K-1041/2025-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po predsjednici vijeća kao sucu pojedincu Lovorki Kraljević, uz sudjelovanje zapisničarke Lane Šušnjar, u kaznenom postupku protiv okrivljenog HG zbog kaznenog djela prisile prema službenoj osobi iz čl. 314. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-881/2025 od 29. rujna 2025., nakon javne rasprave održane 3. studenoga 2025., 26. studenoga 2025. i 12. prosinca 2025., u prisutnosti okrivljenog HG, njegovog branitelja Vinka Gulišije, odvjetnika u Splitu, i zamjenice ODO-a u Splitu CG, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o

OKRIVLJENIK: HG, zvani H, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i EG, rođ. E, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, brodski električar, umirovljenik, s mirovinom od oko 500,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, pismen, sa završenom srednjom stručnom spremom, lošeg imovnog stanja, suvlasnik  za  1/2  dijela  obiteljske  kuće  na  adresi prebivališta i vlasnik osobnog automobila "Mercedes 250" proizvedenog 1998. g., kazneno neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je 1. rujna 2025. godine oko 11,57 sati u [adresa], u [adresa], nakon što ga je policijska službenica PP Trogir EG zamijetila da upravlja mopedom registarske oznake [registarska oznaka] nogostupom u zabranjenom smjeru i bez zaštitne kacige na glavi te ga uporabom svjetlonosne i zvučne signalizacije zaustavila i zatražila vozačku dozvolu kako bi utvrdila identitet vozača i počinjene prekršaje, isti je, u namjeri da policijsku službenicu osujeti u utvrđivanju navedenih podataka, odbio dati na uvid vozačku dozvolu te istoj kazao da odjebe da je prasica i nastavio vožnju dvadesetak metara do svoje kuće na adresi [adresa] gdje je parkirao moped i u nakani da spriječi policijsku službenicu da utvrdi registarsku oznaku mopeda skinuo jaknu i istom pokrio registarsku pločicu, a nakon što je policijska službenica došla do njega te ponovno zatražila na uvid vozačku dozvolu istoj kazao: "kurac ću ti dati vozačku, šta se kurčiš, jebat ću ti mater", a kad je policijska službenica prišla mopedu s namjerom da pomakne jaknu kako bi vidjela registarsku oznaku mopeda, prišao joj s leđa i snažno je odgurnuo rukama prema zidu kuće u koji zid je ista i udarila tijelom, a zatim je rukom držao uza zid, a u momentu kada se pokušala bočno okrenuti u čemu je dijelom i uspjela, udario je šakom u predjelu lijeve strane glave poviše uha, a nakon toga i otvorenim dlanom u predjelu lica nakon čega se policijska službenica uspjela otrgnuti i kako bi od sebe otklonila opasnost upotrijebila sredstvo s nadražujućom tvari (peper sprej) u predjelu okrivljenikovog lica i očiju, a okrivljenik je istu nastavio udarati šakama u području prsiju i ramena i nogama po njenim nogama te joj izbio peper sprej iz ruku da bi nakon toga s poda podigao peper sprej i poprskao policijsku službenicu u predjelu lica i vrata te istu povukao za košulju i bacio na leđa na pod nakon čega se policijska službenica podigla i s ciljem daljnje obrane udarila palicom okrivljenika po ruci iz koje ruke mu je ispao peper sprej nakon čega je okrivljenik policijsku službenicu odgurnuo pa je ista ponovno pala na pod, a okrivljenik se počeo udaljavati u pravcu svoje kuće, ali se policijska službenica podigla s poda i ponovno pokušala zadržati okrivljenika na mjestu događaja hvatajući ga s leđa, ali je okrivljenik odgurnuo policijsku službenicu i ušao u kuću bez da je policijskoj službenici dao na uvid tražene dokumente, pri čemu je policijska službenica EG zadobila tjelesne ozljede, i to ogrebotine lijevog i desnog dlana, krvne podljeve na obje podlaktice, krvni podljev na desnoj potkoljenici i crvenilo i nadražene oči,

dakle, silom spriječio službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti, a kaznenim djelom joj je nanesena tjelesna ozljeda,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – prisilom prema službenoj osobi

– djelo opisano u čl. 314. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 144/23 i 36/24, dalje: KZ/11), a kažnjivo po čl. 314. st. 2. KZ/11.

III. Stoga se okrivljeni HG na temelju čl. 314. st. 2. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca.

IV. Potom se okrivljenom HG, na temelju čl. 57. KZ/11, izriče

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

s tim da će se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini neko novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

V. Na temelju čl. 54. KZ/11, okrivljenom HG se u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 1. rujna 2025. do 28. studenoga 2025.

VI. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, dalje: ZKP/08) dužan je okrivljeni HG u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude podmiriti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.779,50 (tisuću sedamsto sedamdeset devet eura i pedeset centi) eura, od čega iznos od 210,00 eura predstavlja trošak sudsko-medicinskog vještačenja, iznos od 745,50 eura predstavlja trošak psihijatrijskog vještačenja, iznos od 105,00 eura trošak pristupa na raspravu i davanja usmenog nalaza i mišljenja vještaka za sudsku medicinu prof. dr. sc. PG, iznos od 105,00 eura trošak pristupa na raspravu i davanja usmenog nalaza i mišljenja vještakinje za psihijatriju dr. Sanje Batine, iznos od 14,00 eura putni trošak za svjedokinju, dok iznos od 600,00 eura predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj KO-DO-881/2025 od 29. rujna 2025. protiv okrivljenog HG zbog kaznenog djela prisile prema službenoj osobi iz čl. 314. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11. Navedena optužnica potvrđena je rješenjem ovog suda broj Kov-654/2025-9 od 16. listopada 2025.

2. Na raspravi održanoj 3. studenoga 2025., koju je sukladno čl. 19.b st. 3. ZKP/08 na temelju suglasnosti stranaka provela predsjednica vijeća kao sudac pojedinac, okrivljenik je prilikom očitovanja o optužbi izjavio da se ne smatra krivim zbog počinjenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret pa je ispitan na završetku dokaznog postupka jer drukčije nije zahtijevao.

3. Na raspravi su ispitani svjedokinja oštećenica EG, stalni sudski vještak za sudsku medicinu prof. dr. sc. PG i svjedokinja TG.

4. Provedeno je vještačenje psihijatrijskim pregledom okrivljenika koje je povjereno stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju dr. Sanji Batini, koja je zatim ispitana na raspravi.

5. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08, suglasnošću stranaka, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu prof. dr. sc. prim. PG od 23. rujna 2025. (listovi 93-94 spisa), nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. Sanje Batine od 9. studenoga 2025. (listovi 200-208 spisa), zapisnik ODO-a Split o ispitivanju svjedokinje TG od 10. rujna 2025. (listovi 60-62 spisa), zapisnik ODO-a Split o ispitivanju svjedoka RG od 19. rujna 2025. (listovi 82-83 spisa) i zapisnik ODO-a Split o ispitivanju svjedoka OG od 23. rujna 2025. (listovi 97-98 spisa).

6. Prije završetka dokaznog postupka, na temelju čl. 431. st. 3. i 4. ZKP/08, iz spisa su kao nezakoniti dokazi izdvojene službene zabilješke Policijske postaje Trogir o obavljenim obavijesnim razgovorima s TG (list 27 spisa), s OG (list 28a spisa) i s RG (list 28b spisa), koji materijali će se nakon pravomoćnosti rješenja o izdvajanju zatvoriti u poseban omot i predati sucu istrage radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa, i ne mogu se razgledati niti koristiti u postupku. Navedene službene zabilješke sastavljene su na temelju obavijesti policije dobivenih od građana, a takve obavijesti ne mogu se koristiti u postupku i na njima se ne može temeljiti sudska odluka.

7. Na temelju članka 430. u vezi s člankom 329. ZKP/08 pročitani su medicinska dokumentacija za oštećenicu EG (listovi 8-10, 88 spisa), liječnička potvrda dr. AG za okrivljenika od 19. rujna 2025. (list 150 spisa), Potvrda Ministarstva hrvatskih branitelja od 22. rujna 2025. (list 151 spisa) i Potvrda Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Splitsko-dalmatinske županije od 22. rujna 2025. (list 152 spisa). Na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja okrivljenika, pročitani su potvrda iz prekršajne evidencije od 25. studenoga 2025. (listovi 213-214 spisa) i uvjerenje iz kaznene evidencije od 25. studenoga 2025. (list 215 spisa) za okrivljenika.

8. Kako nije bilo prijedloga za dopunu dokaznog postupka, okrivljenik je ispitan na kraju dokaznog postupka, nakon čega je pročitan zapisnik PUSD, Službe općeg kriminaliteta o ispitivanju okrivljenog HG od 1. rujna 2025. sukladno članku 208.a ZKP/08 (listovi 12-15 spisa) i reproducirana je audio-video snimka tog ispitivanja (omot 16 spisa). Pročitan je zapisnik ODO-a Split o prvom ispitivanju okrivljenog HG od 2. rujna 2025. (listovi 37-40 spisa) i reproducirana je audio-video snimka tog ispitivanja (omot 41 spisa).

9. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, utvrđeno je da je okrivljeni HG počinio kazneno djelo prisile prema službenoj osobi iz čl. 314. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11.

10. Kazneno djelo iz čl. 314. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 čini onaj tko silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti ili je prisili na obavljanje službene radnje u okviru ili izvan njezinih ovlasti, a time je doveden u opasnost život ili tijelo službene osobe ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe.

11. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik 1. rujna 2025. godine oko 11,57 sati u [adresa], u [adresa], nakon što ga je policijska službenica PP Trogir EG zamijetila da upravlja mopedom registarske oznake [registarska oznaka] nogostupom u zabranjenom smjeru i bez zaštitne kacige na glavi te ga uporabom svjetlonosne i zvučne signalizacije zaustavila i zatražila vozačku dozvolu kako bi utvrdila identitet vozača i počinjene prekršaje, isti je, u namjeri da policijsku službenicu osujeti u utvrđivanju navedenih podataka, odbio dati na uvid vozačku dozvolu te istoj kazao da odjebe da je prasica i nastavio vožnju dvadesetak metara do svoje kuće na adresi [adresa] gdje je parkirao moped i u nakani da spriječi policijsku službenicu da utvrdi registarsku oznaku mopeda skinuo jaknu i istom pokrio registarsku pločicu, a nakon što je policijska službenica došla do njega te ponovno zatražila na uvid vozačku dozvolu istoj kazao: "kurac ću ti dati vozačku, šta se kurčiš, jebat ću ti mater", a kad je policijska službenica prišla mopedu s namjerom da pomakne jaknu kako bi vidjela registarsku oznaku mopeda, prišao joj s leđa i snažno je odgurnuo rukama prema zidu kuće u koji zid je ista i udarila tijelom, a zatim je rukom držao uza zid, a u momentu kada se pokušala bočno okrenuti u čemu je dijelom i uspjela, udario je šakom u predjelu lijeve strane glave poviše uha, a nakon toga i otvorenim dlanom u predjelu lica nakon čega se policijska službenica uspjela otrgnuti i kako bi od sebe otklonila opasnost upotrijebila sredstvo s nadražujućom tvari (peper sprej) u predjelu okrivljenikovog lica i očiju, a okrivljenik je istu nastavio udarati šakama u području prsiju i ramena i nogama po njenim nogama te joj izbio peper sprej iz ruku da bi nakon toga s poda podigao peper sprej i poprskao policijsku službenicu u predjelu lica i vrata te istu povukao za košulju i bacio na leđa na pod nakon čega se policijska službenica podigla i s ciljem daljnje obrane udarila palicom okrivljenika po ruci iz koje ruke mu je ispao peper sprej nakon čega je okrivljenik policijsku službenicu odgurnuo pa je ista ponovno pala na pod, a okrivljenik se počeo udaljavati u pravcu svoje kuće, ali se policijska službenica podigla s poda i ponovno pokušala zadržati okrivljenika na mjestu događaja hvatajući ga s leđa, ali je okrivljenik odgurnuo policijsku službenicu i ušao u kuću bez da je policijskoj službenici dao na uvid tražene dokumente, pri čemu je policijska službenica EG zadobila tjelesne ozljede, i to ogrebotine lijevog i desnog dlana, krvne podljeve na obje podlaktice, krvni podljev na desnoj potkoljenici i crvenilo i nadražene oči.

12. Ovo proizlazi kako iz obrane koju je okrivljenik iznio na raspravi, tako i iz drugih izvedenih te prethodno navedenih dokaza.

13. Naime, okrivljeni HG je u svojoj obrani na raspravi, u kojoj je odgovarao samo na pitanja svog branitelja, naveo da priznaje počinjenje kaznenog djela kako mu se to optužnicom stavlja na teret. Naveo je da mu je žao i da se to nije smjelo dogoditi. Ovo mu je skroz narušilo život i zdravlje. Kaje se i misli da se nešto ovakvo više neće dogoditi u njegovom životu.

13.1. Izjašnjavajući o svojim osobnim i obiteljskim prilikama, naveo je da živi sa suprugom i dvoje djece. Ima skladan brak, bez ikakvih problema i trzavica. Njegova djeca su super. Ima vlastiti OPG u kojem radi zajedno sa svojom obitelji. Bio je sudionik Domovinskog rata, u ratu je bio godinu i pol dana, i to na ratištima u dubrovačkom zaleđu te na području Čavoglava, Čikole, Svilaje i u Hercegovini.

13.2. U istražnom zatvoru boravio je s osobama iz kriminalnog miljea i s ubojicama, rat mu je bio "mila majka" prema onome s čime se suočio u istražnom zatvoru. Nikada ranije nije bio u kontaktu s takvim ljudima, to je za njega bio ogroman šok. Posljednja tri mjeseca ima problem s nesanicom i nakon izlaska iz istražnog zatvora i dalje ne spava. To iskustvo boravka u istražnom zatvoru će ga još dugo proganjati.

14. Priznanje okrivljenika u skladu je i s ostalim izvedenim te prethodno pobrojanim dokazima (odlomci 3., 4., 5. i 7.), pa ga sud prihvaća kao istinito i vjerodostojno.

15. Sud je iz činjeničnog opisa kaznenog djela u odnosu na optužbu ispustio navode da je okrivljenik oštećenici kazao „popuši mi kurac, prasice jedna“, kao i navod da ju je „udario rukom po njenoj ruci“ jer takvo što nije dokazano, odnosno svjedokinja oštećenica EG u svom konfrontiranom iskazu na raspravi to nije navela. Ujedno, sud je precizirao činjenični opis kaznenog djela u odnosu na optužbu na način da je navod da je okrivljenik oštećenicu udario „dva puta šakom“ (u predjelu lijeve strane glave poviše uha) zamijenio navodom da ju je „udario šakom“ budući da je oštećenica u svom iskazu na raspravi navela da ju je okrivljenik udario jednom ili dva puta šakom u području iznad lijevog uha. Stoga, kako oštećenica oko te okolnosti nije bila sigurna, trebalo je kao povoljnije za okrivljenika (pravilo in dubio pro reo) uzeti da ju je okrivljenik udario šakom samo jednom u taj dio tijela. Nadalje, sud je precizirao činjenični opis na način da je navod da je okrivljenik oštećenicu (nakon što je ona upotrijebila peper sprej u predjelu okrivljenikovog lica i očiju) nastavio udarati šakama „po glavi“ zamijenio navodom da ju je nastavio udarati šakama „u području prsiju i ramena“ jer je to u skladu s iskazom koji je oštećenica iznijela na raspravi. Najzad, sud je precizirao činjenični opis djela na način da je navod da je okrivljenik (nakon što mu je iz ruke ispao peper sprej) oštećenicu „ponovno udario po glavi i po nogama“ zamijenio navodom da ju je tada „odgurnuo“ jer upravo to proizlazi iz konfrontiranog iskaza oštećenice na raspravi.

15.1. Na ovom mjestu treba podsjetiti da iskaz svjedokinje EG koji je dala pred državnim odvjetnikom nije bio konfrontiran, tj. o njezinom ispitivanju nisu bili obaviješteni okrivljenik i njegov branitelj, pa se na takvom njezinom svjedočenju, prema čl. 431. st. 2. ZKP/08, ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda, pri čemu je svjedokinja u svom konfrontiranom iskazu na raspravi u određenim dijelovima drugačije opisala okrivljenikovo ponašanje prema njoj u kritičnom događaju u odnosu svoj prijašnji iskaz pa je sukladno njezinom iskazu na raspravi sud precizirao činjenični opis djela.

16. Sud je precizirao i pravni opis kaznenog djela u odnosu na optužbu na način da je iza riječi "ovlasti", riječi „i istoj nanio tjelesnu ozljedu“ zamijenio riječima: "a kaznenim djelom joj je nanesena tjelesna ozljeda", što je u skladu sa zakonskim opisom kaznenog djela iz čl. 314. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11.

17. Opisanim intervencijama nije došlo do povrede objektivnog identiteta između optužbe i presude jer sud nije dirao u kvalifikaciju djela i nije prekoračio optužbu na štetu okrivljenika jer je zapravo u odnosu na okrivljenika smanjio kriminalnu količinu i tako postupio u njegovu korist, a ne na njegovu štetu.

18. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je okrivljenik svojim postupanjem ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz čl. 314. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11.

19. Odredbom članka 23. KZ/11 propisano je da je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

20. Vezano za ubrojivost okrivljenika, tijekom postupka provedeno je vještačenje psihijatrijskim pregledom okrivljenika po stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju dr. Sanji Batini iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja u bitnom proizlazi da okrivljenik u vrijeme izvršenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno.

21. Stalna sudska vještakinja dr. Sanja Batina izjasnila se na raspravi da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Sud ovakav nalaz i mišljenje imenovane vještakinje ocjenjuje pouzdanim, stručnim i vjerodostojnim i kao takvog ga prihvaća.

22. U odnosu na oblik krivnje, utvrđeno je da je okrivljenik kazneno djelo počinio s izravnom namjerom, jer je bio svjestan svojih postupaka, kao i okolnosti da je osoba koja prema njemu postupa policijska službenica, pa je ipak poduzeo radnje navedene u izreci, s ciljem da policijsku službenicu onemogući u utvrđenju njegovog identiteta. Što se tiče teže posljedice – tjelesnih ozljeda kod oštećenice, ona je obuhvaćena okrivljenikovim nehajem.

23. Pored ubrojivosti i oblika krivnje, kod okrivljenika je ujedno postojala i svijest o protupravnosti takvog njegovog postupanja, odnosno on je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno. Sama svijest o protupravnosti svodi se zapravo na zahtjev da počinitelj kaznenog djela mora biti svjestan društveno-opasnog značenja svojih radnji, čega je okrivljenik nesumnjivo bio svjestan kao odrasla poslovno sposobna osoba.

24. Na strani okrivljenika nije utvrđeno da bi on postupao u zabludi kako o protupravnosti djela, biću djela ili o okolnostima koje isključuju protupravnost, što znači da nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

25. Stoga je okrivljeni HG kriv zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u izreci presude.

26. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela – KZ/11, pri čemu naknadne izmjene i dopune tog propisa nisu za okrivljenika blaže pa ih nije trebalo primjenjivati.

27. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je proglašen krivim, trebalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11 te pritom ocijeniti sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja i stupanj povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, način počinjenja kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život i njegove osobne prilike.

28. Sud je u olakotnom smislu okrivljeniku valorizirao njegovo cjelovito priznanje počinjenja kaznenog djela, čime je pokazao samokritičnost prema vlastitim postupcima i spremnost da zbog toga preuzme odgovornost, zatim izraženo žaljenje i kajanje koje sud ocjenjuje iskrenima te njegovu kaznenu neosuđivanost i smanjenu ubrojivost.

29. S druge strane, okrivljeniku je u otegotnom smislu uzeta u obzir iznimna društvena opasnost ovog kaznenog djela, način počinjenja kaznenog djela u kojem je okrivljenik iskazao upornost u agresivnom ponašanju i visoki stupanj grubosti i bezobzirnosti prema oštećenici EG te činjenicu da je tijekom 2024. godine jednom pravomoćno osuđen zbog prekršaja iz domene Zakona o sigurnosti prometa na cestama (listovi 213-214 spisa).

30. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, a polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja kao i propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora u trajanju od 1 do 8 godina), i posebno cijeneći činjenicu da okrivljenik do sada nije osuđivan zbog kaznenih djela niti zbog prekršaja nasilnog karaktera, sud je zaključio da je u odnosu na okrivljenog HG svrhovito primijeniti djelomičnu uvjetnu osudu jer postoji visoki stupanj vjerojatnosti da on i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Stoga je okrivljenik, na temelju čl. 314. st. 2. KZ/11, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 4 mjeseca, a zatim mu je na temelju odredbe čl. 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda s tim da će se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 6 mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 10 mjeseci neće izvršiti ako on, u roku provjeravanja od 3 godine, računajući od dana pravomoćnosti ove presude, ne počini novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

31. Naime, sud je uvjerenja da izrečena djelomična uvjetna osuda, uz neuvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od 6 mjeseci, sadrži dostatnu moralnu osudu za zlo koje je okrivljenik prouzročio počinjenjem ovog kaznenog djela i da će se njome ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11, odnosno da će se njome primjereno izraziti individualizirana i zakonom predviđena društvena osuda zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela i jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenog HG, kao i na druge, da ne čine kaznena djela. Sud ocjenjuje da će se upravo ovakvom sankcijom okrivljeniku i svima drugima uputiti jasna poruka da ovo društvo neće tolerirati niti jedan oblik nasilja i da će sankcionirati onoga tko drugoga izloži nasilju.

32. Na temelju čl. 54. KZ/11, okrivljeniku je u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od 1. rujna 2025. do 28. studenoga 2025.

33. Budući da je okrivljeni HG proglašen krivim, a njegova radna sposobnost nije osporena (prema vlastitoj izjavi radi u svom OPG-u), sud ga je na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 obvezao da podmiri trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.779,50 eura, od čega iznos od 210,00 eura predstavlja trošak sudsko-medicinskog vještačenja, iznos od 745,50 eura predstavlja trošak psihijatrijskog vještačenja, iznos od 105,00 eura trošak pristupa na raspravu i davanja usmenog nalaza i mišljenja vještaka za sudsku medicinu prof. dr. sc. PG, iznos od 105,00 eura trošak pristupa na raspravu i davanja usmenog nalaza i mišljenja vještakinje za psihijatriju dr. Sanje Batine, iznos od 14,00 eura putni trošak za svjedokinju, dok iznos od 600,00 eura predstavlja paušalnu svotu, koja je određena uzevši u obzir trajanje i složenost sudskog postupka te broj poduzetih radnji. Po pravomoćnosti ove presude okrivljeniku će posebnim podneskom biti dostavljene upute za plaćanje navedenog troška.

Split, 16. prosinca 2025.

SUTKINJA

Lovorka Kraljević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

- okrivljeni HG

- branitelj Vinko Gulišija, odvjetnik u Splitu

- oštećenica EG, putem Policijske postaje Trogir (po pravomoćnosti)

- u spis