REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-10937/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gordani Lozančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja AE, punomoćnice po zaposlenju, Su- 50/12 i punomoćnika tuženika NE, punomoćnika po zaposlenju, Su- 357/15, dana 16. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženik "CROATIA OSIGURANJE" d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, svotu od 4.972,18 eur/37.462,89 kn uz pripadajuću zateznu kamatu na iznos od 3.672,79 eur/27.672,60 kn koja teče od 28.04.2023. do isplate, a na iznos od 1.299,39 eur/9,790,29 kn od dana podnošenja tužbe pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu dana 20.12.2023. navodi da je osiguranica tužitelja stradala u prometnoj nesreći dana 14.11.1998. Nesreću je skrivio FE upravljajući motornim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika, broj police [broj police]. Rješenjem tužitelja broj 514720 od 22.02.2011. priznato je ŠE radi povrede izvan rada 50% (predmetna prometna nesreća) i 50% ozljede na radu pravo na invalidsku mirovinu. Tuženik je za razdoblje od 28.06.2010. do 31.12.2013. dobrovoljno naknadio štetu tužitelju u cijelosti po odštetnom zahtjevu. Za naredno razdoblje od 01.01.2014. do 30.06.2015. tuženik je dobrovoljno naknadio štetu nastalu isplatom invalidske mirovine u razmjernom iznosu dok je za ostatak podnijeta tužba Trgovačkom sudu u Zagrebu te je donesena presuda poslovni broj P-112/16 od 17.06.2016. u korist tužitelja. Za razdoblje od 01.07.2015. do 31.05.2016. pravomoćno je utvrđena odgovornost tuženika presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. broj: P-2245/2016 od 04.06.2018. Za razdoblje od 01.06.02017. do 31.01.2017., od 01.02.02017. do 28.02.2019. te od 01.03.2019. do 31.12.2020. tuženik je platio štetu u mirnom postupku. Isplatom navedene invalidske mirovine tužitelj trpi daljnju štetu. Tužitelj je u razdoblju od 01.01.2021. do 31.03.2023. isplatio na ime invalidske mirovine iznos od 7.345,57 eur/55.345,20 kn, što predstavlja štetu za tužitelja. Budući da je predmetna prometna nesreća uzrok invalidnosti 50% tužitelj potražuje iznos od 3.672,79 eur/27.672,60 kn. Tuženik je pozvan da predmetnu štetu podmiri u mirnom postupku, ali je imenovani osporio svoju odgovornost. S obzirom da je odštetni zahtjev zaprimljen dana 12.04.2023., tužitelj potražuje kamate počevši od 28.04.2023. sukladno članku 165. ZOMO. Kako tuženik do podnošenja tužbe nije isplatio naknadu štete tužitelju, a tužitelj je i dalje nastavio s isplatom invalidske mirovine, te dakle i dalje trpi štetu zbog predmetnog štetnog događaja, to se ovom tužbom povisuje zahtjev za isplatu naknade štete prema tuženiku za daljnjih 1.299,39 eur/9.790,29 kn što predstavlja štetu koju tužitelj trpi u nastalom razdoblju od 01.04.2023. do 30.11.2023. odnosno 50% od ukupno isplaćenog iznosa od 55.598,79 eur/19.580,58 kn. Dakle, tužitelj u ovom postupku potražuje ukupno na ime naknade štete iznos od 4.972,18 eur/37.462,89 kn (3.672,79 eur/27.672,60 kn + 1.299,39 eur/9.790,29 kn) temeljem čl. 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13) zbog štete nastale isplatom invalidske mirovine u razdoblju od 01.01.2021. do 30.11.2023. sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 3.672,79 eur/27.672,60 kn teče od 28.04.2023. do isplate, te zbog štete nastale isplatom invalidske mirovine u razdoblju od 01.04.2023. do 30.11.2023. u iznosu od 1.299,39 eur/9.790,29 kn od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava štetni događaj i pasivnu legitimaciju tuženika po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja]. Osporava pravnu osnovu tužbe, odgovornost, visinu tužbenog zahtjeva i potraživanu zateznu kamatu. Tužitelj zasniva tužbu na okolnosti da je svome osiguraniku, EE, priznao pravo na invalidsku mirovinu i da mu istu isplaćuje. Tužitelj činjeničnu osnovu tužbe nalazi u prometnoj nesreći te je potrebno primijeniti onaj propis koji uređuje naknadu štete nastalu motornim vozilom u prometu. Vrhovni sud Republike Hrvatske, a i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, kao i županijski sudovi, zauzeli su stav da se u odnosu na obveze osiguranja prema HZMO-u primjenjuju odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu, koji u odredbama članka 27. propisuje kako tužitelj ima pravo na razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, koji se određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Tužitelj ima pravo na naknadu štete prema odredbama ZOMO-a, međutim kada se potražuje naknada štete vezana uz prometne nesreće, tada se, kao lex specialis, primjenjuje ZOOP. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Tijekom postupka sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka (list 5-7 spisa), upitnik (list 9 spisa), rješenje tužitelja broj 514720 od 22.02.2011. (list 11-13 spisa), dopis tužitelja od 19.03.2014. (list 15 spisa), nalaz i mišljenje vještaka (list 17-23 spisa), dopis tužitelja od 21.05.2014. i obavijest o isplati (list 25-26 spisa), dopis tužitelja od 09.05.2015. i dokaz o isplati (list 27-28 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-112/2016 od 17.06.2016. (list 29-32 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-8413/2016-2 od 13.11.2018. (list 33-35 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2245/2016 od 04.06.2018. (list 37-45 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-4326/2018-2 od 28.06.2019. (list 47- 79 spisa), obavijest o likvidaciji štete od 06.04.2017. (list 51 spisa), obavijest o likvidaciji osigurnine od 10.05.2019. (list 53 spisa), obavijest o likvidaciji od 03.02.2021. (list 55 spisa), obračun tužitelja od 29.03.2023. (list 57 spisa), zahtjev za naknadu štete od 05.04.2023. (list 58-59 spisa), očitovanje tuženika od 17.06.2023. (list 60 spisa), povratnica (list 61 spisa), obračun tužitelja (list 62 spisa), te sudsku praksu (list 68-83 i 90-139 spisa).

4. Time su provedeni svi po strankama predloženi dokazi.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 4.972,18 eur zbog štete nastale isplatom invalidske mirovine u razdoblju od 01.01.2021. do 30.11.2023. sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 3.672,79 eur teče od 28.04.2023. do isplate, a na iznos od 1.299,39 eur od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

7. U tijeku postupka nije sporno:

- da je osiguranica tužitelja ŠE stradala u prometnoj nesreći dana 14.11.1998. koju je skrivio FE upravljajući motornim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika, dakle nije sporan nastanka štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika,

- da je rješenjem tužitelja broj 514720 od 22.02.2011. priznato ŠE radi povrede izvan rada 50% (predmetna prometna nesreća) i 50% ozljede na radu pravo na invalidsku mirovinu.

8. Sporno je pravo tužitelja na naknadu štete osnovom odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 ZMO) ili odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine“151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; ZOOP),

9. Prema pravnom shvaćanju koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo u većem broju svojih odluka (npr. Rev x-388/2018 od 25. kolovoza 2020. te Rev- 3660/2018 od 12. siječnja 2022. i Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022.), za odlučivanje u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada je izvršena isplata mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode).

10. Tako je prema odredbi čl. 27. st. 1. ZOOP društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obavezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili imovinskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svojeg osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika).

11. Međutim, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine prema odredbi čl. 27. st. 2. i st. 3. ZOOP obaveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koja se isplaćuje i iznosa koji bi bio isplaćen kada bi razlog isplate bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika.

12. Tužitelj na kojem je teret utvrđivanja ove sporne činjenice nije u smislu čl. 219. st. 1. ZPP predložio izvođenje dokaza na okolnost da postoji li razlika između invalidske mirovine utvrđene tužiteljevim rješenjem i one koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, slijedom čega je sud temeljem odredbe čl. 221.a ZPP o postojanju navedene činjenice zaključio primjenom pravila o teretu dokazivanja odnosno zaključeno je da tužitelj nema pravo na utuženi iznos te je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu, 16. prosinca 2025.

Sudac:

Gordana Lozančić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 3 primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. tužitelju

2. tuženiku