REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-418/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Carmen Topalušić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupanog po punomoćnici NGČ, dipl. pravnici, protiv tuženice NG iz [adresa], radi isplate, dana 16. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju iznos od 575,14 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 23. siječnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je ovršnim rješenjem tužitelja broj Klasa: 140-03/24- 03/01066930702 od 8.10.2024. utvrđena nepripadna isplata mirovine koja je tuženici isplaćivana u razdoblju od 1.4.2024. do 31.5.2024., te joj je ukupno isplaćen iznos od 575,14 eura. Radi povrata nepripadne isplate temeljem navedenog rješenja, tužitelj je tuženicu pozvao na adresu: [adresa] 000 [adresa], BiH. Tuženica je poziv primila, ali se nije očitovala, niti je potraživanje namirila. Odredbom čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/2013.) propisano je da "Osoba koja primi mirovinu ili neko drugo primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada dužna ga je vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove."

2. Budući da je pravomoćnim rješenjem tužitelja klasa: 140-03/24-03/01066930702 od 8.10.2024. utvrđeno potraživanje prema tuženici, temeljem čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju, radi čega je otpala osnova isplate tuženici, tužitelj zahtijeva od suda naložiti tuženici isplatiti tužitelju iznos od 575,14 eura sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe sudu do isplate.

3. U prilog istinitosti svojih tvrdnji tužitelj je tužbi priložio dojavu potraživanja Odsjeka za obračun primitaka i naknada korisnicima, Odjela za pravne poslove Područne službe u Zagrebu od 21.11.2024. (str. 3 spisa), izvod iz evidencija doznačenih mirovina od 23.1.2024. (str. 4-5 spisa), rješenje HZMO, Područne službe u Zagrebu KLASA: 140-

03/24-03/01066930702, URBROJ: 341-25-06/2-24-139533 od 8.10.2024. (str. 6-7 spisa), poziv za izvansudsko namirenje duga od 4.12.2024. (str. 8 spisa) i povratnicu (str. 9 spisa).

4. Tuženici je, uredno, 3. lipnja 2025., dostavljena tužba s pozivom za davanje odgovora na tužbu u roku od 45 dana.

5. Međutim, tuženica nije podnijela odgovor na tužbu u za to joj ostavljenom roku.

6. Činjenice navedene u tužbi nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio.

7. Naime, iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja proizlazi da je tuženici u travnju i svibnju 2024. isplaćeno ukupno 575,14 eura, na ime mirovine.

8. iz pravomoćnog i ovršnog rješenja tužitelja od 31. listopada 2024. proizlazi da je tim rješenjem utvrđena nepripadna isplata mirovine tuženici za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. svibnja 2024. u svoti od ukupno 575,14 eura (pod toč I. izreke rješenja) i da je tuženica obvezna navedenu svotu nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja uplatiti u roku od 15 dana računajući od dana primitka tog rješenja u korist žiro računa Državnog proračuna, navedenog u Uputi za plaćanje nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja u prilogu tog rješenja (pod toč. II. izreke rješenja).

9. Odredbom čl. 1111 st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 155/23.). propisano je da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, a odredbom čl. 1115. st. 1. ZOO-a propisano je da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

10. Stoga je tuženica dužna vratiti tužitelju bez osnove stečeni iznos od 575,14 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 23. siječnja 2025., kada je tužitelj predao tužbu ovom sudu, pa do isplate.

11. Pritom valja kazati da se o tome da predmetno rješenje ne predstavlja ovršnu ispravu na temelju kojega se može pokrenuti ovršni postupak (a kada tužitelj ne bi imao pravni interes za pokretanje parnice tužbom) izjasnio Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj: Revd 410/2024-2 od 10. srpnja 2024. godine.

12. Imajuću u vidu naprijed navedeno, kao i činjenicu da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženicu spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, niti je nađeno da je riječ o zahtjevima kojima stranke ne mogu raspolagati (čl.

3. st. 3. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je, temeljem odredbe čl. 331.b ZPP-a, donio presudu zbog ogluhe.

13. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate temelji se na odredbama čl. 29. st. 2. i 7. ZOO-a.

14. Slijedom svega naprijed navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 16. prosinca 2025.

Sutkinja:

Carmen Topalušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude zbog ogluhe dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP).

Odluka kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

Žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

I. Tužitelju

II. Tuženici diplomatskim putem