Posl. br. P-72/2025-41

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu toga suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DL' pok. D iz [adresa], 85. ulica kbr. 18, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg kao punomoćnik zastupa Aldo Mirošević, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Rade Jurković i Aldo Mirošević iz Vele Luke, protiv tuženih: 1. EL iz [adresa], Ulica 45 kbr. 5, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. RL iz [adresa], 32 Ulica kbr. 27, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. DLH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženi od ad 1/ do 3/ kao preuzimatelji postupka nakon smrti ranije tužene ML rođ. RL, 4. GL pok. E iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ZL iz [adresa], 6. JL iz [adresa], 7. KL pok. R rođ. JL iz [adresa], 8. HL rođ. JL pok. R iz [adresa], tuženi od ad 1/ do 8/ i kao nasljednici SL "Kovač" ud. OL, a time i OL "Kovač" pok. M i NL "Kovač" pok. M, 9. ŽL iz [adresa], osobno i kao nasljednica dr. ŠL pok. DL, 10. PL pok. G iz [adresa], 11. BL pok. G iz [adresa], tuženi ad 10/ i 11/ osobno i kao nasljednici UL " Z" pok. M i NL " Z" pok. M, 12. TL iz [adresa], 11 Battye Road, Kardinya, OIB: [osobni identifikacijski broj], 13. IL iz [adresa], Beaconfield 6162, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 14. ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženi od ad 12/ do 14/ osobno i kao nasljednici ĐL pok. M i NL "Kovač" pok. M, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene 4. studenog 2025. u prisustvu punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti tuženika, na ročištu održanom radi objave presude, dana 16. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj DL' pok. D iz [adresa], 85. ulica kbr. 18, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], vinograd Vela Rasohatica, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa ga sud ovlašćuje da zatraži i postigne uknjižbu ovog prava na svoje ime, uz prethodno brisanje svih vlasničkih udjela upisanih na imena tuženika odnosno njihovih prednika.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, a koja je pred ovim sudom zaprimljena 6. listopada 2020., tada pod posl. br. P-742/2020, navodi da je Obraničkim diobenim spisom Sreskog suda u Blatu br. 211/36 od 4. kolovoza 1936. predniku tužitelja, sada pok. CL "Gudić" pok. DL, pripala između ostalog, a u vidu kmetskog prava, i nekretnina koja je predmetom ove tužbe, time što je ista nekretnina označena i svojom površinom od 1695 m2 u predjelu Rasohatica. Potom je Odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju br. 3294/1947 od **.**.1947. LL "Gudić" pok. D, CL pok. D, LL pok. LL te AL, naspram prednika tuženih, priznato pravo vlasništva nekretnina u predjelu Rasohatica u k. o. [katastarska općina], ukupne površine 8000 m2, pri čemu su ovom odlukom obuhvaćene nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], ali ne i nekretnina koja je predmetom tužbe. Međutim, kat. čest. [katastarska čestica], odnosno danas kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], i ranije i danas imale su površinu od ukupno cca 6000 m2, a bile su zajedno sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja ima površinu od 1626 m2, predmetom diobenog spisa iz 1936. Ovo iz razloga što su sve nabrojene nekretnine nekada činile jednu cjelinu i imaju zajedno površinu od cca 7700 m2, što znači da je utužena nekretnina čistom omaškom izostavljena iz Odluke Kotarske komisije od 15. listopada 1947., budući je i njena površina nedvojbeno uključena u površinu zemljišta koje je predniku tužitelja i njegovim srodnicima priznato kao vlasništvo. Stoga je sada pok. otac tužitelja CL pok. D nekretninu koja je predmetom tužbe držao u svom isključivom posjedu još od vremena sklapanja diobenog spisa, dakle još od 1936., a nakon njegove smrti ovo zemljište naslijedili su tužitelj i njegov brat FL. Potom su tužitelj i njegov brat FL dana 22. kolovoza 2000. sklopili diobenu nagodbu kojom je ova nekretnina pripala u isključivo vlasništvo i posjed tužitelju, pa tužitelj najkasnije od mjeseca kolovoza 2000. ovu nekretninu drži u mirnom, zakonitom i poštenom posjedu, na način da je obrađuje i gospodarski iskorištava kao vinograd. Stoga tužitelj smatra kako je pravo vlasništva utužene nekretnine stekao dosjelošću, pri čemu je u posjed nekretnine stupio nasljeđivanjem i diobom unutar obitelji.

1.1. Vezano za pasivnu legitimaciju tuženika u tužbi se navodi kako je ranije tužena ML zapravo sestra, a sada tuženi od ad 4/ do 8/ da su nećaci i kao takvi zakonski nasljednici pok. SL "Kovač" ud. OL, a koja je supruga i jedina zakonska nasljednica OL pok. M koji je sin od VL. Tužena ad 9/ da je jedina nasljednica pok. dr. ČL, a koji je bio polubrat pok. VL, dok su tuženi ad 10/ i 11/ jedini nasljednici pok. DC rođ. VL "Kovač" pok. M koja je kćerka pok. VL. Tuženi od ad 12/ do 14/ da su jedina djeca i zakonski nasljednici pok. ĐL pok. M koji je sin pok. VL. Napokon, pok. ĐL, OL i UL pok. M, odnosno danas tuženi od ad 1/ do 8/ i od ad 10/ do 14/, bili bi isključivi nasljednici svog brata NL pok. M koji je stradao 1943., a da nije bio u braku niti je imao svih potomaka.

1.2. Kako je tužitelj na izloženi način stekao pravo vlasništva utužene nekretnine, a u zemljišnim knjigama suda su kao suvlasnici i dalje upisani dijelom tuženi a dijelom njihovi pravni prednici, iako tuženima ni njihovim pravnim prednicima na ovoj nekretnini više ne pripadaju nikakva vlasnička prava, to ima i pravni interes uskladiti zemljišno knjižno stanje sa stvarnim stanjem, a kako nema ispravu podobnu za upis svog prava vlasništva u zemljišne knjige, to ustaje predmetnom tužbom postavivši tužbeni zahtjev kao u izreci.

1.3. Tijekom parničnog postupka umrla je ranije tužena ad 1/ ML rođ. JL iz [adresa], pa je rješenjem Suda od 21. ožujka 2024. posl. br. P-742/2020 ovaj parnični postupak prekinut. Postupajući po prijedlogu punomoćnika tužitelja Sud je rješenjem od 10. rujna 2024., pod posl. br. P-742/2020, odredio nastavak postupka, pri čemu je na preuzimanje postupka iza smrti ranije tužene ad 1/ pozvao sve njene proglašene nasljednike, odnosno EL, RL i ELH. Po pravomoćnosti ovog rješenja postupak je nastavljen pod posl. br. P-72/2025, time što su preuzimatelji postupka iza smrti ML sada postali tuženi ad 1/, 2/ i 3/, a ranije tuženi ad 2/ sada je postao tuženi ad 4/ i tako redom.

2. Nitko od tuženika nije podnio pisani odgovor na tužbu, a tuženi od ad 10/ do 14/ nisu pristupili na pripremno ročište koje je u održano pred ovim sudom 14. ožujka 2025., iako su na isto bili uredno pozvani, niti su pisanim putem osporili navode tužbe i postavljeni tužbeni zahtjev, pa je na pripremnom ročištu, po prijedlogu punomoćnika tužitelja, budući da su ispunjeni uvjeti iz čl. 331.b. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/12, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), donesena presuda zbog ogluhe u odnosu na ove tužene, a nakon čega je raspravljanje nastavljeno u odnosu na preostale tužene.

3. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu i to: zk izvatka za utuženu nekretninu, stanje digitalnog katastarskog plana na dan 3. listopada 2020., Odabraničkog diobenog spisa Sreskog suda u Blatu od 4. kolovoza 1936., Odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Korčuli br. 3294/1947 od 15. listopada 1947., PL 3389, 2851, 1922, 1297, 546 i 1304, sve za k. o. [katastarska općina], povijesti promjena na katastarskoj čestici od 9. rujna 2020., Diobene nagodbe od 22. kolovoza 2000., Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 21. srpnja 1988. i Rješenja o nasljeđivanju iza smrti EC sina DL od 15. lipnja 1981. posl. br. O-1134/80. Cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, uz primjenu odredbe čl. 8. ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

3.1. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da su kao suvlasnici u zemljišnim knjigama suda upisani pravna prednica tuženih od ad 1/ do 8/ SL "Kovač" ud. J za 7/32 + 7/96 dijela, pravni prednik tužene ad 9/ dr. ŠL pok. DL za 1/8 dijela, tuženi ad 10/ i 11/ osobno za po 7/64 + 7/192 dijela te tuženi ad 12/, 13/ i 14/ za po 7/72 dijela. Ovdje je potrebno naglasiti da pasivna legitimacija tuženika tijekom postupka nije bila sporna, a ista proizlazi i iz priloženih isprava, odnosno Ugovora o doživotnom uzdržavanju, Rješenja o nasljeđivanju, kao i iz činjenice da nitko od tuženika nije osporio činjenične navode tužbe. Nasuprot navedenom upisu u zemljišnoj knjizi, a pregledom Povijesti promjena na katastarskim česticama od 9. rujna 2020., koja u naravi predstavlja prikaz povijesnog slijeda upisa posjeda, utvrđeno je da je nekretnina koja je predmetom tužbe revizijom katastara koja je za k. o. [katastarska općina] uslijedila 1960. upisana u PL 1298 i to na ime oca tužitelja CL "Gudić" pok. D u cijelosti. Ovaj upis izmijenjen je 1996. i to temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-268/87, donesenog iza smrti CL pok. D, na način da su umjesto njega kao posjednici na jednake dijelove upisani njegovi sinovi DL i FL "Gudić" pok. D. Ovakav upis trajao je do 2000. godine kada je temeljem Diobene nagodbe sklopljene između upisanih suposjednika dana 22. kolovoza 2000., sada kao isključivi posjednik upisan upravo tužitelj, a od tada pa do dana izdavanja ove isprave nikakvih promjena upisa posjeda nije bilo. Dakle iz ove isprave potpuno jasno proizlazi da je tužitelj osobno upisan kao posjednik predmetne nekretnine od 2000., prije toga bio je upisan kao suposjednik sa svojim bratom od 1996., a prije toga kao isključivi posjednik ove nekretnine, najmanje od revizije katastra, bio je upisan otac tužitelja. Stoga se sa potpunom sigurnošću može zaključiti kako je tužitelj što osobno, a što putem svojih pravnih prednika u katastarskim operatima evidentiran kao posjednik utužene nekretnine preko 60 godina. Pregledom Odabraničkog diobenog spisa Sreskog suda u Blatu od 4. kolovoza 1936. utvrđeno je kako je u ovom postupku razvrgnuta suvlasnička zajednica između LL, D i AL " K" pok. D te H, LL i RC " K" pok. LL, a u koju suvlasničku zajednicu su oni stupili nasljeđivanjem iza smrti svojih prednika. Pregledom skupa III. ove diobene nagodbe utvrđeno je kako je ocu tužitelja CL pok. D, na ime njegovog dijela, između ostalog pripala i nekretnina koja je predmetom ove tužbe, s time što se tada očito radilo o kmetskom pravu, odnosno osobe koje su sudionici ove diobene nagodbe su predmetnu nekretninu obrađivali kao vlasništvo veleposjednika i za takvu obradu veleposjedniku su davali dio uroda, što je tada bilo uobičajeno. Budući je ova diobena nagodba potpisana od strane svih sudionika, to ovaj sud nalazi kako je ista pravno valjana i izvršena u cijelosti te da je najkasnije 1936. otac tužitelja stupio u samostalni posjed predmetne nekretnine. Pregledom Odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Korčuli broj 3294/1947 od 15. listopada 1947. utvrđeno je kako je ovom odlukom razriješen ranije postojeći kmetski odnos između članova obitelji LL i CL "Gudić" pok. D, LL, S i AL pok. LL s jedne strane te vlasnika zemljišta VL "Kovač" M i drugih s druge strane, a kojom odlukom je priznato obrađivačima i članovima njihove obitelji pravo vlasništva na nekretninama koje su tada označene kao kat. čest. [katastarska čestica], sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve u predjelu Rasohatica u površini od 8000 m2, a koje nekretnine u naravi predstavljaju vinograd. Dakle iz ove odluke vidljivo je kako nekretnina koja je predmetom tužbe samom odlukom nije obuhvaćena, međutim, sud smatra kako su točni navodi tužitelja da je predmetnom odlukom, a obzirom na površinu dodijeljenog zemljišta, obuhvaćena i utužena nekretnina. Ovo stoga što iz priloženih isprava, dakle iz ispisa iz digitalnog katastarskog plana i posjedovnih listova, proizlazi kako nekretnine obuhvaćene agrarnom odlukom i utužena nekretnina u naravi predstavljaju jednu cjelinu, a zbroj površina svih ovih nekretnina daje otprilike površinu koja je obrađivačima dodijeljena navedenom odlukom kotarske komisije. Kada se tome pridoda i činjenica da su predmetnom tužbom obuhvaćeni svi presumptivni nasljednici VL "Kovač" M, pri čemu nitko od tuženika nije osporio navode tužbe i postavljeni tužbeni zahtjev, to sud nalazi kako među strankama nema spora o tome da bi utužena nekretnina temeljem ove odluke kotarske komisije i Odabraničkog spisa sreskog suda u Blatu pripala u isključivo vlasništvo i posjed ocu tužitelja. Otac tužitelja umro je 1987., a što je vidljivo iz povijesti promjena na katastarskoj čestici budući da tužitelj u spis nije dostavio rješenje o nasljeđivanju iza smrti svoga oca. Međutim, ovo rješenje o nasljeđivanju nije ni neophodno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, budući je iz Diobene nagodbe od 22. kolovoza 2000. vidljivo da su za nasljednike CL pok. D temeljem oporuke i uslijed sporazuma proglašeni udova MC te sinovi DL i FL. Iz daljnjih odredbi ove diobene nagodbe proizlazi da je MC ud. D u nasljedstvo pripala 1/3 stojne kuće u [adresa], a da je DL i FL pripala po 1/3 iste stojne kuće i po 1/2 preostalog cjelokupnog imanja. Zbog toga su braća DL i FL i sklopili ovu diobenu nagodbu, pa su istom razvrgli suvlasničku zajednicu u koju su stupili nasljeđivanjem iza smrti svog oca, pri čemu iz točke III. A ove diobene nagodbe proizlazi kako je tužitelju na ime njegovog dijela, između ostalog, u cijelosti pripala upravo nekretnina koja je predmetom ove tužbe. Budući su tužitelj i njegov brat FL ovu diobenu nagodbu vlastoručno potpisali, pri čemu su svoj potpis na njoj i ovjerili pred javnim bilježnikom 22. kolovoza 2000., to ovaj sud nalazi kako je predmetna diobena nagodba pravno valjana i izvršena u cijelosti, te da se tužitelj upravo temeljem ovog pravnog posla nalazi u isključivom i kvalificiranom posjedu utužene nekretnine još od mjeseca kolovoza 2000.

3.2. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, a posebno procesno držanje tuženika tijekom postupka, ovaj sud nalazi da među strankama nije sporna aktivna ni pasivna legitimacija, činjenica da je utuženu nekretninu tužitelj stekao u vlasništvo i posjed po diobi zaključenoj iza smrti njegova oca, pri čemu je prethodno njegov otac istu ovu nekretninu stekao diobom koja je unutar obitelji tužitelja sačinjena još 1936., a sama nekretnina članovima obitelji tužitelja formalno je dodijeljena u vlasništvo odlukom komisije za kolonizaciju i agrarnu reformu iz 1947. Također, među strankama nije sporno, a isto proizlazi i iz svih provedenih dokaza, da tužitelj osobno kvalificirano posjeduje utuženu nekretninu najmanje od 2000., a preko svojih pravnih prednika, dakle brata i oca najmanje od 1936.

4. Ocjenom provedenih dokaza, svakog pojedinačno, a i u njihovoj međusobnoj vezi, utvrđeno je da je tužitelj stekao vlasništvo utužene nekretnine diobom unutar svoje obitelji i nasljeđivanjem od oca, pri čemu je otac tužitelja ovu nekretninu prethodno stekao diobom izvršenom 1936., sve kako to propisuje čl. 114. i 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV). Uostalom, rezultati dokaznog postupka upućuju na zaključak da je tužitelj pravo vlasništva stekao i dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a, budući da utuženu nekretninu, što osobno a što putem svojih pravnih prednika, kvalificirano posjeduje zasigurno od 1960. kada je njegov otac kao posjednik ove nekretnine evidentiran u katastarskim operatima, pa je slijedom navedenog valjalo prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci ove presude.

5. Budući da stranke nisu popisale ni zatražile parnični trošak odluka o istom je izostala.

U Korčuli, 16. prosinca 2025.

S u d a c :

Dario Farčić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).