Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Kž-128/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea, predsjednika vijeća, te Tomislava Brđanovića i Igora Pavlica, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Štefulj, u kaznenom predmetu protiv optuženog EČ, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku i optuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj K-598/2021-11 od 2. prosinca 2022., u javnoj sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenika županijske državne odvjetnice u Varaždinu, Gorana Supančića,
p r e s u d i o j e
I/ Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijana presuda u odluci o kazni te se optuženi EČ zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11, zbog kojega je proglašen krivim pobijanom presudom, na temelju čl. 227. st. 1. KZ/11, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
II/ Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijana presuda u odluci o sigurnosno mjeri tako da ista glasi:
Na temelju čl. 72. KZ/11 optuženom EČ izriče se sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 (jedne) godine dulje od izrečene kazne zatvora.
III/ Odbija se žalba optuženog EČ kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda u nepreinačenom dijelu.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom proglašen je krivim optuženi EČ zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. KZ/11. Za počinjeno kazneno djelo izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci.
1.1. Na temelju čl. 72. KZ/11 optuženiku je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedne godine od pravomoćnosti presude.
2. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženi EČ dužan je platiti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08-22) i to za putne troškove svjedoka i troškove vještačenja u iznosu 988,38 eura i paušalnu svotu od 132,72 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude
3. Protiv navedene presude žali se državni odvjetnik zbog povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači pobijanu presudu, osudi optuženika na kaznu zatvora od jedne godine i izrekne mu sigurnosnu mjeru iz čl. 72. KZ/11 u trajanju od dvije godine.
3.1. Žali se i optuženik po braniteljici Branki Raić-Sudar, odvjetnici, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kaznenopravnoj sankciji i sigurnosnoj mjeri i odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud optuženiku izrekne uvjetnu osudu ili izrečenu kaznu zatvora zamijeni radom za opće dobro ili pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
4. Optuženik niti državni odvjetnik nisu podnijeli odgovore na žalbu.
5. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08-22 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na dužno razgledanje.
6. Optuženik zatražio obavijest o drugostupanjskoj sjednici, pa je održana javna drugostupanjska sjednica na koju je pristupio zamjenik županijske državne odvjetnice u Varaždinu Goran Supančić, dok nisu pristupili uredno izviješteni optuženik i njegova braniteljica.
7. Žalba državnog odvjetnika osnovana je u pogledu žalbe zbog povrede kaznenog zakona i odluke o kaznenoj sankciji, dok žalba optuženika nije osnovana.
8. Iako se optuženik žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, stvarno se samo razlozima podnijete žalbe žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Ispitujući stoga pobijanu presudu u povodu podnijetih žalbi po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08) ovaj sud drugog stupnja ne nalazi postojanja povreda na koje pazi po službenoj dužnosti.
9. Optuženik u žalbi osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu utvrđenja prvostupanjskog suda da iz priznanja optuženika i drugih dokaza proizlazi da je optuženik počinio kazneno djelo iz izreke prvostupanjske presude. Optuženik koji se izjasnio da se smatra krivim, ne može, prema čl. 464. st. 7. ZKP/08, podnijeti žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na pitanje počinjenja kaznenog djela. Zbog toga se ovi žalbeni navodi ne mogu uzeti u razmatranje.
10. U pravu je državni odvjetnik kada u žalbi ukazuje da je odlukom o trajanju sigurnosne mjere iz čl. 72. KZ/11 povrijeđen kazneni zakon u korist optuženika. Prema čl. 72. st. 3. KZ/11 ako je optuženiku izrečena kazna zatvora tada se sigurnosna mjera izriče u trajanju koje je jednu do pet godina dulje od izrečene kazne zatvora. Navedeno iz razloga da se sigurnosna mjera izvrši nakon izvršene kazne zatvora, jer bi u protivnome, kako ju je odredio prvostupanjski sud ova mjera trajala za vrijeme izvršavanja zatvorske kazne. Iz tog je razloga odlučeno kao u toč. II/ izreke na način da će mjera iz čl. 72. KZ/11 trajati jednu godinu dulje od izrečene kazne zatvora. Kod toga okolnosti nastavka vožnje iako je prethodno isključen iz prometa zbog alkoholiziranosti ukazuju na opasnost da bi u budućnosti optuženik mogao ponoviti kazneno djelo protiv sigurnosti prometa.
11. U odnosu na izrečenu kaznu zatvora optuženik apostrofira utvrđene olakotne okolnosti iz pobijane presude, a ističe kako prvostupanjski sud nije uzeo u obzir i daljnje momente koji proizlaze iz iskaza žrtava: da su obje žrtve vidjevši da je optuženik konzumirao alkohol sjele u njegov automobil, da se optuženik žrtvama, interesirajući se za njihovo zdravstveno stanje i da je osiguranje isplatilo štetu žrtvama. Slijedom navedenoga ističe se kako izrečena kazna ne odgovara olakotnim i otegotnim okolnostima te se pledira za blaže kažnjavanje uz izricanje uvjetne osude ili zamjenu kazne zatvora radom za opće dobro.
12. Nasuprot toga državni odvjetnik osporava da bi zaposlenost optuženika, visina njegovih primanja i naknada štete žrtvama od strane osiguranja predstavljali olakotne okolnosti. Nadalje, državni odvjetnik ukazuje na činjenice da su dvije osobe zadobile teške tjelesne ozljede u prometnoj nesreći, da je upravljao vozilom iako ga je policija zbog alkoholiziranosti isključila iz prometa i da je optuženik činio prekršaje protiv sigurnosti prometa, prije i nakon ovog kaznenog djela. Stoga državni odvjetnik pledira za strožim kažnjavanjem optuženika.
13. Žalba optuženika po ovoj osnovi nije osnovana, dok je osnovana žalba državnog odvjetnika. Doista zaposlenost optuženika i visina njegovih primanja nisu nikakve okolnosti koje bi bile značajne za odluku o izboru vrste i mjere kaznene sankcije. Činjenica da su žrtve, znajući za alkoholiziranost optuženika, sjele u njegov automobil ne predstavlja nikakav doprinos nastanku nesreće u kaznenopravnom smislu, već okolnost značajnu za pitanje visine naknade štete. Osim toga prema njihovim iskazima žrtve su sjele u njegov automobil i optuženik je nastavio voziti nakon što je odbio njihov prijedlog da pozovu taksi i predložio im je da nastavi voziti. Pitanje naknade štete od osiguranja uz činjenicu da optuženik plaća regres osiguravajućem društvu predstavljaju olakotne okolnosti. Stoga na strani optuženika je prvostupanjski sud valjano utvrdio i cijenio olakotnim priznanje optuženika, njegovu dob, izraženo žaljenje, da je neosuđivan i da je oštećenicima plaćena šteta. S druge strane otegotne okolnosti predstavljaju nastanak teških tjelesnih ozljeda kod dvije mlade osobe, da je kazneno djelo počinio nakon što je naredbom policije isključen iz prometa zbog alkoholiziranosti, da je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola i droga. Ranija i naknadna prekršajna kažnjavanost optuženika u konkretnom predmetu nije relevantna jer je za optuženika protekom roka od tri godine od pravomoćnosti svake od prekršajnih presuda nastupila rehabilitacija po čl. 77. st. 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), pa se ovi podaci ne mogu koristiti ni na koji način. Otegotne okolnosti, uz stupanj krivnje, svrhu kažnjavanja u općem i posebnom smislu, traže strože kažnjavanje optuženika. Optuženi EČ kršio je više prometnih propisa (vožnja pod utjecajem alkohola, droge, i brzinom koja nije prilagođena stanju ceste), počinio je kazneno djelo nakon što ga je prethodno policija isključila iz prometa zbog vožnje pod utjecajem alkohola, a nastupile su dvije teške tjelesne ozljede za dvije mlade osobe. Navedene otegotne okolnosti toliko bitno pretežu nad utvrđenim olakotnim okolnostima da je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, valjalo preinačiti pobijanu presudu u odluci o kazni te je optuženik osuđen na kaznu zatvora od jedne godine. Ovom će se kaznom ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu. Iz istih razloga zbog kojih je prihvaćena žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kazni, žalba optuženika po istoj osnovi pobijanja nije osnovana.
14. Optuženik je u žalbi istaknuo da se žali zbog odluke o sigurnosnoj mjeri i troškovima postupka, ali te žalbene osnove nije obrazložio. Ipak, prema čl. 478. ZKP/08 njegova žalba zbog povrede kaznenog zakona sadrži i žalbu zbog odluke o sigurnosnoj mjeri. Ta žalba nije osnovana, kako je to obrazloženo u toč. 10. razloga ove presude.
15. Zbog naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci u toč. i/ i II/ na temelju čl. 486. st. 1. ZKP/08, te je pobijana presuda preinačena u odluci o kazni i sigurnosnoj mjeri, dok je na temelju čl. 482. ZKP/08 odlučeno kao u izreci pod toč. III/ i odbijena je žalba optuženika kao neosnovana i pobijana presuda preinačena u nepreinačenom dijelu.
U Varaždinu 16. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća
Rajko Kipke