Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8389/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Katice Lučić, predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, članova vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EČ, zbog prekršaja iz članka 87. stavka 1. točke 8. i stavka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19., 98/19., 126/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 12. lipnja 2025., broj: Pp-287/2025, u sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, te se ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 12. lipnja 2025., broj: Pp-287/2025, na temelju članka 182. točke 1. u vezi sa člankom 24.a Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljenik EČ oslobođen je optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 87. stavka 1. podstavka 8. i stavka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, činjenično opisan u izreci prvostupanjske presude.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, navodeći u bitnom da smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o beznačajnom djelu te da stoga nisu primjenjive odredbe članka 182. stavka 1. u svezi članka 24.a Prekršajnog zakona da bi se okrivljenika oslobodilo od optužbe. U ovom konkretnom predmetu radi se o povredi odredaba Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, a subjekti kojeg su osobe koje se bave ili se kandidiraju za bavljenje određenom političkom aktivnošću na razini lokalne, regionalne ili državne vlasti, na kojim razinama su ovlašteni normirati različite aspekte društvenog života kroz propisivanje pravnih normi i koje osobe stoga prema poštivanju pozitivnih pravnih propisa nužno moraju posvetiti povećanu pažnju, a kršenje propisa od strane tih osoba se stoga ne može ocijeniti beznačajnim jer se šalje pogrešna poruka društvu da se tim osobama može tolerirati što se nekome drugome ne bi toleriralo te se time i stvara negativna percepcija o nepravednosti samog procesa i kažnjavanja. Također, potrebno je razmotriti i samu narav propisa koji je prekršen, a radi se o propisu koji normira financiranje nezavisnih zastupnika kroz donacije, a neobavještavanje o primljenim donacijama samo po sebi stvara sumnju da se u financiranju rada nezavisnog zastupnika nešto prikriva, a što opet bitno doprinosi negativnoj percepciji cjelokupnog političkog sustava. Zbog navedenog, žalitelj predlaže da se žalba prihvati i preinači pobijana presuda, te da se izrekne okrivljeniku odgovarajuća sankcija.
3. Žalba tužitelja je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona i u okviru žalbenih navoda tužitelja, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava u korist okrivljenika, kako to osnovano prigovara žalitelj.
5. Naime, prvostupanjski sud je oslobodio okrivljenika od optužbe za prekršaj iz članka 87. stavka 1. podstavka 8. i stavka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, s obrazloženjem da se radi o beznačajnom prekršaju, u skladu sa člankom 24.a Prekršajnog zakona, jer je stupanj ugrožavanja predmeta zaštite predmetnog zakona neznatan i ne postoji potreba za kažnjavanjem okrivljenika. Ističe se kako nije utvrđeno da bi na strani okrivljenika bilo postupanje sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem kao oblikom krivnje da ne izvrši svoju obvezu, jer istu nije mogao izvršiti zbog nemogućnosti logiranja u sustav Državnog izbornog povjerenstva, a svoju obvezu je izvršio u neznatnom zakašnjenju.
6. Odredbom članka 24.a Prekršajnog zakona definiran je pojam beznačajnog prekršaja, na način da je propisano da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
7. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da pravna ocjena suda o tome radi li se u konkretnom slučaju o beznačajnom prekršaju ovisi o objektivnim elementima, odnosno ocjeni same težine i opasnosti počinjenog djela, kao i njegovih posljedica i subjektivnim elementima, odnosno stupnju krivnje, pobudama iz kojih je djelo počinjeno, ranijem ponašanju počinitelja, njegovom ponašanju nakon počinjenog djela, te ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.
8. Zbog naprijed iznesenog, u konkretnom slučaju, posebno uzimajući u obzir značaj i težinu zaštićenog dobra odnosno suzbijanje korupcije i ostvarenje transparentnosti u političkim aktivnostima kao sastavnog dijela višestranačkog sustava kao najviše vrednote pravnog poretka Republike Hrvatske, nisu bili ostvareni uvjeti da bi se prekršaj okrivljenika smatra beznačajnim, pa je prvostupanjski sud s obzirom na težinu, društvenu opasnost i posljedice počinjenog djela pogrešno ocijenio da ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Stoga prema mišljenju ovog Suda u konkretnom slučaju nije bilo mjesta za primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz članka 24.a Prekršajnog zakona.
9. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i prvostupanjsku presudu ukinuti, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, s time da će sudac prvostupanjskog suda otkloniti navedene nedostatke, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.
Zagreb, 16. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ksenija Šupe Vukadinović v.r.
Katica Lučić v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
