REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2539/2022-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Marku Višiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 06. studenog 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 16. prosinca 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužiteljici PM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iznos od 3.000,00 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 08. prosinca 2021. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, naknaditi tužiteljici PM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 300,00 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 08. prosinca 2021. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, naknaditi tužiteljici PM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 1.958,90 EUR s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.12.2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.
Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 20.11.2021.g. stradala u prometnoj nezgodi kao vozač motocikla. Prometnu nezgodu skrivio je osiguranik tuženika koji je upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] na način da je svojim vozilom udario oštećenu uslijed čega je tužiteljica pala. U trenutku prometne nezgode osobni automobil osiguranika tuženika je bio osiguran policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 012911771265.
2.
U ovom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, koje su dovele do povrede prava osobnosti iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05-dalje: ZOO), pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu s osnova pretrpljenih tjelesnih boli, pretrpljenog straha, duševnih boli zbog umanjenja životnih aktivnosti i s osnova tuđe pomoći i njege.
3.
Prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tužiteljica se tuženiku obratila u mirnom postupku s odštetnim zahtjevom dana 22.09.2022., te je Croatia osiguranje prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tužiteljici isplatila nesporni iznos naknade štete u visini od 26.026,75 kn, odnosno 3.454,34 €.
4.
Tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom nakon provedenog vještačenja traži iznos od 3.000,00 € za neimovinsku štetu, te svotu od 300,00 € za tuđu pomoć i njegu, budući isplaćenim iznosom kojeg je tuženik isplatio nije tužiteljici u potpunosti naknadio štetu za pretrpljene tjelesne ozljede i tuđu pomoć i njegu.
5.
Navedene iznose potražuje s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška s zakonskim zateznim kamatama.
6.
U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost za naknadu štete. Osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe da je tuženik tužiteljici prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari isplatio iznos od 10.000,00 kn dana 29.12.2021., te je isplatio daljnji iznos od 16.026,75 kn dana 03.05.2022. Isplatom ukupnog iznosa od 26.026,75 kn odnosno 3.454,34 € tuženik drži da je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici, a u vezi štetnog događaja opisanog u tužbi.
7.
Osporava da bi kronične radikularne promjene vidljive na učinjenom EMNG bile u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem već su iste posljedica degenerativnih promjena nevezanih za sam štetni događaj.
8.
Priznaje da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom ključne kosti. Predlaže da tužiteljica u spis dostavi zdravstveni karton, a sve u cilju razgraničenja od eventualnih ranijih tegoba. Slijedom navedenog tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu jer se radi o nerepariranoj šteti pa zakonske zatezne kamate na istu mogu teći jedino od dana presuđenja. Nadalje tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu, a iz razloga što je tuženik isplatom u mirnom postupku u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici te u skladu s navedenim nije niti pao u zakašnjenje.
9.
Stoga tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka.
10.
Tužiteljica navodi da isplatom svote od 3.454,34 € tuženik tužiteljici nije naknadio cjelokupnu naknadu štete iz razloga što zadobivene povrede upućuju da tim isplatama nije u cijelosti naknađena šteta. Nadalje tužiteljica se poziva na odredbu čl. 12. st. 4. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne Novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23 - dalje u tekstu ZOOP), prema kojoj tužiteljica ima pravo na zakonske zatezne kamate kao i na cjelokupnu naknadu štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku kao odgovornom osiguravatelju, kako za štetu koja je u tom trenutku nastala tako i onu koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva.
11.
Stoga predlaže da sud u cijelosti usvoji njezin tužbeni zahtjev.
12.
U dokaznom postupku sud je pročitao odštetni zahtjev upućen tuženiku dana 22.09.2022. (list 5-6 spisa), medicinsku dokumentaciju o ozljedama i liječenju (list 7-41 spisa), pročitana je potvrda MUP RH PU Splitsko – Dalmatinska PPP Split o nastanku štetnog događaja na dan 20.11.2021. (list 42-43 spisa), službena bilješka sastavljena dana 18.03.2022. po PPP Split (list 44 spisa), obavijest o žrtvi kaznenog djela (list 45-47 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću spec. kirurgu, (list 67-71 spisa).
13.
Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.
14.
Među strankama je neprijeporno da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, neprijeporno je da je tuženik tužiteljici prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari u mirnom postupku isplatio svotu od 3.454,34 €. Neprijeporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za naknadu štete.
15.
Prijeporno je, je li tuženik isplatom iznosa od 3.454,34 € u cijelosti naknadio štetu tužiteljici, čime je prijeporna visina tužbenog zahtjeva.
16.
Tuženik je odbijen s zahtjevom da se pribavi preslika cjelokupnog zdravstvenog kartona, budući zdravstveni karton sadrži čitav niz podataka koji se štite temeljem Zakona o zaštiti tajnosti podataka te Konvencijom o ljudskim pravima, koja se temeljem čl. 142. Ustava RH primjenjuje direktno i neposredno i kao takva je iznad pravnog poretka RH.
17.
Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva sud je proveo liječničko vještačenje.
18.
Iz nalaza i mišljenja liječnika vještakinje prof. dr. Igora Stipančića, spec. kirurga proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju od 20.11.2021. zadobila prijelom lijeve ključne kosti, ogrebotine potkoljenica u području ispod oba koljena.
19.
Ove su joj ozljede utvrđene na dan štetnog događaja pregledom u KBC „Split“. Zbog prijeloma lijeve ključne kosti provela je konzervativno liječenje kako je gore opisano. Liječena je imobilizacijom lijevog ramena te višekratnom fizikalnom terapijom. Zadnji pregled fizijatra je načinila 31.03.2022. Prema Kartonu fizikalne terapije s istom je završila 03.05.2022. Dalje bez evidentiranih pregleda i dijagnostičke obrade. Završetak liječenja se smatra završetkom fizikalne terapije 03.05.2022.
20.
Nakon završenog liječenja zaostale su trajne posljedice prijeloma lijeve ključne kosti. Iste se očituju povremenim bolovima u području lijevog ramena te blažim ograničenjem kretnji lijevog ramena. Tužiteljica navodi i tegobe s vratom te ima EMNG-om utvrđeno oštećenje korjenova živaca koji izlaze iz vratne kralježnice. Drži da ovo nije uzročnoj vezi s predmetnim događajem. Za to je više razloga. Trzajna ozljeda vrata joj nije utvrđena ni na dan ozljeđivanja kao ni na kontrolnim pregledima kirurga i neurokirurga nakon ovog događaja. Nema dokaza da je zadobila trzajnu ozljedu kao i dokaza da je liječena imobilizacijom vrata. U nalazu neurokirurga 25.11.2021. se navode „uredne kretnje vrata“ te ukoliko se trnci u ruci nastave da načini kontrolni pregled neurokirurga. Isti nije načinila … Prvi opis tegoba s vratom se navodi u nalazu neurologa 12.01.2022. što je gotovo dva mjeseca po štetnom događaju. EMNG ruku i nogu je načinjen 12.01.2022. ukazuje na oštećenje korijenova i vratne i slabinske kralježnice, a ni vratna ni slabinska kralježnica do tog datuma nisu navedene da su bile ozlijeđene.
21.
Smanjenja životne aktivnosti zbog zaostalih posljedica zadobivene ozljede u ovom događaju iznosi 5%.
22.
Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda trpjela strah i bol te je trebala tuđu pomoć i njegu zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. 23.
Tužiteljica je pretrpjela strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trajala oko 5-6 dana, srednjeg intenziteta do 2 tjedna i manjeg oko 5 tjedana.
24.
Bol jakog intenziteta je trpjela 5-6 dana, srednjeg oko 15 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenu životnu aktivnost.
25.
Tuđa pomoć i njega joj je bila potrebna u trajanju od 5 tjedana po 3 h na dan zbog mirovanja i nošenja imobilizacije, te otežanog služenja rukama (osmica, odnosno Madsenov ovoj ograničava funkciju obje ruke). Pomoć joj je osim pri nabavci i pripremanju hrane trebala i za održavanje osobne higijene. Potom je još trebala pomoć u ukupnom trajanju od 5 tjedana tri puta tjedno po 2 h zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora (nabavka i priprema hrane i sl).
26.
Naruženje zbog zaostalih ožiljaka ispod koljena je vrlo blagog stupnja.
27.
Na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, niti tužiteljica, niti tuženik nisu imali primjedaba.
28.
Kako nalaz i mišljenje liječnika vještaka nije nejasan, nepotpun ili proturječan sam sa sobom ili s utvrđenim okolnostima, a ne postoji niti osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, to je sud u cijelosti prihvatio nalaz jer je dan stručno i nepristrano na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice.
29.
Pri tome sud ima u vidu da sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a neimovinsku štetu čini već sama povreda prava osobnosti koja je izazvana štetnom radnjom pri čemu su boli, strah, smanjenje životne aktivnosti i potreba za tuđom pomoći i njegom kvalifikatorne okolnosti. Pri tome se svaka povreda prava osobnosti treba ocjenjivati prema konkretnoj situaciji u konkretnim okolnostima i za konkretan slučaj.
30.
Time je sud u cijelosti utvrdio osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.
31.
Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije), sud se rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih tjelesnih boli, duševnih boli i straha izazvanih trajnim narušenjem zdravlja.
32.
Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju u kojem ovaj sud odlučuje, potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju, da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.
33.
Cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100. st. 2. ZOO-a, prema odredbi čl. 19., čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, a imajuću u vidu intenzitet i trajanje bolova koje je trpjela tužiteljica, imajući u vidu pretrpljeni strah kao i činjenicu da su zaostale trajne posljedice u omjeru od 5% zbog prijeloma lijeve ključne kosti i ogrebotine potkoljenica na području ispod oba koljena, sud nalazi da tužiteljici po svim ovim osnovama pripada pravična novčana naknada.
34.
Sud je nadalje našao da je tužiteljica pretrpjela imovinsku štetu u vidu potrebe za tuđom pomoći koja joj je po vještaku trebala 172 sata, a koju pomoć i njegu su joj pružali ukućani. Temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a je propisano da tko drugom nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u vezi s time.
35.
Tuđu pomoć ukućani nisu dužni pružati besplatno.
36.
Ovo iz razloga što se tužiteljevo imovno stanje valja dovesti u takvo stanje da mu u cijelosti bude naknađeno ono što mora platiti za usluge nemedicinske tuđe pomoći koje joj pružaju treće osobe odnosno ukućani.
37.
Obzirom da je tužiteljica zatražila za tuđu pomoć i njegu 300,00 € za ukupno 170 sata, proizlazi da tužiteljica traži naknadu za tuđu pomoć i njegu u svoti od 1,74 € za 1 sat tuđe pomoći i njege, a što je primjereno cijenama tuđe pomoći i njege kako danas tako i u vrijeme pružanja te pomoći.
38.
Time je sud našao osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova neimovinske i imovinske štete u ukupnoj svoti od 6.754,34 €.
39.
Kako je tuženik tužiteljici u tijeku ovog postupka isplatio nesporan iznos od 3.454,34 € to je sud tužiteljici na ime neimovinske štete dosudio daljnji iznos od 3.000,00 €, a na ime imovinske štete ukupan iznos od 300,00 € čime je sud tužiteljici dosudio daljnji iznos neimovinske i imovinske štete u svoti od 3.300,00 €, te odlučio kao u toč. I. i II. izreke.
40.
Sud je tužiteljici na imovinsku i na neimovinsku štetu dosudio kamatu tekuću od 08.12.2021., budući je tužiteljica dana 07.12.2021. podnijela odštetni zahtjev tuženiku, a tuženik je potvrdio primitak odštetnog zahtjeva. Odredbom čl. 1103. ZOO-a, je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, a čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne Novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23 - dalje u tekstu ZOOP) je kao lex specialisom propisano da zakonska zatezna kamata na iznos imovinske štete teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a o čemu je zauzeo svoje pravno shvaćanje i VSRH u predmetu Rev-1131/15-4 od 18. rujna 2018.g.
41.
Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.
42.
Tužiteljica je zatražila naknadu troška sastava odštetnog zahtjeva na koju naknadu ima pravo.
43.
Odredbom čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu uređen je poseban postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe.
44.
Taj propis nalaže oštećenoj osobi obvezu podnošenja odštetnog zahtjeva odgovornom osiguratelju prije pokretanja parničnog postupka jer će se tužba podnesena protiv osiguratelja prije nego što proteknu rokovi za odgovor na odštetni zahtjev u izvansudskom postupku smatrati preuranjenim.
45.
Iz navedenog proizlazi da je tužiteljica bila dužna pokrenuti mirni postupak prije podnošenja tužbe, a troškovi koji su nastali u tom mirnom postupku se smatraju dijelom parničnih troškova sukladno odredbi čl. 151. st. 1. ZPP-a jer su parnični troškovi ne samo izdaci učinjeni u tijeku, već i oni koji su nastali u povodu postupka.
46.
Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.
47.
Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava odštetnog zahtjeva od 07.12.2021. u iznosu od 100 bodova, troška sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, troška sastava 2 podneska (13.01.2023. i 21.05.2025.), svako po 100 bodova, troška zastupanja na 2 ročišta (11.03.2024. i 06.11.2025.) svako po 100 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, Tbr 9/1, Tbr 32. i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.
48.
Zbrojeno parnični trošak tužitelja iznosi 600 bodova / 1.200,00 €.
49.
Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 300,00 €, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 79,45 EUR, troška sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 79,45 EUR temeljem Zakona o sudskim pristojbama, te troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 €, čime je tužitelju sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 1.958,90 EUR.
50.
Sud je tužiteljici dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.
51.
Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. do III. izreke.
U Zagrebu, dana 16. prosinca 2025. godine
Sutkinja
Jesenka Jurić Šojat
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka pisano putem ovog suda na Županijski sud.
Dostaviti:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
