1                Poslovni broj: 5 Us I-919/2023-4

 

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
      Erazma Barčića 5                                                                  Poslovni broj: 5 Us I-919/2023-4

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, , u upravnom sporu tužiteljice K.F. iz S., D. N. 101, zastupane po opunomoćeniku F. B., odvjetniku u Z., L. c.115, protiv Hrvatske komore fizioterapeuta, Zagreb, Donje Svetice 46c, kojeg zastupa zakonska zastupnica M.G., radi odobrenja za samostalan rad fizioterapeuta i upis u Registar fizioterapeuta, 20. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Hrvatske komore fizioterapeuta, KLASA: UP/I-034-04/22-01/101, URBROJ: 333-13-22-4 od 10. listopada 2022.

 

II.              Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog upravnog spora.

 

Obrazloženje

 

1.              Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje odobrenja za samostalan rad za prvostupnika fizioterapeuta i upis u Registar prvostupnika fizioterapeuta, s obrazloženjem da tužiteljica nije dostavila dokaz o obavljenom pripravničkom stažu za prvostupnika fizioterapije i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za prvostupnika fizioterapije.

 

2.              Tužiteljica osporava zakonitost tuženikovog rješenja te u tužbi i tijekom spora (podnesci od 3. i 12. listopada 2023., održana rasprava), u bitnome, izlaže kako slijedi. Navodi da je završila srednje obrazovanje za fizioterapeutskog tehničara, odredila pripravnički staž, položila stručni ispit te se upisala u registar fizioterapeutskih tehničara. Nakon toga završila je studij fizioterapije i po stjecanju diplome obratila se tuženiku za zahtjevom za upis u registar fizioterapeuta, a koji zahtjev je odbijen uz obrazloženje da nije dostavila dokaz o obavljenom pripravničkom stažu i položenom stručnom ispitu za prvostupnika fizioterapije. Smatra da razlozi obijanja njezina zahtjeva nisu utemeljeni na pravilnoj primjeni materijalnog prava i to stoga što je pripravnički staž za fizioterapeuta prvostupnika sukladno onome za fizioterapeutskog tehničara kojeg je već odradila. U prilog tome tužiteljica se poziva na dopis Ministarstva zdravstva od 27. srpnja upućenog tuženiku u kojem se, između ostalog, navodi da je pripravnički staž i ispit jednak za sve terapeute u RH neovisno o razini obrazovanja. Također, tužiteljica ukazuje da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske svojom presudom broj: Usoz-39/2022-15 od 30. siječnja 2023. godine, ukinuo sporne odredbe Pravilnika o izdavanju, obavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalni rad (licenca) Hrvatske komore fizioterapeuta od 14. rujna 2015. godine (dalje: Pravilnik o izdavanju odobrenja).

 

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu (i podnescima od 28. rujna, 4. i 16. listopada 2023.) ustraje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te, u bitnom, izlaže kako slijedi. Prije svega, ističe da je pobijano rješenje doneseno na temelju čl. 25. Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti (NN br. 120/08; dalje: ZFD) te čl. 8. st. 1. tč. 3. i 6. Pravilnika o izdavanju odobrenja. Nastavno na prethodno, navodi da u postupku, koji je pokrenut po tužiteljičinom zahtjevu, tužiteljica nije dostavila (ni nakon upućenog zaključka od dana 27. lipnja 2022.) sve općim aktom predviđene dokaze odnosno predviđenu dokumentaciju, koja se posebice odnosi na dokaz položenog stručnog ispita za prvostupnika fizioterapije, kako i dokaz ugovora o radu u vidu obavljanja pripravničkog staža za prvostupnika fizioterapije. Zbog toga nije imao drugih mogućnosti nego primjenom odredbi čl. 47. i 96. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP) odbiti zahtjev tužiteljice za izdavanje odobrenja za samostalan rad za prvostupnika fizioterapije. Svako drukčije postupanje bilo bi nezakonito odnosno  protivno odredbama čl. 2., 7., 8., i 14. ZFD-a i svih postupovnih odredbi Pravilnika o izdavanju odobrenja. Tuženik ističe da su sukladno čl. 168. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 110/18, 125/19, 147/20; dalje: ZZZ) pripravnički staž, među ostalim radnicima, obvezni odraditi i položiti stručni ispit i fizioterapeutski tehničari kao pomoćni radnici i prvostupnici fizioterapije kao zdravstveni radnici regulirane profesije fizioterapeuta. Tuženik ukazuje da fizioterapeutski tehničar, temeljem odredbi ZFD-a, nije niti temeljeno obrazovanje za fizioterapeuta niti samostalno zanimanje, niti standard obrazovanja za zanimanje fizioterapeuta. Fizioterapeutski tehničari obavljaju poslove iz svog djelokruga rada prema uputama i planu i programu koji izrađuje fizioterapeut, te nemaju mogućnost samostalnog djelovanja i obavljanja poslova regulirane profesije. Drugim riječima, fizioterapeutski tehničar je zasebno zanimanje, ne predstavlja standard obrazovanja za fizioterapeuta te nije nastavak obrazovanja u struci. Stoga i sam pripravnički staž i uvjerenje o položenom stručnom za stjecanje odobrenja za samostalan rad za fizioterapeuta mora biti u formalnim i sadržajnim okvirima pripravničkog staža i stručnog ispita za prvostupnike fizioterapije. Isto pravno shvaćanje zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl. br. Usž-2627/2018. Također, u prilog tome da obrazovanje fizioterapeutskih tehničara i prvostupnika fizioterapije nije istovjetno govori i recentna sudska praksa, konkretno presude Upravnog suda u Rijeci posl. br. Us I-407/2023 od 24. svibnja 2023. (pravomoćna 9. lipnja 2023.) i Us I-1264/2022 od 28. ožujka 2023., ali i mišljenja (očitovanja) Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta zdravstvenih studija od 28. ožujka 2023. te Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu od 29. ožujka 2023. 

U osvrtu na navode tužiteljice u kojima se poziva na dopis Ministarstva zdravstva, tuženik ističe da nikakva mišljenja ili pak odgovori Ministarstva ili bilo kojeg drugog tijela ne mogu imati utjecaj na vođenje upravnog postupka koji je određen jasnim i nedvojbenim kriterijima i načelima ZUP-a. Osim toga, tuženik smatra da predmetno mišljenje nije pravno utemeljeno te naglašava kako sadržaja istog upućuje ne samo na nezakonito shvaćanje, nego na temeljno nepoznavanje osnovnih pravnih standarda obavljanja fizioterapeutske djelatnosti kako i notorno nepoznavanje i kršenje odredbi ZFD-a.

U odnosu na pozivanje tužiteljice na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usoz-39/2022 od 30. siječnja 2023. tuženik navodi kako tom presudom nisu dirane odredbe koje se odnose na obvezu obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za svako od tih zanimanja a koja su propisana čl. 168. st. 2. i čl. 169. ZZZ-a i čl. 14. ZFD-a te ujedno napominje da je u tč. 12. obrazloženja iste presude ukazano na obvezu obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za svako od tih zanimanja posebno.

 

4.              U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21; dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

 

5.              Nije sporno da je tužiteljica završila srednjoškolsko obrazovanje za fizioterapeutskog tehničara, da je obavila pripravnički staž i položila stručni ispit za fizioterapeutskog tehničara, kao i da je nakon toga završila viši stupanj obrazovanja, i to stručni studij fizioterapije, stekavši stručni naziv stručna prvostupnica (baccalaurea) fizioterapije.

 

6.              Među strankama je sporna interpretacija materijalnog prava, odnosno odgovor na pitanje je li fizioterapeutski tehničar koji je obavio stručni staž i položio stručni ispit te nakon toga završio stručni studij fizioterapije, dužan ponovo obaviti stručni staž i položiti stručni ispit za prvostupnika fizioterapeuta, kako bi stekao odobrenje za samostalan rad prvostupnika fizioterapeuta i bio upisan u Registar prvostupnika fizioterapeuta.

 

7.              Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovoga spora. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi stranaka, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

 

8.              Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj ostalih činjenica koje su u sporu utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

 

9.              Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

10.              U čl. 2. ZFD-a propisano je da su fizioterapeuti zdravstveni radnici i njihova je djelatnost sastavni dio zdravstvene djelatnosti od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, a obavlja se pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom (st.1.). Fizioterapeut prvostupnik je zdravstveni radnik koji obavlja postupke fizikalne terapije i upravlja procesom fizikalne terapije (st. 2.). U fizioterapeutskoj skrbi pacijenta mogu sudjelovati i fizioterapeutski tehničari, radni terapeuti i maseri – kupeljari koji su upisani i registar Hrvatske komore fizioterapeuta (st. 3.). Fizioterapeutski tehničari i maseri – kupeljari koji sudjeluju u postupku fizioterapeutske skrbi u fizikalnoj terapiji obavljaju poslove iz svog djelokruga rada prema uputama i planu i programu koji izrađuje fizioterapeut (st. 4.).

 

11.              Člankom 7. ZFD-a propisano je da temeljno obrazovanje fizioterapeuti stječu završavanjem studija fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja sukladno propisima iz područja visokog obrazovanja.

 

12.              Sud, stoga, naglašava da se nižom razinom obrazovanja od stupnja prvostupnika ne može steći temeljno obrazovanje za fizioterapeuta, pa se fizioterapeutski tehničari ne mogu smatrati fizioterapeutima.

 

13.              Zatim, člankom 8. ZFD-a propisano je da završavanjem studija iz članka 7. toga Zakona stječe se pravo na naziv prvostupnik fizioterapeut.

 

14.              Člankom 14. stavkom 1. ZFD-a propisano je da pravo na obavljanje fizioterapeutske djelatnosti ima fizioterapeut koji je upisan u Registar fizioterapeuta pri Hrvatskoj komori fizioterapeuta i ima odobrenje za samostalni rad. Stavkom 2. navedenoga članka propisano je da pravo na upis u Registar fizioterapeuta ima fizioterapeut koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit.

 

15.              Člankom 15. stavkom 1. ZFD-a propisano je da pravo na samostalan rad ima fizioterapeut i to za obavljanje poslova fizioterapije za koje mu je dano odobrenje za samostalan rad. Stavkom 3. toga članka propisano je da fizioterapeutski tehničar i maser - kupeljar imaju pravo na samostalan rad i to za obavljanje poslova fizioterapije za koje im je dano odobrenje za samostalan rad. Stavkom 7. propisano je da uvjete, način i postupak davanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad fizioterapeuta, fizioterapeutskog tehničara, radnog terapeuta i masera - kupeljara u fizikalnoj terapiji propisuje općim aktom Hrvatska komora fizioterapeuta.

 

16.              U čl. 168. ZZZ-a propisano je da zdravstveni radnici stječu stručnu kvalifikaciju završetkom obrazovanja (st.1.). Iznimno od st. 1., nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja - asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser - kupeljar, zdravstveno- laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, sanitarni tehničari, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar (st. 2.). Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad (st. 3.).

 

17.              U čl.169. st. 2. ZZZ-a propisano je da nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva.

 

18.              Sukladno citiranom članku 15. stavku 7. ZFD-a, Hrvatska komora fizioterapeuta donijela je Pravilnik o izdavanju, obavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (dalje: Pravilnik o izdavanju odobrenja). Pravilnik je donesen 14. rujna 2015., s izmjenama i dopuna donesenim 26. rujna 2015., 6. ožujka 2017., 9. veljače 2019., 3. travnja 2020., 26. veljače 2021. i 29. rujna 2021. godine.

 

19.              Čl. 8. st. 1. Pravilnika o izdavanju odobrenja propisano je da je uz zahtjev za izdavanje Licence potrebno priložiti, između ostaloga, uvjerenje o položenom stručnom ispitu za prvostupnika fizioterapije, za one koji su završili trogodišnji studij obrazovanja za prvostupnika fizioterapije na visokom učilištu (t. 3.) i ugovor o radu u okviru obavljanja pripravničkog staža (t. 6.).

 

20.              Čl. 11. st. 1. Pravilnika o izdavanju odobrenja propisano je da fizioterapeutski tehničar koji ima licencu za fizioterapeutskog tehničara, a naknadno je završio obrazovanje za prvostupnika fizioterapije, ima pravo podnijeti zahtjev za upis u registar fizioterapeuta i izdavanje licence prvostupnika fizioterapeuta.

 

21.              Dakle, u čl. 168. ZZZ-a nedvojbeno je propisano da su pripravnički staž, između ostalih radnika, obvezni obaviti i položiti stručni ispit i fizioterapeutski tehničari kao pomoćni radnici i prvostupnici fizioterapije kao zdravstveni radnici regulirane profesije fizioterapeuta.

22.              Iz ranije citiranih odredbi ZFD-a jasno proizlazi da se nižom razinom obrazovanja od stupnja prvostupnika ne može steći temeljno obrazovanje za fizioterapeuta, pa se fizioterapeutski tehničari ne mogu smatrati fizioterapeutima. Slijedom prethodno navedenog, pravilno je tuženik u osporavanom rješenju i u odgovoru na tužbu naveo, na temelju citiranih odredbi ZFD-a, da fizioterapeutski tehničar na temelju tih odredbi ZFD-a nije temeljeno obrazovanje za fizioterapeuta, već je to zasebno zanimanje, te ne predstavlja standard obrazovanja za fizioterapeuta. Stoga se u ovoj upravnoj stvari ne radi o nastavku obrazovanja u struci, kao što to pogrešno smatra tužiteljica. Fizioterapeutski tehničar i prvostupnik fizioterapije različita su zanimanja, s različitim obrazovanjem te različitim kompetencijama koje se stječu njihovim završetkom. Stoga je pogrešno poistovjećivati pripravnički staž, a time i poslove koji se obavljaju, te stručne ispite koji se polažu za fizioterapeutskog tehničara i prvostupnika fizioterapije. Propisani pripravnički staž i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za stjecanje odobrenja za samostalan rad za fizioterapeuta mora biti u formalnim i sadržajnim okvirima pripravničkog staža i stručnog ispita za prvostupnike fizioterapije.

 

23.              Obzirom da je odredbom čl. 14. st. 2. ZFD-a propisano da pravo na upis u Registar fizioterapeuta ima fizioterapeut koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit, to tužiteljica za upis u taj Registar, nakon završenog obrazovanja za fizioterapeuta, treba obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit koji se odnosi na prvostupnika fizioterapije, a ne na fizioterapeutskog tehničara.

 

24.              Nije ni logično da tužiteljica može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit za zanimanje za koje u tom trenutku (još) nije završila stručni studij. Nužno je najprije završiti propisano obrazovanje, u ovom slučaju stručni studij fizioterapije, te tek potom obaviti s time povezan pripravnički staž i položiti stručni ispit, što je propisano i čl. 2. i 3. Pravilnika. I odredba čl. 13. Pravilnika o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika (NN br. 2/11, 14/13, 126/14, 135/15; dalje: Pravilnik) razlikuje stručni ispit za fizioterapeutske tehničare, stručne prvostupnike fizioterapije te masere - kupeljare. Dakle, iako povezana, to nisu ista zanimanja, zbog čega se i razlikuje pripravnički staž i stručni ispit za svako od tih zanimanja.

 

25.              Također i čl. 3. Pravilnika o izdavanju odobrenja jasno je razgraničeno što je licenca za prvostupnika fizioterapeuta, a što licenca za fizioterapeutskog tehničara. Dakle, fizioterapeutski tehničar koji ima licencu za fizioterapeutskog tehničara, a naknadno je završio studij za prvostupnika fizioterapije ima pravo podnijeti zahtjev za upis u registar fizioterapeuta i izdavanje licence za prvostupnika fizioterapeuta. Navedeno vrijedi sukladno uvjetima za izdavanje licence, propisanima u čl. 8. Pravilnika i izdavanju odobrenja, pa je zahtjevu za izdavanje licence potrebno priložiti uvjerenje o položenom stručnom ispitu i ugovor o pripravničkom stažu koji se odnosi na prvostupnika fizioterapije.

 

26.              Slijedom obrazloženog, razvidno je da mišljenje Ministarstva zdravstva, na koje tužiteljica upućuje u tužbi, nije utemeljeno na pravilnoj primjeni (tumačenju) propisa kojima je regulirano predmetno upravno područje.

 

27.              Slijedom navedenog, obzirom da tužiteljica nije dostavila dokaz o obavljenom pripravničkom stažu i položenom stručnom ispitu za prvostupnika fizioterapije to Sud utvrđuje da je tuženik pravilno postupio kada je odbio njezin zahtjev.

 

28.              Sukladno prethodnom, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim te je, na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a, valjalo odlučiti kao u tč. I. izreke.

 

29.              Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a.

 

U Rijeci 20. listopada 2023.

                                                                                                                                            Sudac

                                                                                                              Vedran Juričić, dipl. iur., v. r.

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).