra. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu kod pregleda tužiteljice, po završetku liječenja zastali su česti bolovi u vratu, glavobolje, ukočenost vrata. Kretnje vratne kralježnice su bolne, ograničene u većem stupnju. Navedene trajne posljedice uzrok su umanjenja životne aktivnosti od 5%. Kao posljedica prijeloma maleola lisne kosti u desnom gležnju, kod tužiteljice su zaostali bolovi i osjećaj žarenja s vanjske strane desnog gležnja pri hodu po neravnom terenu, te kod promjene vremena. Dorzalna i plantarna fleksija gležnja su terminalno ograničene. Navedene trajne posljedice uzrok su umanjenja životne aktivnosti od 3%. Nakon ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći kod tužiteljice su zaostale glavobolje, učestalo osjećaj pritiska u glavi i težine. Ima osjećaj disfunkcionalnosti, smanjenih životnih i radnih dinamizama. Disforična, lako otklonjive pažnje, dekoncentrirana. Prisutna je simptomatologija iz kruga PTSP. Uz subjektivnu simptomatologiju deficiti su verificirani psihologijskom obradom i to blaži pad efikasnosti u intelektualnim, kratkoročnim verbalnim i neverbalnim mnestičkim sposobnostima, te perceptivno – motoričkim funkcijama. Indikativno je početno organsko moždano oštećenje. Uz to, u dva navrata učinjeni EEG pokazao je patološke promjene. Navedene perzistirajuće subjektivne smetnje i verificirani trajni deficiti uzrok su umanjenja životnih aktivnosti tužiteljice za 5%. Ukupno, realno umanjenje životne aktivnosti iznosi 11%, uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Bolovi u križima sa širenjem u desnu nogu su posljedica manje protruzije diska u segmentu L4/L5 i L5/S1, a koja je bila prisutna i prije predmetnog štetnog događaja (MR slabinske kralježnice iz 11/2019.). Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, tužiteljica u štetnom događaju nije zadobila ozljedu slabinske kralježnice.

16. Nadalje su naveli da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 14 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno (dugotrajno liječenje). Zaostali povremeni bolovi manjeg intenziteta uključeni su u umanjenje životne aktivnosti.

17. Tužiteljica je trpjela i strah i to primarni strah jačeg intenziteta koji je uključujući i akutnu reakciju trajao do 24 sata. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 12 dana, manjeg intenziteta 3 mjeseca. Povremena strahovanja koja su oscilirala u intenzitetu i trajanju javljala su se i kasnije, te je tužiteljica zatražila pomoć psihijatra. Preostala povremena strahovanja osobito kod učešća u prometu ulaze u pojačane napore.

18. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu od 3 sata dnevno 5 tjedana (imobilizacija desne potkoljenice i gležnja), u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužiteljice je završeno mjesec dana iza pregleda psihijatra koji je bio 20.1.2021. godine.

19. Računi na str. 32 i 33 spisa su u uzročnoj vezi s ozljeđivanjem tužiteljice iz predmetnog štetnog događaja i opravdani su.

20. I naposljetku su vještaci naveli da smatraju da za utvrđivanje opsega štete kod tužiteljice nije nužan uvid u zdravstveni karton tužiteljice, budući da su imali na uvid medicinsku dokumentaciju o ranijim tegobama sa slabinskom kralježnicom i to su uzeli u obzir kod ocjene neimovinske štete.

21. Tuženik je prigovorio izloženom nalazu i mišljenju vještaka, navodeći, u bitnom, da iz priložene medicinske dokumentacije nisu razvidne bilo kakve neposredne posljedice ozljede glave koja je u konkretnom slučaju bila lake naravi, bez ikakve mogućnosti da ostavi trajne posljedice. Dakle, objektivno nema nikakvih dokaza o posljedicama ozljeđivanja, dok su tegobe na kojima vještaci temelje svoju ocjenu isključivo subjektivne naravi, te ih kao takve može navoditi svaka rentno motivirana osoba. Nadalje, navedeni patološki EEG-i nisu, kako to vještak netočno navodi, posljedica banalne traume, već od ranije postojećih vaskularnih bolesti mozgovine, jasno opisanih na nalazu MR mozga u srpnju 2020. (Dg/Vaskularna encefalopatija), te kao takvi nisu u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom nezgodom. Štoviše, i u samom EEG-u se navodi kako je nalaz sukladan nalazu MR-a, tj. znaci vaskularne encefalopatije. Isto oštećenje mozgovine (vaskularna encefalopatija) se i u nalazima psihijatra i psihologa (“specifični kognitivni deficit organske etiologije”) postavlja kao uzrok tegoba, a ne predmetno ozljeđivanje kako to netočno navodi vještak. Dokaz tome je i otpusno pismo Klinike za neurokirurgiju, gdje se ne spominje niti jedna dijagnoza koja bi govorila u prilog posljedicama lake ozljede glave. U odnosu na ozljedu vratne kralježnice, ista je banalne naravi, dok nikakvom radiološkom ili drugom dijagnostičkom obradom nisu utvrđena ikakva novonastala oštećenja vratne kralježnice i/ili susjednih struktura (RTG, FSVK, UZV, MR VK ili bilo što drugo) na osnovu kojih je vještak mogao donijeti zaključak o trajnim posljedicama. Opisani dijagnostički nalaz odgovara dobi i vjerojatnim ranijim postojećim degenerativnim promjenama vratne kralježnice, te je kao takav sukladan opće poremećenom stanju sustava za kretanje tužiteljice, koji je postojao i prije nezgode, a što se lako može utvrditi uvidom u premorbidno stanje.

22. Usmeno iznoseći nalaz i mišljenje i odgovarajući na prigovore i pitanja, vještak dr. Božidar Šebečić je, u bitnom, objasnio da je tužiteljica prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji pored ostalih ozljeda u predmetnom štetnom događaju zadobila i trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Liječena je od strane kirurga, neurologa, a provela je i fizikalnu terapiju. Kod pregleda tužiteljice utvrdio je da tužiteljica ima subjektivne tegobe u vidu čestih jakih glavobolja, bolove u vratu i osjećaj ukočenosti vrata. Kod pregleda tužiteljice utvrdio je ograničenje opsega pokreta u vratu u većem stupnju i na temelju toga je donio ocjenu o umanjenju životne aktivnosti od 5%. Nigdje u spisu u priloženoj medicinskoj dokumentaciji nije navedeno da kod tužiteljice postoje degenerativne promjene. Na ročištu su izvršili uvid u liječničku potvrdu od 17. veljače 2022. u kojoj je navedeno da pacijentica prije predmetnog štetnog događaja nije imala traume osim onih koje je zadobila u štetnom događaju. Uzevši u obzir navedenu liječničku potvrdu i budući da se u priloženoj medicinskoj dokumentaciji nigdje ne spominju degenerativne promjene vratne kralježnice, smatraju da nije potrebno izvršiti uvid u zdravstveni karton. Posebno upitan je li igdje u priloženoj medicinskoj dokumentaciji izmjereno ograničenje opsega pokreta, odgovorio je da je u nalazu fizijatra od 10.12.2020. navedeno da kod antefleksije vratne kralježnice razmak između brade i prsnog koša iznosi 5 cm, a normalno je da nema razmaka, navedeno je da je reklinacija inicijalna, što znači minimalnog opsega pokreta, također je navedeno da je laterofleksija 20 stupnjeva a normala iznosi 45 do 60 stupnjeva.

23. Vještakinja dr. Jagoda Stipić je, usmeno iznoseći nalaz i mišljenje i odgovarajući na prigovore i pitanja, navela, u bitnom, da je u svom nalazu s neurološke strane uzela u obzir, kao što je navela i u nalazu, preostale subjektivne smetnje, glavobolja uz osjećaj pritiska i težine u glavi, uz osjećaj disfunkcionalnosti, kao i smanjenih životnih i radnih aktivnosti. Uz tijekom egzamena prisutne neurovegetativne znake uzela je u obzir i nalaze učinjene obrade, a to su u dva navrata učinjeni EEG, koji je pokazao patološke promjene, kao i nalaz psihologijskog testiranja koji je objektivna metoda koja je pokazala promjene koje spadaju u početna organska moždana oštećenja, znači da je nalaz psihologijskog testiranja jasno detektirao da su promjene koje spadaju u krug organskih oštećenja, a ne psihogenih. Zato se i radi psihologijsko testiranje da bi se subjektivna simptomatologija mogla klasificirati radi učinkovitijeg liječenja. Iz ranije medicinske dokumentacije proizlazi da tužiteljica nije imala smetnje koje bi indicirale psihologijsko testiranje, već pojavom istih nakon predmetnog štetnog događaja, ono je i učinjeno. Encefalopatija se kao takva dijagnoza ne postavlja. Tužiteljica ima promjene koje ukazuju na organska oštećenja nakon traume mozga. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila, kao što je navedeno, natučenje glave područja frontalnog režnja koje se uklapa i u simptomatologiju koju je ona navodila, a kasnije se i psihologijskim testiranjem dokazalo da je ta kontuzija izazvala oštećenja. Tužiteljica je prije štetnog događaja prema anamnestičkim podacima imala povremene rijetke glavobolje koje su bile vezane uz neke respiratorne infekcije, ali nikada nije imala glavobolje koje su inzistirale liječenje. Iz liječničke potvrde vidljivo je da kod tužiteljice nije bilo traumatskih oštećenja, a ozljeda glave uz promjene u EG i psihologijsko testiranje je izazvana traumom. U statusu kod pregleda u hitnoj službi KB Sestre Milosrdnice se navodi kontuzijski biljeg frontalno desno, što znači natučenje sa tragom oštećenja koje je vidljivo u vanjskom dijelu čeonog područja desno, krvareća laceracija (otrgnuće kože) s unutrašnjeg ruba donje usne, što ukazuje da je udarac bio snažan, jer je došlo do oštećenja vanjskih jastuka mekanog tkiva čeonog dijela, kao i rane razderotine koja je krvarila u području unutrašnjeg dijela usana, što sve ukazuje da je udarac u glavu bio jak. Nalaz i mišljenje vještaka uvijek podrazumijeva uzimanje iskaza, tj. anamnestičkih podataka, zatim kliničkog pregleda, te uvida u učinjene pretrage. Sam nalaz objektivnih promjena u vidu EEG-a u dva navrata, koji je bio patološki, kao i nalaz psihologijskog testiranja, te uvid u klinički status, koji govori o težoj traumi glave je potkrijepio navođenje u anamnestičkim podacima koji se javljaju kod takvog tipa ozljede. Da je uzela svu simptomatologiju koju je tužiteljica pri pregledu navodila, ocjena umanjenja bi bila veća. Subjektivne tegobe se nikada ne mogu odvojiti od kliničkog stanja i medicinske dokumentacije. Ne zna zašto tuženik spominje encefalopatiju.

24. Ujedno su vještaci dr. Božidar Šebečić i dr. Jagoda Stipić, zajedno odgovarajući na pitanja, naveli, u bitnom, da kod tužiteljice prije prometne nesreće nije postojalo ograničenje pokreta vratne kralježnice, budući da nisu imali podataka o ranijim bolestima i ozljedama vratne kralježnice, a na RTG snimkama vratne kralježnice koje su učinjene neposredno po ozljeđivanu nisu opisane nikakve degenerativne promjene. Budući da nisu imali saznanja da bi tužiteljica prije nesreće imala tegoba vratne kralježnice, a i potvrda obiteljskog liječnika govori također tome u prilog, smatraju da je sadašnje ograničenje opsega pokreta posljedica predmetnog štetnog događaja. Ukoliko degenerativne promjene prave tegobe iste u pravilu budu zabilježene i u zdravstvenom kartonu. Tužiteljici je preporučeno liječenje nakon 10.12.2020., ali budući je od predmetnog štetnog događaja do navedenog nalaza prošlo godinu dana nije za očekivati daljnje poboljšanje, već se fizikalna terapija preporuča u svrhu održavanja postojećeg funkcionalnog stanja. Kod višestrukih trajnih posljedica nikada se ne primjenjuje jednostavno matematičko zbrajanje, već se najveća trajna posljedica uzima 1/1, sljedeća se umanjuje na 3/4, a sljedeća iza toga na 1/2. Primjenom navedene formule došli su do umanjenja životne aktivnosti od 5%. Objedinjavanje se vrši prema formuli koju je preporučilo i primjenjuje Hrvatsko društvo za medicinska vještačenja Hrvatskog liječničkog zbora i odbor za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

25. Ovaj sud je ocijenio da su vještaci dr. Božidar Šebečić i dr. Jagoda Stipić iznijeli svoj nalaz i mišljenje jasno, stručno i objektivno, te u skladu s medicinskom dokumentacijom koja je priložena u spis i potvrdom liječnika primarne zdravstvene zaštite od 17. veljače 2022. (str. 128 spisa), te da su usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja razložno otklonili sve prigovore tuženika, pa je njihov nalaz i mišljenje prihvatio.

26. Ovaj sud je ocijenio da okolnosti konkretnog slučaja i utvrđena težina povreda kod tužiteljice opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046., te čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, "Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje u tekstu: ZOO).

27. Nadalje, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, a posebice brojnost ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, stupanj smanjenja životnih aktivnosti (11%), te neugodnosti tijekom liječenja opisane u nalazu i mišljenju vještaka (pregledi i kontrole liječnika raznih specijalnosti, mirovanje, analgetici, topli oblozi, Schanzov ovratnik, longeta, hod uz štake, EEG, EMNG, MR mozga, fizikalna terapija i dr.), dob tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja (57 godina - rođena **.**.1962.) i njezino zanimanje (sutkinja), ovaj sud je ocijenio da iznos od 6.500,00 eura predstavlja pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje.

28. Nadalje, tužiteljica bi imala pravo na naknadu za imovinsku štetu po osnovi nestručne tuđe pomoći i njege u iznosu od 748,65 eura (1095. st. 1. ZOO-a), a koji iznos je tužiteljica navela u podnesku od 9. travnja 2024., jer joj je tuđa pomoć bila potrebna prema prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka 161 sat i jer je ovaj sud, primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, budući da tužiteljica nije dokazivala cijenu sata nestručne tuđe pomoći u [adresa], gdje prebiva, utvrdio da cijena sata te pomoći iznosi 4,65 eura.

29. Dakle, tužiteljica bi ukupno na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege imala pravo na iznos od 7.248,65 eura, pa budući da joj je tuženik isplatio ukupno 4.250,00 kuna, današnjih 564,07 eura, ne razgraničavajući neimovinsku štetu od štete po osnovi tuđe pomoći i njege, to joj je dužan isplatiti razliku od 6.684,58 eura sa zakonskim zateznim kamatama na iznos od 5.275,73 eura (44.000,00 kuna zahtijevanih odštetnim zahtjevom - isplaćenih 4.250,00 kuna = 39.750,00 kuna, odnosno 5.275,73 eura) od 21. veljače 2020., kada je tužiteljica predala odštetni zahtjev pošti, a kako to proizlazi iz Prijamne knjige pošte na str. 30 spisa (budući da tuženik nije dokazivao kada je točno primio odštetni zahtjev) do isplate, a na ostali iznos od 1.408,85 eura od 29. travnja 2021., kao dana podnošenja tužbe u ovom predmetu, pa do isplate i to temeljem odredbe čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., u daljnjem tekstu: ZOOUP), kao specijalnog zakona, budući da tuženik tužiteljici nije isplatio cjelokupno joj pripadajuću naknadu u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

30. Pritom valja kazati da zatezna kamata ne može teći prije nego što je tužiteljica postavila zahtjev za isplatu, pa na iznos koji nije zahtijevala odštetnim zahtjevom, zatezna kamata može početi teći tek od postavljanja zahtjeva, u konkretnom slučaju od tužbe.

31. Valja kazati i da tuženikovo shvaćanje kojim bi se početak tijeka zatezne kamate vezao uz završetak liječenja nema uporišta u zakonskim propisima i protivno je pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017. (tako VSRH u odluci Rev- 1056/2017-3 od 27. travnja 2021.).

32. Nadalje, tužiteljica ima i pravo na trošak participacije u liječenju u iznosu od 10,00 kuna, odnosno 1,33 eura prema računu br. 17177520 i u iznosu 50,00 kuna, odnosno 6,64 eura prema računu br. 201004196, budući da su ti troškovi, prema prihvaćenom nalazu i mišljenju liječnika vještaka u uzročnoj vezi s predmetnim ozljeđivanjem i da su opravdani (čl. 1095. st. 1. ZOO-a), a na navedene iznose troškova liječenja ima pravo na zakonske zatezne kamate od 21. veljače 2020., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do isplate, a ne od dana plaćanja pojedinog računa, budući da se i na ovaj vid štete primjenjuju odredbe čl. 1. i 4. ZOOUP-a, kao specijalnog zakona (VSRH u odluci Rev- 1429/2024 od 8. siječnja 2025.).

33. Tuženik je tužiteljici dužan isplatiti naprijed navedene iznose naknade štete u cijelosti, temeljem odredbi čl. 1072. st. 1. ZOO-a i čl. 11. st. 1. ZOOUP-a, budući da je ovaj sud, na temelju iskaza tužiteljice i rezultata kombiniranog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja utvrdio da tužiteljica nije pridonijela nastanku štete koja joj je uzrokovana ozljeđivanjem u predmetnoj prometnoj nezgodi.

34. Naime, tužiteljica je iskazala, u bitnom, da je bila vezana sigurnosnim pojasom, jer u slučaju da nije, misli da bi izletjela kroz vjetrobransko staklo. Naime, to je bio silan udarac odozada, toliko silan da su joj zaposlenici koji rade u sudu rekli da se čuo zvuk kao da je pukla bomba.

35. Nadalje, prometni vještak dipl. ing Igor Jakoplić je u svom pisano iznijetom dijelu kombiniranog vještačenja naveo, u bitnom, da je prilikom nezgode došlo do stražnjeg necentralnog sudara između prednjeg desnog dijela osobnog vozila osiguranika tuženika AUDI A8 reg. oznake [registarska oznaka] i stražnjeg sasvim lijevog dijela osobnog vozila tužiteljice OPEL CORSA reg. oznake [registarska oznaka]. Nakon sudara vozilo tužiteljice je odbačeno van desnog ruba kolnika, tijekom čega je u rotaciji naletjelo lijevim bočnim dijelom na izdignuti rubnjak kolnika. Relativna razlika sudarnih brzina između vozila je obzirom na nađena oštećenja iznosila oko 35 km/h. Osobno vozilo tužiteljice OPEL je u trenutku sudara s osobnim vozilom osiguranika tuženika AUDI zadobilo promjenu brzine u visini od oko 24,7 km/h. Prilikom sudara je došlo do ubrzavanja osobnog vozila OPEL i do polijetanja tijela tužiteljice u odnosu na karoseriju vozila u nazad. U postsudarnom kretanju vozila tužiteljice došlo je do oštrije rotacije vozila u smjeru kazaljke na satu i bočnog naleta lijevom stranom vozila na izdignuti rubnjak kolnika. Pri tome je došlo do manje promjene brzine od oko 10 km/h, kad je tijelo tužiteljice u odnosu na karoseriju vozila poletjelo oštro u lijevo prema vozačkim vratima. Prema stanju sigurnosnog pojasa vozača koji je ostao nakon nezgode izvučen i olabavljen, slijedi da je vozačica u trenutku sudara bila vezana.

36. Vještak sudske medicine dr. Davor Mayer je u svom pisano iznijetom dijelu kombiniranog nalaza i mišljenja naveo, u bitnom, da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći kao vozačica osobnog vozila na čiji stražnji više lijevi dio je naletjelo drugo vozilo te ga odbacilo, nakon čega je u rotaciji u smjeru kazaljki na satu lijevim kotačima naletjelo na rubnik. U dinamici nesreće utvrđenoj prometnim vještačenjem, tijelo tužiteljice je imalo tendenciju primarnog prisilnog polijetanja unatrag (uslijed naleta drugog vozila), na što se nadovezala kombinacija sekundarnog polijetanja prema naprijed (odbijanje od naslona sjedala) i polijetanja ulijevo (nalet na rubnik). Izgled sigurnosnog pojasa vozačkog sjedala prikazan na fotoelaboratu govori da je tužiteljica u trenutku nesreće bila vezana sigurnosnim pojasom. Istegnuće vrata je nastalo trzajnim zabacivanjem glave, ozljeda nadlaktice natiskivanjem na prepreku lijevo od mjesta sjedenja u drugom dijelu sudarne dinamike, a ozljeda lisne kosti nefiziološkim pokretom izvrtanja u zglobu gležnja, što pojas ne može spriječiti. Nastanak ozljeda lica, unatoč korištenju pojasa, se u konkretnom slučaju može tumačiti prisutnošću nefiksiranog čvrstog predmeta (audio uređaj), koji je u polijetanju prema natrag došao u kontakt s licem tužiteljice. U kontaktu s istim tim predmetom mogla je nastati i oguljotina natkoljenice.

37. Ovaj sud je ocijenio da su vještaci dr. Igor Jakoplić i dr. Davor Mayer izradili nalaz i mišljenje jasno, stručno i objektivno, pa je njihov kombinirani nalaz i mišljenje, kojem nije prigovarala niti jedna strana, u cijelosti prihvatio.

38. Nadalje, radi utvrđivanja visine štete na vozilu tužiteljice, ovaj sud je izveo zasebni dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću, koji je u svom pisano iznijetom nalazu i mišljenju naveo, u bitnom, da nema primjedbi na opseg štete kako to proizlazi iz izvida štete tuženika broj 1052-2000126 od 9.1.2020. godine. Popravak vozila nije bio isplativ, jer je trošak popravka vozila prelazio 75% vrijednosti neoštećenog vozila na dan utvrđivanja štete. Štetu je dakle bilo potrebno riješiti kao ekonomsku totalnu štetu. Tržna vrijednost neoštećenog osobnog vozila tužiteljice OPEL CORSA 1.2 ESSENTIA je na dan utvrđivanja štete zajedno s uključenim državnim davanjima iznosila oko 18.331,95 kuna, dok je vrijednost ostatka oštećenog vozila iznosila oko 3.666,39 kuna, a stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što je zajedno s uključenim državnim davanjima iznosilo oko 14.665,56 kuna, odnosno 1.946,45 eura.

39. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka, navodeći da je vještak prenisko utvrdio vrijednost vozila u trenutku nezgode, pa shodno tome i vrijednost ostatka vozila, a uzevši u obzir prijeđenu kilometražu i opremu u trenutku nezgode.

40. I tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, navodeći da je vještak nepravilno odredio tržišnu vrijednost vozila, odnosno da je istu odredio previsoko, što je posljedično dovelo i do previsoko procijenjene totalne štete na vozilu. Pogrešno je utvrdio amortizaciju od samo 80,50% prema starosti vozila, a u obzir nije uzeo ni stanje samog vozila, odnosno postojanje ranijih oštećenja koja jasno proizlaze iz fotografija vozila, a postojanje kojih je naznačeno i u samom izvidu štete. Prema oglasniku, cijene za vozilo kao kod tužiteljice i to s manjim brojem prijeđenih kilometara, kreću se od 12.643,00 kuna do 13.500,00 kuna, dok vještak nije dostavio bilo kakav oglas koji bi opravdao tržišnu vrijednost u iznosu kako je to utvrdio.

41. Usmeno obrazlažući nalaz i mišljenje i očitujući se o prigovorima stranaka, vještak dipl. ing. Igor Jakoplić je objasnio, u bitnom, da je na izvidu štete tuženika navedeno da na vozilu tužiteljice postoje prethodna oštećenja, međutim nema nikakvih fotografija i podataka o kakvima se točno oštećenjima radilo, pa je pretpostavio da se ne radi o značajnijem oštećenju, već o tzv. eksploatacijskom oštećenju primjerenom starosti vozila. Dalje je navedeno da nema tragova prethodnih popravaka iz čega bi slijedilo da se vozilo nalazilo u pretežito tvorničkom stanju, što je za 15 i pol godina staro vozilo vrlo dobro, odnosno rijetko nalazimo vozila te starosti u pretežito tvorničkom stanju. Obavio je uvid u tržišne ponude rabljenih vozila na dan izrade nalaza i mišljenja, te je našao 16 oglasa koji bi se odnosili na slična vozila i tražene cijene se kreću od 21.850,00 kuna pa do preko 33.000,00 kuna (uložio je u spis oglase). Kad uvažimo takve uložene oglase slijedilo bi da je moguća korekcija jedino prema gore u korist tužiteljice eventualno do 10% u odnosu na njegovu pisano utvrđenu visinu štete. Naime, uzeo je u obzir i da su tržišne cijene u vrijeme izrade nalaza i mišljenja bile više za oko 10% u odnosu na dan kada je tuženik utvrdio štetu. Dodatno želi napomenuti da u spisu nije bilo fotografija koje je tuženik načinio kod izviđanja štete, već samo crno bijele fotografije s očevida prometne policije. Amortizaciju vozila utvrdio je temeljem amortizacijskih tablica koje određuju amortizaciju sukladno starosti vozila i iz njih se izračunava amortizacija starosti koju je dobio u visini od 80,5%, a koristio je tablice autora ĐZ, koje su im prezentirane na kongresu sudskih vještaka 2006. i na njih nitko nije imao primjedbi od prisutnih kolega, time da vozilo tužiteljice spada u mala vozila. Na fotografijama iz elaborata policije nije vidljivo oštećenje za koje tuženik tvrdi da je oštećenje vozila tužiteljice prema fotografiji koju je dostavio uz podnesak od 18. travnja 2024. godine. Iz tog fotoelaborata je vidljivo da je vozilo u predmetnoj prometnoj nezgodi nasjelo lijevim pragom na rubnjak. Ovi oglasi koje je on priložio u spis na današnjem ročištu, te od kojih je po jedan primjerak predan strankama, su iz travnja 2023., a odnose se na vozila koja su stara jednako kao i vozilo tužiteljice kada je bilo oštećeno. U oglasima koje je tuženik priložio, jedno vozilo nema klima uređaja, a drugo vozilo je neregistrirano i ima karoseriju s troja vrata, a vozilo tužiteljice ima klima uređaj i ima pet vrata. Da vozilo tužiteljice ima klima uređaj našao je u audateksu preko broja šasije. Oglasi koje je danas uložio u spis imaju samo osnovne podatke o vozilima na samom izlistu, dok se detaljniji podaci o vozilu dobiju na računalu kad se otvori pojedini oglas, što je i načinio kod izrade nalaza i mišljenja. Raspon do 10% odnosi se na različite cijene automobila kod različitih trgovaca i uvjeta kupnje. Oglase koje je priložio imao je i u trenutku kada je izrađivao nalaz i mišljenje u travnju 2023. godine. Ustraje u nalazu i mišljenju i visini štete koja je izražena u pisanom nalazu i mišljenju.

42. Ovaj sud je ocijenio da je vještak dip. ing. Igor Jakoplić izradio pisani nalaz i mišljenje jasno, stručno i objektivno i da je usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja razložno otklonio sve prigovore stranaka, pa je njegov nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio.

43. Budući da šteta na vozilu tužiteljice, prema prihvaćenom nalazu i mišljenju prometnog vještaka iznosi 1.946,45 eura, a tuženik je na ime ove štete isplatio tužiteljici 1.194,51 eura (9.000,00 kuna), to tužiteljica ima pravo na razliku od 751,94 eura sa zahtijevanim zakonskim zateznim kamatama od 20. travnja 2020. do isplate, budući da je iz priloženog prijedloga sporazuma o namirenju na str. 11 spisa od 5. ožujka 2020. razvidno da se tužiteljica tuženiku sa zahtjevom za naknadu ove štete obratila prije 20, travnja 2020. i jer se i na ovu štetu primjenjuju odredbe čl. 1. i 4. specijalnog ZOOUP-a.

44. Pritom valja kazati da spisu ne prileži dokaz o plaćenom trošku popravka vozila.

45. I naposljetku valja, samo, kazati da ovaj sud nije odlučivao o prijedlozima tuženika za izvođenje dokaza novim medicinskim i prometnim vještačenjem (izvedenim radi utvrđenja visine štete na vozilu tužiteljice), jer je tuženik na ročištu održanom 4. srpnja 2025. naveo da odustaje od eventualno predloženih, a ne izvedenih dokaza i predlaže glavnu raspravu zaključiti, a što je navela i tužiteljica.

46. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a.

47. Tužiteljica je u osnovi uspjela 100%, a u visini 74,73% (7.444,49 eura od 9.962,17 eura), dakle kada se ima u vidu i osnova i visina 87,37%, pa kada se od uspjeha tužiteljice oduzme uspjeh tuženika (12,63%), tada se iskazuje pozitivna razlika u korist tužiteljice od 74,74%.

48. Stoga je tužiteljici, prema vrijednosti predmeta spora od 9.962,17 eura, priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 100 bodova (Tbr. 32. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23., dalje: OT), sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), sastava podnesaka od 23.6.2022., 23.8.2022., 14.11.2023. i 17.10.2024. od po 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), sastava podnesaka od 18.2.2022. (u troškovniku omaškom napisano od 21.2.2022.), 1.3.2023., 15.2.2024. i 9.4.2024. od po 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT) i zastupanja na ročištima od 18.1.2022., 26.4.2024. i 4.7.2025. od po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT) ukupno 1.000 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) iznosi 2.000,00 eura, a s porezom na dodanu vrijednost od 25% (500,00 eura) 2.500,00 eura, a razmjerno razlici uspjeha u korist tužiteljice (74,74%) 1.868,50 eura.

49. Pritom valja kazati da tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 20.9.2022. u kojemu se tužiteljica očituje na tuženikove prigovore na nalaz i mišljenja vještaka i tuženikovo protivljenje djelomičnom povlačenju tužbe, budući da istim tužiteljica ni na koji način nije pridonijela razrješenju ove pravne stvari, pa time trošak sastava tog podneska, po ocjeni ovoga suda, nije bio potreban za vođenje ove parnice (čl. 155. st 1. ZPP-a).

50. Nije joj priznat ni trošak sastava podnesaka od 7.10.2022., 22.11.2022., 4.10.2023., 15.12.2023., 15.1.2025. i 12.3.2025., budući da navedenim požurnicama tužiteljica ni na koji način nije pridonijela razrješenju ove pravne stvari, pa time trošak sastava tih podnesaka nije bio potreban za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

51. Tužiteljici je valjalo priznati trošak medicinskog vještačenja u cijelosti, u ukupnom iznosu od 464,53 eura (398,17 eura + 66,36 eura) i trošak prometnog vještačenja u cijelosti, u ukupnom iznosu od 232,26 eura (199,08 eura + 33,18 eura), budući da su oni bili nužni za razrješenje ove pravne stvari i da je tužiteljica njima dokazala da joj tuženikovim isplatama nije u potpunosti nadoknađena šteta, a cijena tih vještačenja ni na koji način nije ovisila o vrijednosti predmeta spora.

52. Nadalje, tužiteljici je valjalo priznati i razmjerni trošak sudske pristojbe na tužbu od 109,17 eura (74,74% od 146,07 eura po Tar. br. 1. toč. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, "Narodne novine", broj: 53/19.) i sudske pristojbe na presudu od 109,17 eura (74,74% od 146,07 eura po Tar. br. 2. toč. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, "Narodne novine", broj: 37/23.).

53. Stoga, ukupno priznati trošak tužiteljice, koji joj je dužan nadoknaditi tuženik, iznosi 2.783,63 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 16. prosinca 2025. do isplate (čl. 27. u vezi s čl. 107. st. 2. ZID ZPP-a, "Narodne novine", broj: 80/22.).

54. Odluka o stopi zakonske zatezne kamate temelji se na odredbama čl. 29. st. 2. i 7. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 155/23.).

55. Slijedom svega naprijed navedenoga kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 16. prosinca 2025.

Sutkinja:

Carmen Topalušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

I. Pun. tužiteljice uz rj. na platež prist. na tužbu (146,07 eura) i rj. na platež prist. na presudu (146,07 eura)

II. Pun. tuženika