REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-2089/2024-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gordani Lozančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljice BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku EB, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Grad Zagreb, [adresa], OIB: 61817894937, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Owens, Houška i Partneri u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. listopada 2025., u prisutnosti 1. tužiteljice osobno uz punomoćnika 1. i 2. tužiteljica EB, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivane Matić, odvjetnice, dana 16 prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su 1. tužiteljica LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljica BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnice nekretnine oznake zk.čest. 3501/2, površine 73 m[2] , u naravi dvorište koja je nastala cijepanjem matične nekretnine oznake zk.čest. 3501, koja je upisana u zk.uI. 923, k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 98 m[2,] i to 1. tužiteljica u 3/4 dijela, a 2. tužiteljica u 1/4 dijela, što je tuženik Grad Zagreb, [adresa], OIB: 61817894937, dužan priznati i trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude po pravomoćnosti iste zatraže i ishode u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu uknjižbu prijenosa prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i u svoju korist, u naznačenim suvlasničkim udjelima uz istovremenu uknjižbu brisanja upisa Općenarodne imovine i uknjiženog prava upravljanja u korist III Rajonski N.O. Maksimir, Zagreb."

II Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, [adresa], OIB: 61817894937, nadoknaditi 1. tužiteljici LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljici BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 7.679,85 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi koju su podnijele ovom sudu preporučeno putem pošte dana 07.03.2016. navode da su stvarne vlasnice i posjednice nekretnine oznake zk.čest. 3499/1, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak kod kuće u [adresa], površine 89 m2, te je uknjiženog prava vlasništva u korist društvenog vlasništva sa upisanim pravom korištenja u korist 1.tuženice, za cijelo. Nadalje, tužiteljice su stvarne vlasnice i posjednice dijela zk. čest. 3501, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 98 m2, te je uknjiženog prava vlasništva u korist Općenarodne imovine sa uknjiženim pravom upravljanja u korist Ill Rajonski N.O. Maksimir, Zagreb. Dio zk. čest. 3501 k. o. [katastarska općina] koji je u isključivom vlasništvu tužiteljica je površine 73 m2, u položajnom nacrtu sa prijedlogom diobe izrađenom od GEOMODELING d.o.o. u travnju 2015. označen je točkama A-B- C-D-A, te je u prijavnom listu izrađenom od GEOMODELING d.o.o. dobio oznaku zk. čest. 3501/2, površine 73 m2, u naravi dvorište. Naprijed opisane nekretnine, zajedno sa zk. čest. 3500/1, u naravi kuća i dvorište površine 85 m2 uknjiženog prava vlasništva u zk.uI. 3387, k. o. [katastarska općina] u korist tužiteljica, za cijelo, čine jedinstvenu cjelinu, odnosno odgovaraju cijeloj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada površine 39 m2, zgrada površine 32 m2, kuća površine 72 m2, dvorište površine 500 m2 i voćnjak površine 56 m2, sveukupne površine 699 m2. Tužiteljice su pravo vlasništva nekretnina opisanih u toč. I. tužbe i to 1. tužiteljica za 3/4 dijela, a 2. tužiteljica za 1/4 dijela stekle dosjelošću, nesmetanim i kontinuiranim kvalificiranim posjedovanjem istih što osobno, a što po svojim pravnim prednicima, od davnina. U osobni su posjed tužiteljice stupile nasljeđivanjem iza smrti lvke HB temeljem rješenja o nasljeđivanju 0-2222/13 donesenog dana 4.7.2007. lvka HB je u osobni posjed stupila nakon smrti svoje majke HB koju je naslijedila temeljem rješenja o nasljeđivanju O-5979/07 od **.**.2008. HB je u osobni posjed stupila nakon smrti svog supruga KB koji je preminuo **.**.1995. i kojeg je ista naslijedila temeljem rješenja o nasljeđivanju O-6647/95 od **.**.1995. KB je pak predmetnu nekretninu naslijedio od svog oca L koji je istu naslijedio od svojih pravnih prednika, te potom na istoj izgradio objekte od kojih zgrada površine 39 m2 koja predstavlja pomoćni objekt i kuća površine 72 m2, su sagrađeni prije 15.2.1968. te imaju uporabnu dozvolu, a sagradio ih je još upravo ČB. lako u rješenjima o nasljeđivanju iza lvke ČB i HB se predmetne nekretnine izrijekom ne navode iz razloga jer rješenjima nije obuhvaćena imovina na kojoj bi ostavitelji bili evidentirani u katastarskim evidencijama, već samo ona evidentirana u zemljišnim knjigama, među potomcima i svim potencijalnim zakonskim nasljednicima L i HB nikad nije bilo dvojbe da su predmetne nekretnine u isključivom vlasništvu danas tužiteljica, a prije njih njihovih prednika kako je naznačeno. Štoviše, temeljem spomenutih rješenja o nasljeđivanju tužiteljice su 27.2.2015. ishodile upis posjeda u katastarskim evidencijama na način da su se isti upisali umjesto dotada upisanog ČB. Kako je očiti nesklad između stvarnog vlasništva i onog upisanog u zemljišnim knjigama, te budući da tuženici ne vrše vlasnička prava na predmetnoj nekretnini, to tužiteljice imaju jaki pravni interes da usklade zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem, pa upravo iz tog razloga predlažu da sud donese presudu kao u izreci.

2. 1. tuženica MB nije se očitovala na tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica.

3. 2. tuženi Grad Zagreb u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe da nisu ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću budući da je nekretnina bila opisana kao društveno vlasništvo odnosno kao općenarodna imovina, pa stoga nije bilo moguće stjecanje prava vlasništva iste dosjelošću, a nakon ukidanja društvenog vlasništva nije protekao rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću budući da bi za isto bio potreban protek roka od 40 godina s obzirom na činjenicu da se tužiteljice ne nalaze u zakonitom posjedu predmetne nekretnine. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužiteljicama da 2. tuženiku nadoknade troškove postupka.

4. Ovaj sud je dana 29.09.2022. donio presudu poslovni broj P-1656/2026-37 kojom je suđeno:

I Utvrđuje se da su 1. tužiteljica LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljica BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnice nekretnine oznake zk.čest. 3499/1, koja je upisana u zk.uI. 2266, k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak kod kuće u [adresa], površine 89 m[2] , i to 1. tužiteljica u 3/4 dijela, a 2. tužiteljica u 1/4 dijela, što je 1. tuženica MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna priznati i trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude po pravomoćnosti iste zatraže i ishode zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu uknjižbu prijenosa prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i u svoju korist, u naznačenim suvlasničkim udjelima uz istovremenu uknjižbu brisanja prava društvenog vlasništva i prava korištenja upisanog u korist 1. tuženice.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužiteljica ad/1. LB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] za 3/4 dijela i tužiteljica ad/2. BB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] za 1/4, dijela vlasnice nekretnine oznake zk.čest. 3501/2, površine 73 m[2] , u naravi dvorište koja je nastala cijepanjem matične nekretnine oznake zk. čest. 3501, koja je upisana u zk.uI. 923, k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 98 m[2] , što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude po pravomoćnosti iste zatraže i ishode zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zgrebu uknjižbu prijenosa prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i u svoju korist, u naznačenim suvlasničkim udjelima uz istovremenu uknjižbu brisanja upisa Općenarodne imovine i uknjiženog prava upravljanja u korist III Rajonski N.O. Maksimir, Zagreb."

III Nalaže se 1. tuženici MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi 1. tužiteljici LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljici BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 3.437,50 kn/456,23 eur, u roku od 15 dana.

IV Nalaže se 1. tužiteljici LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljici BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi 2. tuženiku Grad Zagreb, [adresa], OIB: 61817894937, troškove parničnog postupka u iznosu od 26.875,00 kn/ 3.566,92 eur u roku od 15 dana.

5. Protiv navedene presude žalbu su podnijele tužiteljice pobijajući navedenu presudu u točki II. Izreke, te u odluci o troškovima postupka i točki IV.

6. Odlučujući o žalbi tužiteljica Županijski sud u Slavonskom Brodu , Stalna služba u Požegi rješenjem poslovni broj Gž-661/2023-3 od 05.03.2024. ukida presudu ovog suda poslovni broj: P-1656/2026-37 od 29.09.2022. u pobijanom odbijajućem dijelu pod točkom II. Izreke i u odluci o troškovima postupka pod točkom IV izreke, te se u tome dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

7. U ponovljenom postupku sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 7 i 37 spisa), identifikaciju katastarskih čestica Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 11.2.2016. (list 8 spisa), izvadak iz posjedovnog lista broj 2350 k. o. [katastarska općina] (list 9-10 spisa), položajni nacrt sa prijedlogom diobe (list 11 spisa), prijavni list (list 112-114 spisa), rješenje o nasljeđivanju O-2222/13 UPP/OS-28/13-5 od 4.7.2013. iza pok. ĆB (list 15-16 spisa), rješenje o nasljeđivanju O-5979/07 UPP/OS-155/07 od 15.2.2008. iza pok. HB (list 17-18 spisa), rješenje o nasljeđivanju O-6647/95 od 28.11.1995. iza pok. KB (list 19-20 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za katastar Grada Zagreba od 11.2.2016. uz izvod iz katastarskog plana (list 21-22 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za katastar Grada Zagreba od 30.3.2015. (list 23 spisa), uporabnu dozvolu (za građevinu izgrađenu do 15.2.1968.) Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 4.5.2015. (list 24-25 spisa), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 38 spisa), neslužbenu kopiju povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 77-79 spisa), pročitan je zapisnik o vanjskom uredovanju, nalaz i mišljenje geodetskog vještaka dipl. ing. Mladena Bebera (list 61- 71 spisa), pročitani su zapisnici o saslušanju svjedoka UB (list 41 spisa) i ĐB (list 41-42 spisa), saslušanju 1. tužiteljice LB (list 45-46 spisa) i 2. tužiteljice TB (list 46-47 spisa), te dopunskom saslušanju svjedoka ĐB (list 107-108 spisa) i dopunskom saslušanju 1. tužiteljice LB (list 105-106 spisa).

8. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 1465/25, dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev 1. i 2. tužiteljica osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za utvrđenje prava (su)vlasništva dijela zk. čest. br. 3501 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (u površini od 73 m2) dosjelošću.

10. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je na kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak, površine 98 čhv upisano pravo vlasništva u korist općenarodne imovine i pravo upravljanja za korist III. Rajonski N.O. Maksimir, Zagreb.

11. Uvidom u izvadak iz posjedovnog lista br. 2350 k. o. [katastarska općina] od 30.3.2015. utvrđeno je da su na čest. br. 14709 [adresa] zgrada površine 39 m2, zgrada površine 32 m2, kuća [adresa] površine 72 m2, dvorište površine 500 m2 i voćnjak površine 56 m2 odnosno ukupno površine 699 m2 upisane kao posjednice 1. tužiteljica u 3/4 dijela i 2. tužiteljica u 1/4 dijela, a uvidom u identifikaciju katastarskih čestica od 11.2.2016. utvrđeno je da katastarska čestica broj [katastarska čestica] upisana u p.l. 2350 k. o. [katastarska općina] odgovara zkč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijelu zk.č.br. 5301 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju broj: O-2222/13, UPP/OS-28/13-5 od 4.7.2013. iza pok. ĆB, rođ. **.**.1953., a umrle **.**.2013., utvrđeno je da su njezinim nasljednicama proglašene na temelju zakona i ustupa LB u 3/4 dijela i NB u 1/4 dijela, a ostavinsku imovinu sačinjavaju između ostalog i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kat. čest. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište u [adresa], površine 85 hvati, i to 2. UDIO 1/2 na ime ĆB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. UDIO 1/2 na ime ĆB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

13. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju broj: O-5979/07, UPP/OS-155/07 od 15.2.2008. iza pok. HB, rođ. **.**.1927., a umrle **.**.2007. utvrđeno je da je njezinom nasljednicom proglašena ĆB iz [adresa], a njezinu ostavinsku imovinu između ostalog čine nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa] pov. 85 hvati - u 1/2 dijela.

14. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju broj: O-6647/95 od 28.11.1995. iza pok. KB, rođ. **.**.1929., a umrlog **.**.1995., utvrđeno je da je njegovom nasljednicom proglašena HB iz [adresa], a njegovu ostavinsku imovinu između ostalog čine nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa] pov. 85 hvati - u 1/2 dijela te izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u p.l. 2350 k. o. [katastarska općina] i to kč. br.: [katastarska čestica] - u cijelosti.

15. Uvidom u uvjerenje Gradskog ureda za katastar Grada Zagreba od 11.2.2016. uz izvod iz katastarskog plana utvrđeno je da je u postupku katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] koja je u upotrebi od 1995. na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 699 m2 evidentiran korisnik HB (Šimun) Ivan iz [adresa] u cijelosti, te da su temeljem rješenja navedenog ureda od 27.2.2015. uz prilog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj: O-6647/95 od 28.11.1995., rješenja O-5979/07, UPP/OS-155/07 od 15.2.2008. i rješenja broj: O-2222/13, UPP/OS-28/13-5 od 4.7.2013. i izvatka iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 699 m2 evidentiraju novi korisnici i to LB u 3/4 dijela i BB u 1/4 dijela.

16. Uvidom u uvjerenje Gradskog ureda za katastar Grada Zagreba od 30.3.2015. utvrđeno je da se istim potvrđuje da su kuća br. 72, dvije zgrade, dvorište i voćnjak evidentirani u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu broj 2350 na k. č. [katastarska čestica] te da je uvidom u Hrvatsku osnovnu kartu utvrđeno da je građevina označena na izvodu iz katastarskog plana brojem I - kuća br. 72, tlocrtne površine = 72m2 identična građevini prikazanoj na Hrvatskoj osnovnoj karti označenoj kao "A", II

- zgrada, tlocrtne površine = 39 m2 identična građevini prikazanoj na Hrvatskoj osnovnoj karti označenoj kao "B", III - zgrada, tlocrtne površine = 32 m2 identična građevini prikazanoj na Hrvatskoj osnovnoj karti označenoj kao "C", prije 15.2.1968., te da građevina smještena na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označena kao "D" nije evidentirana u katastarskom operatu. Tlocrtna površina građevine označene slovom "D" na Hrvatskoj osnovnoj karti izračunata je s karte HOK, oznake Zagreb- 16 te "D" građevina iznosi 13m2.

17. Uvidom u uporabnu dozvolu (za građevinu izgrađenu do 15.2.1968.) Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 4.5.2015. utvrđeno je da se na građevnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Zagrebu, na adresi [adresa]: građevina stambene namjene, poluugrađena, tlocrtne površine 72 m2, katnosti suteren, prizemlje i potkrovlje - tavanski prostor ispod dvostrešnog krovišta i građevina pomoćne namjene - spremište, slobodnostojeća, tlocrtne površine 32 m2, katnosti prizemlje s jednostrešnim krovom, izgrađene do 15.2.1968.

18. Svjedokinja UB, iskazala je da je prva susjeda tužiteljica, a živi u susjednoj kući već preko 60 godina od kuda ima konkretna saznanja o korištenju susjednog zemljišta i kompletne nekretnine koja graniči s njezinom, s time da naglašava da je predmetna nekretnina od vremena od kada sežu njezina sjećanja, sezala do glavne [adresa] koja vodi prema Markuševcu, te je iza kuće postojalo i dvorište, vrt te gospodarske zgrade, a sve je bilo ograđeno u cijelosti do same ceste, a tako neizmijenjeno stanje je i dan danas. Dobro poznaje obitelj HB i to još od vremena kada je predmetnu nekretninu koristio djed tužiteljica ČB u istom obimu kao što nekretninu koriste i tužiteljice danas, zajedno s njim je nekretninu je koristilo i njegovo troje djece, KB, ČB i HB. KB je potom dobio kći ĆB, ČB kći LB te HB kći BB. ĆB je bila njezina generacija i s njom je išla u školu, ona je umrla te je nakon njezine smrti nekretninu naslijedila sestrična LB te BB, dakle tužiteljice od kada se one nalaze u isključivom posjedu nekretnine. Nekretnina je sadašnjeg izgleda takva da se na njoj nalazi kuća te oko kuće dvorište s vrtom i voćnjakom i štalom. Na tom području nalazi se puno obitelji prezimena KB tako da se i samo područje kolokvijalno naziva " B", a na pitanje na temelju čega je djed tužiteljica ČB započeo korištenje predmetne nekretnine, iskazala je da je i on sam nekretninu naslijedio od svojih prednika, s time da nema saznanja na koji način je prvi od prednika tužiteljica stekao predmetnu nekretninu. Nikada nitko nije osporavao pravo tužiteljica niti njihovih prednika na korištenje predmetne nekretnine pa tako niti Republika Hrvatska ili Grad Zagreb. Uz samu cestu, u susjedstvu sporne nekretnine u istoj ravnini su istovjetne parcele koje su ograđene, pa tako i njezina. Na predmetnoj parceli prethodno je bila sagrađena stara kuća koju je gradio djed tužiteljica ČB, a uz tu kuću je sagrađena nova kuća koju su gradili HB i KB, prije 60-ak godina, kao i njezina kuća, zna da im za gradnju nije bila potrebna građevinska dozvola. Ograda oko sporne parcele napravljena je još prije 60 godina i više, misli da je i tu ogradu gradio djed tužiteljica ili njegov sin KB, a kada joj se predočava položajni nacrt koji prileži na listu 11 spisa, iskazala je da se stara kuća nalazila paralelno sa sadašnjom kućom uz ogradu koja graniči sa drugom susjednom parcelom 3500/3, s time da je ta kuća srušena, unazad 5 do 10 godina.

19. Svjedok ĐB na ročištu 11.05.2017. iskazao je da živi u susjedstvu preko puta spornog zemljišta preko 35 godina te mu je otuda poznato da se to zemljište od tada pa do danas opsegom nije mijenjalo te je bilo ograđeno, a ograda se nalazi na istom mjestu i danas. Tu nekretninu su tada koristili ĆB, VB i još jedna muška osoba nadimkom E, misli da je to bio KB. Nekretnina se sastojala od zemljišta s dvije kuće i dvorištem te vrtom koji je ograđen na isti način kao i danas te štalama. Sada više stare drvene kuće nema te je ostala jedna kuća s dvorištem i vrtom i štalama. Sada predmetnu nekretninu koristi on s obzirom na činjenicu da je nekretninu unazad dvije godine kupio od tužiteljica, o čemu su sačinili kupoprodajni ugovor. Tužiteljicama je isplatio kupoprodajnu cijenu, a one su mu nekretninu predale u posjed u onom stanju u kojem se nekretnina nalazila, s time da ju on danas koristi za parkiranje svoga vozila. Na pitanje može li dostaviti sudu na uvid kupoprodajni ugovor o kupnji sporne nekretnine odgovorio je da se radi o njegovoj privatnoj stvari.

20. 1.tužiteljica LB iskazala je da je nekretninu koja je predmetom spora koristila njezina obitelj od kada zna za sebe i to djed, baka, stric, njegova kći s obitelji. Cijela nekretnina je istovjetno izgledala kao i danas. Radi se o ograđenom dvorištu s kućom i okućnicom, štalom i vrtom koje se ni u kojem dijelu nje mijenjalo. Osobno tu nekretninu ona nije koristila za stanovanje, naslijedila ju je nakon smrti sestrične ĆB od kada je u posjedu te nekretnine na način da ju održava, obrađuje vrt i slično. I 2. tužiteljica je nasljednica ĆB, s time da ona živi nešto dalje od nekretnine koja je predmetom spora, tako da istu obrađuje i održava uglavnom ona. Danas nekretninu koristi za parkiranje automobila i nekretnina je još uvijek u njihovom posjedu. Na predočenje iskaza svjedoka ĐB koji u svom iskazu navodi da je on predmetnu nekretninu kupio od njih, o čemu je sačinjen kupoprodajni ugovor te da im je isplatio kupoprodajnu cijenu i da su mu nekretninu predale u posjed tako da ju on sada koristi iskazala je da njegov iskaz nije točan te je iskazala da su s njim sačinile predugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine tako da se radi o ozbiljnom kupcu kojemu misle nekretninu prodati nakon što riješe zemljišnoknjižno stanje pa se vjerojatno on zabunio s obzirom na to da su s njim zaključile predugovor o kupoprodaji te im je isplatio kaparu. Nakon što joj je predočen nacrt s prijedlogom diobe iskazala je da se radi o nekretnini koja je u cijelosti bila u posjedu njezine familije, da se tu i rodila, s time da su njezini roditelji kasnije sagradili kuću te su se u tu kuću odselili, ali je u kući ostala preostala familija te u konačnom sestrična koju je naslijedila. Iskazala je da su ona i 2. tužiteljica dozvolile ĐB da na nekretnini parkira automobile s obzirom na da se radi o ozbiljnom kupcu. Niti njoj niti njihovim prednicima nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva sporne nekretnine, pa tako niti Grad Zagreb.

21. 2. tužiteljica BB iskazala je da je nekretninu koja je predmetom spora oduvijek je koristila njezina familija, djed, baka, ujak i ujna te poslije njihove smrti kći ĆB, dok ona osobno nikada nije živjela u toj nekretnini, niti ju je koristila, a naslijedila ju je nakon smrti sestrične ĆB zajedno s drugom sestričnom LB koja nekretninu sada koristi na način da obrađuje vrt. Cjelokupna nekretnina nije se ni u kojem smislu mijenjala osim što je srušena stara kuća, s time da se na tom mjestu nije gradila nova. Na predočenje iskaza svjedoka ĐB koji je iskazao da je od nje i 1. tužiteljice kupio nekretninu te da su mu nekretninu predale u posjed nakon što im je isplatio kupoprodajnu cijenu, tako da je sada koristi iskazala je da je ĐB ozbiljan kupac nekretnine za koju kupoprodaju su s njim sačinili pisani ugovor, ali samo u tom smislu da mu se obvezuju nekretninu prodati, ali nakon što on dođe do novca, a one srede zemljišnoknjižno stanje u odnosu na nekretninu, za što im je isplatio određeni novčani iznos, ali samo toliko da ne prodaju kuću nekome drugome, tako da se nikako ne radi o tome da bi im u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu. S njim su sačinile ugovor dvije godine nakon smrti sestrične ĆB te su mu tada dopustile i da parkira automobile na toj nekretnini, s time da se tu znaju parkirati i gosti koji dolaze u gostionicu u susjedstvu, ali isto tako i 1. tužiteljica te njezina djeca. Ne sjeća se kako su naslovili ugovor koji su zaključile s ĐB. Od ĐB je primila iznos od oko 5.000,00 kn, s time da je ona naslijedila nekretninu u ¼ dijela, dok je 1. tužiteljica istu naslijedila u 3/4 dijela te joj je isplaćen veći novčani iznos. Iskazala je da su se gosti iz gostionice znali parkirati u dvorište još za života sestrične ĆB koja im je znala to dozvoliti. Ograda koja se nalazi oko nekretnine istovjetna je kao i prethodna stara kamena ograda. Staru kamenu ogradu još za života djeda i bake su oni zamijenili novom ogradom koja se i dan danas nalazi na istom mjestu, pa ukoliko je ograda od dvorišta otvorena tada se u u dvorištu mogu parkirati automobili, a ako je zatvorena, onda se ne mogu parkirati.

22. 1.tužiteljica LB u dopunskom iskazu navela je da se ne sjeća koja je kupoprodajna cijena dogovorena sa svjedokom ĐB za kupoprodaju navedene nekretnine, te joj nije poznato koliki je iznos kapare po predugovoru isti isplatio za predmetnu nekretninu. Liječi se od sindroma zaboravljanja i teške depresije te iz tog razloga zaboravlja puno stvari. Sve vezano uz prodaju navedene nekretnine dogovarao je suprug JB. Iskazala je da ne zna da li je njezin suprug poslove vezano uz prodaju predmetne nekretnine obavljao samo za nju ili i za njezinu sestričnu ovdje 2. tužiteljicu. Iskazala je da ne zna tko živi u kući koja je po navodima 1. tužiteljice bila predmet predugovora o kupoprodaji. Iskazala je da se tamo parkiraju ljudi jer je u blizini kafić. Ona ne koristi tu kuću i okućnicu.

23. Svjedok ĐB u dopunskom iskazao je da ostaje kod svog ranijeg iskaza s time da je pojasnio da je krivo razumio što je predmet spora te je iskazao da je od tužiteljica kupio dio nekretnina koji nije sporan, a ovaj dio nekretnina koji je predmet ovog postupka nije kupio. Nekretninu koja je predmet ovog spora ne koristi, nije ju koristio i ne polaže pravo na nju. Predmet spora predstavlja dio dvorišta uz ogradu s unutarnje strane ograde, zapravo se radi o jednom pojasu uz ogradu širine cca metar dužni, bar koliko je to njemu poznato, te postoji još jedan travnati dio koji je također unutar ograde, koji je po njegovoj procjeni površine cca 25 m2 a koji on samo pokosi. Na spornoj nekretnini se ne može parkirati. Iskazao je da je zainteresiran za kupovinu nekretnine koja je predmet ovog spora ali to nije kupio. Za tu nekretninu sačinjen je predugovor. Što su mu predočen fotografije na listu 64-65 spisa, a koje su sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke svjedok pokazao je na gornjoj slici na listu 4 nalaza i mišljenja da je kuća koja je prljavo roze boje njegova kuća. Dalje na donjoj fotografiji na istom listu spisa pokazao je da je sporan pojas uz ogradu s unutarnje strane prema kući širine cca 1 m koji on ne koristi. Također je iskazao da je pojas između ograde i kuće širi od cca 1 m navodi da je, te da je vlasnik tog preostalog dijela zemljišta iskazao je da koristi odnosno kosi zemljanu površinu koja se vidi na gornjoj fotografiji na istom listu spisa, a koja nije uz ogradu nego se uz ogradu prvo nalaze parkirališna mjesta na kojima se vidi da je parkirano 6 vozila, a tek nakon toga u produžetku iza tih parkirnih mjesta se vidi ta zelena površina za koju pokazuje da ju kosi. Iskazao je da ima automehaničarsku radionu te da se na mjestu gdje se vide parkirana vozila parkiraju automobili koji dolaze u automehaničarsku radionicu. Kasnije ispravlja taj dio iskaza te ističe da više nema radionicu jer je otišao u mirovinu. Iskazao je da na ulazu u dvorište i parkiralište postoje vrata te da ih on otvara i zatvara. Nakon što mu se predočava gornja fotografija na listu 4 nalaza i mišljenja potvrđuje da su to ta vrata te da su i danas takva i na istom mjestu. Vrata je on postavio. Iskazao je da kada je on prisutan ispred parkirnih mjesta treće njemu nepoznate osobe mogu parkirati na ta parkirna mjesta.

24. Sud je u cijelosti prihvatio iskaza svjedoka ĐB kojeg je dao na ročištu 11.05.20177, dok dopunski iskaz navedenog svjedoka sud nije prihvatio u dijelu u kojem se razlikuje od ranijeg, a posebno u dijelu u kojem je iskazao da ne koristi nekretnine koje su predmet ovog postupka, da ih nije koristio i da ne polaže pravo na njih jer je dopunski iskaz navedenog svjedoka sud ocijenio pristranim, neuvjerljivim, neživotnim i u suprotnostima s ostalim provedenim dokazima, opažanjima suda s uviđaja suda te je u suprotnosti s nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka, a sastavni dio nalaza i mišljenja su i fotografije na listu 4 nalaza i mišljenja iz kojih proizlazi, a što i same tužiteljice u tužbi tvrde da su nekretnine koje su predmet ovog postupka i nekretnine u naravi zk. čest. 3500/1 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje su bile pisane u zemljišnim knjigama na ime tužiteljica, a sada su upisane na njegovo ime, jedinstvena cjelina.

25. Sud nije prihvatio iskaz 1. tužiteljice LB u dijelu u kojem je iskazala da je u posjedu nekretnine koje su predmet ovog spora na način da iste održava, obrađuje vrt i slično obzirom da je taj dio njezinog iskaza sud ocijenio nelogičnim, neživotnim i neuvjerljivim, te obzirom da je tužiteljica u dopunskom iskazu djelomično izmijenila raniji iskaz te navela da ne zna tko živi u kući na adresi [adresa] te da je iskazala da ona ne koristi tu kuću niti okućnicu.

26. Iskaz 2. tužiteljice sud ne prihvaća u dijelu u kojem je iskazala da nekretnine koje su predmet postupka koristi 1. tužiteljica na način da obrađuje vrt te u dijelu u kojem je njezin iskaz u suprotnosti s iskazom svjedoka ĐB.

27. Sud nije prihvatio niti iskaz svjedokinje UB u dijelu u kojem je iskazala da su nekretnine koje su predmet spora u posjedu tužiteljica.

28. Radi identifikacije predmetnog spora proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka dipl. ing. geod. Mladena Bebera, stalnog sudskog vještaka za geodeziju koji je u nalazu naveo da su tužiteljice naznačile nekretnine koje su predmet postupka, a radi se o zk.č. 3499/1 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], voćnjak kod kuće u [adresa], površine 89 m2 i zk.č. 3501/2 površine od 73 m2 koja je nastala cijepanjem matične nekretnine oznake čestice zk.č. 3501 koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak površine 98 m2. Na vanjskom uredovanju koje je obavljeno na lokaciji [adresa] tužiteljska strana pokazala je dva posebna fizička dijela posjeda unutar potpuno zagrađenog posjeda ogradama i zgradama na navedenom kućnom broju. Na terenu je premjeren cjelokupni fizički posjed nekretnine na navedenoj lokaciji, sa svim postojećim građevinama, ogradama, karakterističnim površinama s obzirom na trenutni način njihovog korištenja, na što je preklopljen katastarski plan i zemljišnoknjižni plan nekretnina koji su naznačeni u tužbenom zahtjevu. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da su predmet postupka:

- prema stanju u zemljišnoj knjizi cijele zk.č. 3499/1 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], voćnjak kod kuće u [adresa], površine 89 čhv prema stanju u katastru dio kč [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 320 m2, prema skici lica mjesta spojnica točaka 4- bo58-bo59-os6-7-8-9-bo10-bo11-4 u površini od 320 m2, prema stanju na terenu površina pod zgradom (u skici koja je sastavni dio nalaza i mišljenja obojano sivo), pod zatravnjenom površinom (u skici obojano svijetlo zeleno), pod vrtom (u skici obojano tamno zeleno), pod betoniranom površinom (obojano zeleno) sve od 320 m2 ukupno i prema stanju u zemljišnoj knjizi, i

- prema stanju u zemljišnoj knjizi dio zk.č. 3501 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 98 čhv, kulture pašnjak, prema stanju u katastru dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 93 m2, prema skici lica mjesta spojnica točaka 1-2-bo41-bo40-1 u površini od 93 m2, prema stanju na terenu površina pod betoniranim parkiralištem (u skici obojano žuto), i pod vrtom (u skici obojano tamno žuto).

29. Nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Mladena Bebera u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao logičan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, a na koji niti stranke nisu stavljale primjedbe.

30. Tužiteljice svoje vlasništvo temelje na pravnom osnovu stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

31. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) u st. 1. propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. U st. 2. propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. U st. 3. istog članka stoji da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. U čl. 4. propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

32. Ocjenjujući izvedene dokaze ovaj sud nalazi da su tužiteljice dokazale da su njihovi prednici, a nakon njihove smrti one bile posjednice nekretnine oznake zk.č.br. 3499/1 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi voćnjak kod kuće u [adresa] površine 89 m2 te dijela zk.čest. 3501 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 98 m2, kojeg su tužiteljice bile u posjedu u površini od 73 m2, a koje nekretnine zajedno sa zk.čest.br. 3500/1 u naravi kuća i dvorište površine 85 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čine jedinstvenu cjelinu koja odgovara cijeloj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana u p.l. broj 2350 k. o. [katastarska općina].

33. Nadalje utvrđeno je da su tužiteljice Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 23.4.2015. prodale nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] u površini od 85 čhv RB koji je svoje vlasništvo upisao u zemljišne knjige.

34. Temeljem iskaza svjedoka ĐB utvrđeno je da je isti stupio u posjed cjelokupnih nekretnina koje su do tada bile u posjedu tužiteljica te je isti od tada u posjedu predmetnih nekretnina.

35. Kako pravo na podnošenje tužbe radi utvrđenja prava vlasništva stečenog dosjelošću pripada svakome tko je, uz posjed određene kvalitete, bio u posjedu kroz određeno vrijeme dosjelosti bez obzira na to je li posjednik i u trenutku podnošena tužbe, činjenica da li su tužiteljice u vrijeme podnošenja tužbe i sada u posjedu navedenih nekretnina nisu relevantne za presuđenje ove pravne stvari.

36. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda.

37. Pri ocjeni savjesnosti posjeda neke osobe, činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, kao što do nepoštenja ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed, a kao što je upravo slučaj u ovom predmetu.

38. Prema odredbi čl. 18. st. 5. ZV posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, prema odredbi čl. 72. st. 3. ZOVO savjesnost se pretpostavlja, a prema pravnim pravilima paragrafa 328. OGZ u dvojbi se uzima da je posjed pošten.

39. Odredbom članka 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91) stavljen izvan snage članak 29. ZOVO kojim je bilo propisano da se na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva ne može se steći dosjelošću, a odredba članka 388. stavak 4. ZVDSP u sadržaju iz 1996. koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. propisivala je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Navedena odredba članka 388. stavka 4. ZV-a, ukinuta je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama 17. studenog 1999. (NN 137/99), a kasnije donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 114/01) određeno je da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme proteklo prije toga dana. Prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, ukinute odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama.

40. Iz navedenoga proizlazi, da je odredba članka 388. stavka 4. ZV-a bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. kao dana stupanja na snagu ZV-a, pa do njenog ukidanja 17. studenog 1999. i u tom vremenu je proizvodila pravne učinke u smislu stjecanja prava vlasništva dosjelošću u korist posjednika nekretnina u društvenom vlasništvu ukoliko su do njenog ukidanja bile ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću, jer se pravo vlasništva dosjelošću stječe ipso iure kada se za to ispune zakonske pretpostavke.

41. ESLJP je u presudi Trgo protiv Hrvatske izrazio pravno shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik, posjedovanjem nekretnine u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od četrdeset godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine.

42. U presudama H i drugi, te Jakeljić protiv Hrvatske izraženo je i daljnje shvaćanje, da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nije odlučno to što je tužba podnesena nakon 17. studenoga 1999., kao dana donošenja odluke Ustavnog Suda kojom je odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP ukinuta, a takvo shvaćanje zauzeo je Vrhovni suda RH u odluci broj Rev 2776/16 od 29. siječnja 2019. i Rev 418/2021-2 od 1. lipnja 2022. nego je odlučno da li je nastupilo stjecanje prava vlasništva dosjelošću u vrijeme kada je izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a bila na snazi.

43. Nadalje, u vezi uračunavanja u rok dosjelosti vremena prije 8. listopada 1991., u slučaju kad je i prije toga posjed tužitelja, odnosno njegovih prednika bio zakonit, pošten i istinit, Vrhovni sud Republike Hrvatske je izrazio pravno shvaćanje u odlukama broj Rev 291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev-x 974/2017-2 od 7. svibnja 2019., Rev 215/2022-2 od 2. ožujka 2022., prema kojemu kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

44. Kako je tijekom ovog postupka uvidom u isprave koje su tužiteljice dostavile u spis te temeljem iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljica, čije iskaze u tome dijelu sud prihvaća kao logične, životni i uvjerljive utvrđeno da su prednici tužiteljica posjedovali predmetnu nekretninu u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od četrdeset godina na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postale vlasnice posjedovane nekretnine.

45. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tužiteljicama i 2. tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 101.000,00 kn.

46. Tužiteljicama je priznat trošak za sastav tužbe 275 bodova (Tbr.7/1 u vezi s Tbr. 40/1), trošak zastupanja na ročištima 2.11.2016., 11.5.2017., 2.11.2017., 2.4.2019., 14.7.2022. i 14.10.2025., svako po 275 bodova (Tbr. 9/1 u vezi s Tbr. 40/1), za pristup na očevid 10.5.2018. 275 bodova (Tbr. 9/7 u vezi s Tbr. 40/1), za pristup na ročišta 29.6.2020. i 10.5.2021., svako po 55 bodova (Tbr. 9/5 u vezi s Tbr. 40/1), te za sastav žalbe od 10.12.2022., 337,5 bodova (Tbr. 10/1 u vezi s Tbr. 40/1), dakle ukupno 2.647,5 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25 % ukupno iznosi 6.618,75 eur.

47. Navedenom trošku pribrojen je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,08 eur (26,54 eur x2), sudske pristojbe na presudu u iznosu od 180,50 eur i sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 180,50 eur, te trošak predujma radi provođenja geodetskog vještačenja i izlaska sudske komisije u iznosu od 647,02 eur.

48. Slijedom navedenog, tužiteljicama je dosuđen ukupan trošak u iznosu od 7.679,85 eur.

49. Tužiteljicama nije dosuđen trošak izbivanja punomoćnika iz pisarnice 2 sata (Tbr. 35) zatraženih 50 bodova, obzirom da navedeni trošak sud nije ocijenio opravdanim. Naime, uviđaj je obavljen na području sjedišta suda i trajao je manje od sat vremena.

50. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 16. prosinca 2025.

Sudac:

Gordana Lozančić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 4 primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

- pun. 1. i 2. tužitelja

- pun. tuženika