Poslovni broj: R1-152/2024-27

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jasni Baričević, u izvanparničnom postupku predlagatelja GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Zvonimiru Hodaku, odvjetniku u OD Vranjican, Hodak & partneri d.o.o. Zagreb, protiv protustranke ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mariu Boniću, odvjetniku iz Zagreba, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 16. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Suvlasnička zajednica nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], u naravi dvorište površine 111 m2, dvorište površine 25 m2 i stambena zgrada [adresa] površine 138 m2, ukupne površine 274 m2, upisane u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu predlagatelja GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/2 dijela i protustranke ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/2 dijela,

r a z v r g a v a  s e

civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka.

II. Nalaže se protustranci ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 588,28 eura (petsto osamdeset i osam eura, dvadeset i osam centi), u roku od 15 (petnaest) dana, dok u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa, zahtjev predlagatelja za naknadom troška se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj GZ (dalje u tekstu: predlagatelj) u podnesenom prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina protiv protustranke ČZ (dalje u tekstu: protustranka) navodi da su stranke suvlasnici svaki za 1/2 dijela nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru u zk ul [broj ZK uloška], označena kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Glavčica 274, dvorište, dvorište, stambena zgrada, [adresa], površine 274 m2.

Odnosi između stranaka da su narušeni u toj mjeri da je između istih vođen postupak zbog smetanja posjeda predmetne nekretnine, a koji postupak da je pokrenuo predlagatelj zbog toga što ga je protustranka faktički isključila iz suposjeda nekretnine.

Iz potonjeg da proizlazi kako između stranaka nije moguće niti postići sporazum o načinu vršenja osnovnih suvlasničkih ovlaštenja, pa nastavak suvlasničke zajednice nekretnine za predlagatelja da više nije prihvatljiv.

Obzirom na opisane odnose između stranaka, da je suvišnim uopće obrazlagati nemogućnost iznalaženja sporazumnog načina razdiobe, pa kako iz opisa predmetne nekretnine proizlazi da ista u naravi predstavlja stambenu zgradu i dvorište, predlagatelj da smatra kako je istu moguće geometrijski podijeliti, na način da predlagatelju i protustranci pripadnu u vlasništvo dijelovi nekretnine u skladu sa suvlasničkim udjelima, međutim, opreza radi, da predlaže u ovom postupku utvrditi i tržišnu vrijednost nekretnine.

2. Protustranka u odgovoru na prijedlog (l.s.10) navodi da je suglasna s prijedlogom predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice na način kako je predloženo, jer smatra da je fizička (geometrijska) dioba u smislu postupka etažiranja moguća i svakako najbolja solucija.

Protustranka svoj prijedlog za razvrgnućem suvlasništva isplatom, da temelji sukladno odredbi čl. 51. ZVDSP-a, a koja određuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, stoga protustranka da predlaže punomoćniku predlagatelja da kontaktira protustranku radi dogovora na terenu oko samog načina etažiranja. Koliko je protustranci poznato, među strankama da nema spora o podjeli posjeda, stoga da je vjerojatno da se može postići izvan sudski dogovor o izradi etažnog elaborata sukladno dogovoru stranaka oko podjele posjeda nekretnine.

3. Tijekom ovog postupka, sud je strankama odobrio određeni vremenski period radi pokušaja postizanja sporazuma u pogledu diobe, međutim kako su stranke izvijestile sud da nije postignut dogovor o načinu diobe predmetne nekretnine, to je ovaj sud nastavio daljnje postupanje u ovom izvanparničnom postupku, pa je tako tijekom postupka proveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prilaže spisu: izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu česticu od 17. listopada 2023. (l.s.3-4), proveo očevid na licu mjesta 12. rujna 2024. u nazočnosti stranaka osobno s zamjenicima punomoćnika istih, stalnog sudskog vještaka mjernika UZ ing. geod. iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o., te stalnog sudskog vještaka građevinske struke IZ, ing. građ. iz Zadra, izvršio uvid u skicu lica mjesta vještaka mjernika od 18. rujna 2024. kao i fotografije (l.s.39-40), te pročitao nalaz i mišljenje građevinskog vještaka zaprimljeno 25. kolovoza 2025. (l.s. 49-82).

4. Na ročištu 19. studenog 2025. zamjenica punomoćnika predlagatelja je izjavila da nema prigovora ni primjedbi na skicu sudskog očevida, kao ni na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, te da predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina sudskom javnom prodajom, tako da se postignuta prodajna vrijednost podijeli između stranaka sukladno suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišnoj knjizi. Isto tako, da ostaje kod podneska od 19. studenog 2025. u kojem je popisan trošak ovog postupka.

Protustranka, iako uredno pozvana, nije pristupila na ročište 19. studenog 2025., niti je do istog prigovarala na zaprimljenu skicu sudskog očevida, kao i pisani nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke.

5. Kako tijekom postupka među strankama nije bila sporna diobena masa, kao niti suvlasništvo, odnosno suvlasnički udjeli istih, to nije bilo zapreke da sud ne provede ovaj postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, tj. predmetnog stana. Provedenim očevidom 12. rujna 2024. sud je izvršio identifikaciju predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je neposrednim opažanjem utvrđeno da ista u naravi predstavlja obiteljsku kuću katnicu s garažom, te dvorištem koje je ograđeno betonskim zidovima. Sa sjeveroistočne strane kuće se nalaze ulazna vrata za ulaz u prizemlje kuće, a kako prilikom očevida stranke nisu imale ključeve od vrata, u prostorije prizemlja se ušlo na balkonska vrata sa jugozapadne strane u prostor boravka i blagovaonice, te dalje u kuhinju, kao i preostale prostorije – dvije spavaće sobe, hodnik, kupaonicu i spremište. Prizemlje kuće čini i natkrivena terasa koja se nalazi ispred dnevnog boravka.

Na kat kuće se dolazi preko vanjskog stubišta na sjeveroistočnoj strani, te s balkona kata se ulazi u manji prostor iz kojeg se lijevo i desno nalaze dvije cjeline, od kojih se svaka sastoji od prostora kuhinja, blagovaonice, kupaonice i spavaće sobe. Sa jugozapadne strane iz obje sobe postoji izlaz na balkon, dok se na sjeveroistočnoj strani nalazi terasa koja se proteže iznad garaže, koja se nalazi u produžetku stambenog objekta, a što je sve vidljivo iz priložene skice sudskog očevida vještaka mjernika UZ ing. geod., kao i priloženih fotografija.

6. Vještak građevinske struke IZ, ing. građ. u dostavljenom nalazu i mišljenju zaprimljenom 25. kolovoza 2025. (l.s.49-82) u opisu nekretnine navodi da je čestica predmetne građevine nepravilnog pravokutnog oblika max. dim. cca 32,5 x 9,3 m, položena dužnom stranom u smjeru sjeveroistok-jugozapad, dok prilaz da je s jugozapadne strane iz [adresa]. Građevina da je najistočnija u nizu tri međusobno povezane građevine, te max. dimenzija građevine da su cca 23,43 x 9,29 m. Predmetna građevina da je stambene namjene s tri stana u naravi (jedan u prizemlju i dva na katu sa zajedničkim južnim balkonom), dok prema priloženom Rješenju o izvedenom stanju, ista da ima dvije stambene jedinice.

Na kad da se dolazi preko vanjskog nenatkrivenog stubišta "L" oblika na sjeveroistočnoj strani građevine, dok ulaz u stambene jedinice (prema projektnoj dokumentaciji) da je sa sjeveroistočne strane do koje se pristupa do jugoistočnog dijela dvorišta (između predmetne građevine i susjedne čestice), na kraju kojeg dijela se nalazi vanjsko stepenište iznad kojeg je ravni prohodni krov (terasa).

Prema projektnoj dokumentaciji stan u prizemlju da se sastoji od hodnika, dvije kupaone, spremišta, sobe, kuhinje i natkrivene terase. Orijentacija stana da je prostrana, sa smještajem glavnih prostorija u jugozapadnoj strani.

Stan na prvo katu da se sastoji od dva gotovo identična dijela međusobno podijeljena zidom po dužoj strani građevine, a kojima se pristupa iz zajedničkog prostora ulaznog hodnika. Svaki dio se sastoji od kuhinje, kupaone i sobe, dok su međusobno povezani sa zajedničkom terasom koja je dijelom natkrivena i dijelom nenatkrivena. Istočni prostor da ima prostranu orijentaciju, dok zapadni dio da ima dvostranu poprečnu orijentaciju. Sa sjeveroistočne strane na mjestu ulaza u stambeni prostor na prvom katu, da se nalazi balkon povezan s terasom iznad spremišta u prizemlju.

Zgrada da je priključena na komunalnu infrastrukturu (jedan priključak struje, vodovoda), te ista ima sabirnu jamu kao i kolni pristup.

Dvorišni dio se sastoji od uređenog kamenog popločanog dijela, koji se nalazi u jugoistočnom dijelu nekretnine i proteže se od ulaza do spremišta, dok ispred same građevine prema zapadu se nalazi zelena površina presječena s dvije kose betonirane površine za parkiranje vozila. U stražnjem dijelu zapadnog spremišta, također da se nalazi dio zelene površine gdje je smještena sabirna jama, dok nekretnina sa svih strana da je ograđena.

Predmetna nekretnina da se nalazi u [adresa] i to u dijelu mjesta pretežno stambene namjene, s blizinom poslovnih i trgovačkih sadržaja, smještena sjeverno iznad državne ceste D8 cca 120 m, a od mora cca 150 m. Predmetna nekretnina da se koristi u svojoj namjeni, ista u potpunosti da nije dovršena, jer joj nedostaju slojevi kosog krova, dok vizualnim pregledom su utvrđena oštećenja kao posljedica vlage (pojava vlage unutra oko vanjskih otvora, neodržavana vanjska drvena stolarija).

U mišljenju vještak navodi da prema stanju s očevida i prikupljenim podacima, razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom predmetne nekretnine 4866/14 k. o. [katastarska općina] da nije moguće, a isto da nije moguće iz razloga što zgrada nije građena na način da bi podjelom na dvije zasebne građevine svaka od njih bila konstruktivno neovisna građevina. Naime, kod geometrijske diobe od jedne zemljišne čestice da se stvaraju nove, koje tada u cijelosti da pripadaju pojedinom dotadašnjem suvlasniku, odnosno da se dobivaju potpuno zasebne nekretnine, a ne zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini.

Prilikom utvrđivanja vrijednosti predmetne nekretnine, u pogledu procjene zemljišta, da se koristio poredbenom metodom i troškovnom metodom, pa na osnovu provedene procjene, tržišna vrijednost predmetne nekretnine na dan vrednovanja da iznosi 261.000,00 eura (1.560,00 eura / 1m2 korisne vrijednosti površine).

7. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14 dalje ZV-a), svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, to mu pravo ne zastarijeva, time da prema odredbi čl.48. st.2. ZV-a pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo Zakonom određeno.

8. Prema odredbi čl. 50. st. 1. ZV-a, kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili Zakona.

Prema odredbi čl. 50. st. 2. ZV-a, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st.1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

Geometrijska dioba mora biti i moguća i dopuštena. Ukoliko geometrijska dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), sukladno čl. 50. st. 4. ZV-a.

9. Slijedom naprijed iznesenog, s obzirom na to da stranke tijekom ovog postupka nisu postigle sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, činjenicu da protustranka tijekom postupka nije dokazala da ima pravo na razvrgnuće isplatom, odnosno nije učinila vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog da sud odredi takav način razvrgnuća predmetne nekretnine isplatom da protustranka predlagatelju isplati njen suvlasnički udio i ona postane vlasnikom za cijelo predmetne nekretnine, pa imajući u vidu mišljenje vještaka građevinske struke da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, već civilna dioba, ovaj sud je, sukladno nalazu i mišljenju vještaka koji je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan, istinit i stručno izrađen sukladno pravilima struke, odredio da se suvlasnička zajednica predmetne nekretnine razvrgne civilnom diobom – prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka, kako je to i pobliže označeno u točki I. izreke ovog rješenja.

10. U odnosu na zatraženi trošak predlagatelja, sud je istom priznao trošak koji se odnosi na plaćenu sudsku pristojbu na prijedlog u iznosu od 6,64 eura, pristojbu na rješenje u iznosu od 19,91 eura, te plaćeni i utrošeni predujam za provedeni očevid u iznosu od 1.150,00 eura, što daje iznos od 1.176,55 eura, pa shodno tome, a sukladno odredbi čl. 32. st. 4. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.), sud je obvezao protustranku da predlagatelju plati ovaj trošak sukladno svom suvlasničkom udjelu na predmetnoj nekretnini od 1/2 dijela, što daje iznos od 588,28 eura, a kako je to naznačeno u točki II. izreke ovog rješenja.

U odnosu na preostali zatraženi trošak predlagatelja koji se odnosi na zastupanje po punomoćniku iz redova odvjetnika, odnosno zatraženi trošak za sastav prijedloga od 19. listopada 2023., za zastupanje na ročištu od 5. lipnja 2024., od 19. studenog 2025., te zastupanje na očevidu od 12. rujna 2024., za ukazati je da u izvanparničnom postupku ovaj trošak snosi sama stranka, pa je u tom dijelu sud zatraženi trošak predlagatelja odbio kao neosnovan.

U Zadru 16. prosinca 2025.

S u t k i nj a

Jasna Baričević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku Zvonimiru Hodaku, odvjetniku iz Zagreba

2. Protustranci po punomoćniku Mariu Boniću, odvjetniku iz Zagreba