Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-156/2020-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužiteljice RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Miran Zorica, odvjetnik u [adresa] protiv tuženika 1. LĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u zemljišnim knjigama upisan i na adresi [adresa]) kojeg zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u [adresa], 2. SĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u zemljišnim knjigama upisana i na adresi [adresa]), 3. IĆ iz [adresa]. 35 koju zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u [adresa], 4. ZĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u [adresa], 5. EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u [adresa], 6. VĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u [adresa], 7. NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonske nasljednice iza pok. ČĆ iz [adresa] koju zastupa punomoćnica Sanja Šelebaj- Miličević, odvjetnica u [adresa], 8. KĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonske nasljednice iza pok. ČĆ iz [adresa] koju zastupa punomoćnica Sanja Šelebaj-Miličević, odvjetnica u [adresa], 9. ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u [adresa], 10. HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici ad. 10 i ad. 11 osobno i kao nasljednici pok. OĆ iz [adresa] i 12. Općine Karlobag sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 31. listopada 2025. i nakon objave 15. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica RĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva sljedećih nekretnina: a) kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnim knjigama OS Gospić, zk odjel; b) kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnim knjigama OS Gospić, zk odjel; c) kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnim knjigama OS Gospić, zk odjel; d) kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnim knjigama OS Gospić, zk odjel; e) kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnim knjigama OS Gospić, zk odjel; f) kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnim knjigama OS Gospić, zk odjel; g) kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnim knjigama OS Gospić, zk odjel, što su tuženici ad)1 do ad)11 na nekretninama iz toč. 1. a-g ove presude, a tuženik ad)11 na nekretninama iz toč. 1. g. ove presude za sebe i kao pravni slijednici upisanih zemljišno knjižnih vlasnika dužni trpjeti te dopustiti da tužiteljica temeljem ove presude svoje pravo vlasništva upiše na predmetnim nekretninama u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Gospiću, zemljišno knjižni odjel, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika i pravnih prednika tuženika, kao upisanih zemljišno knjižnih vlasnika, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.“

II. Nalaže se tužiteljici RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženicima 1. LĆ iz [adresa], R, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. IĆ iz [adresa]. 35, 4. ZĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. VĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 9. ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 EUR, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženicima 7. NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 8. KĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.853,75 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 14. srpnja 2020. tužiteljica je navela da je stvarna vlasnica i posjednica za cijelo nekretnina kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Ističe kako su tuženici upisani u zemljišne knjige kao suvlasnici predmetnih nekretnina, ali da takvo zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju jer je tužiteljica nekretnine stekla dosjelošću i to zakonitim, savjesnim i poštenim posjedovanjem nekretnina više od 20 godina kako osobno tako i putem svojih prednika. Sve nekretnine korištene su za ispašu blaga i za uzgoj poljoprivrednih kultura i ograđene su, a tužiteljici i njenim precima nitko nikada nije smetao pravo vlasništva nekretnina. Tvrdi da su tuženici u postupku obnove dijela zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] upisani prema posjedovnom stanju, međutim, oni nisu stvarnopravni ovlaštenici nekretnina. Tuženici su nasljednici pok. CĆ pok. L iz [adresa], međutim, sporne nekretnine nisu bile predmet nasljeđivanja iza pok. CĆ kako to i proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Borisa Zdunića poslovni broj O-468/03, UPP/OS-57/2003 od 22. listopada 2004. i uspoređenja čestica stare i nove izmjere što je sve vidljivo iz zapisnika o obnovi dijela zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica tvrdi da je zajedno s uračunatim vremenom njenih prednika koji su imali posjed jednake kakvoće, u kontinuiranom samostalnom, vlasničkom posjedu nekretnina barem 50 godina koji je sve vrijeme bio zakonit, istinit i pošten, a što je tuženicima bilo poznato i nitko nikada nije sporio takvo stanje. Budući da je posjed potrebne kakvoće trajao čak višestruko dulje od zakonom predviđenog potrebnog vremena (članak 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) te s obzirom da ima interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim, tužiteljica je predložila da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnica predmetnih nekretnina u cijelosti.

2. Rješenjem suda poslovni broj P-156/2020-10 od 18. srpnja 2022. odbačena je tužba tužiteljice u odnosu na tuženika ČĆ kao nedopuštena budući da je u postupku utvrđeno da je tuženik umro prije podnošenja tužbe.

3. U odgovoru na tužbu tuženici HĆ i ĆĆ kao zakonski nasljednici iza pok. OĆ priznali su tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti .

4. Na pripremnom ročištu održanom 17. veljače 2023. tužiteljica je povukla tužbu u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] budući da je ista predmet parničnog postupka poslovni broj P-302/2020. Tužiteljica je obavijestila sud da je pokrenula parnični postupak protiv NĆ i KĆ koje su nasljednice pok. ČĆ u predmetu poslovni broj P-175/2022 i predložila spajanje postupaka.

4.1. Tuženici LĆ, IĆ, ZĆ, EĆ, VĆ i ŠĆ protivili su se navodima tužbe i postavljenom tužbenom zahtjevu navodeći kako su predmetne nekretnine nasljedstvo iza pok. CĆ i TĆ, prednika stranaka pa tužiteljica nema kvalitetu posjeda potrebnu za stjecanje vlasništva dosjelošću tim više što se nitko od nasljednika pok. CĆ i TĆ nije odrekao svog nasljednog dijela niti ga ustupio pok. DĆ, predniku tužiteljice. Ne protive se povlačenju tužbe u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti spajanju ovog postupka s postupkom poslovni broj P-175/2022.

5. Rješenjem suda poslovni broj P-156/2020-17 od 21. veljače 2023. utvrđeno je da je tužba tužiteljice povučena u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja izvršen je uvid u materijalnu dokumentaciju u spisu: rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-468/03 od 22. listopada 2004. iza pok. CĆ (list 5-10 spisa), zapisnike Zemljišnoknjižnog odjela Gospić sastavljene povodom osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (list 11-35 spisa), izvatke iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine i rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-124/80 od 24. lipnja 1981. iza pok. TĆ (list 74-76 spisa). Izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj Z- 2534/2010.

7. Rješenjem poslovni broj P-156/2020-18 od 23. veljače 2023. sud je spojio predmete ovog suda poslovni broj P-156/2020 i P-175/2022 te je odlučeno da će se provesti jedinstveni postupak u predmetu poslovni broj P-156/2020.

8. U odgovoru na tužbu tuženice NĆ i KĆ istaknule su prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što na svim nekretninama dolazi upisan ČĆ, a ne tuženice. ČĆ je umro 2017., a tuženice su temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nevenke Jukić od 15. svibnja 2017. naslijedile samo nekretninu kčbr. [katastarska čestica] dok ostale nekretnine koje su predmet ove tužbe nisu bile predmet nasljeđivanja iza pok. ČĆ. Osim toga, tuženice nisu univerzalni sukcesori iza pok. ČĆ jer je i PĆ zakonski nasljednik prvog nasljednog reda pa kako se u ostavinskom postupku iza pok. ČĆ nije raspravljalo o nekretninama koje su predmet ove tužbe može se samo nagađati kakvo bi bilo nasljedničko disponiranje PĆ odnosno da li bi se on prihvatio nasljeđivanja u odnosu na nekretnine obuhvaćene ovom tužbom ili bi iste ustupio drugim nasljednicima. Tuženice osporavaju da bi tužiteljica bila stvarna vlasnica i posjednica za cijelo predmetnih nekretnina jer se njihov pravni prednik pok. ČĆ nalazio neprekidno u samostalnom posjedu nekretnina na način da je zemlju obrađivao sam, a zatim uz pomoć supruge i djece, a i posredno na način da je davao susjedima da kose travu odnosno da na njegovu zemlju puštaju stoku na ispašu. Dakle, posjed na nekretninama je pok. ČĆ vršio kontinuirano i nesmetano do svoje smrti 2017., a nakon toga posjed su nastavili vršiti tuženice i sin PĆ. U postupku obnove dijela zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] pok. ČĆ je i upisan prema posjedovnom stanju jer je bio stvarni posjednik i vlasnik spornih nekretnina. Dakle, nije točna tvrdnja da je tužiteljica jedina stvarnopravna ovlaštenica nekretnina i da je vlasništvo navedenih nekretnina stekla dosjelošću zakonitim, savjesnim i poštenim samostalnim posjedovanjem nekretnina više od 20 godina jer tužiteljica i njeni prednici nikada nisu bili u zakonitom, savjesnom i poštenom posjedu nekretnina niti su navedene nekretnine bile ograđene ogradom koju su navodno postavili tužiteljica ili njeni prednici, već su ogradu činili suhozidi koji su izgrađeni još u rimsko doba. Posjed tužiteljice na nekretninama nije zakonit jer tužiteljica i njeni prednici nemaju pravni osnov posjedovanja. Posjed nije ni istinit jer su tužiteljica i njena djeca posjed željeli pribaviti prijetnjama i zloupotrebom povjerenja prema tuženicama, a čemu su se tuženice protivile. Također, posjed tužiteljice nije pošten jer su tužiteljica i njeni prednici znali ili mogli znati da im ne pripada pravo na posjed utuženih nekretnina s obzirom da je riječ o odnosima između braće i sestara te je tužiteljici i njenim prednicima bilo dobro poznato koja se konkretno parcela nalazi u čijem posjedu i vlasništvu. Tuženice ukazuju da je stav recentne sudske prakse da nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva nekretnina dosjelošću i to ni u slučaju redovne ni u slučaju izvanredne dosjelosti (Rev-1519/02 d 23. ožujka 2011.). Naime, tužiteljica je znala i nije joj moglo ostati nepoznato da su utužene nekretnine od trenutka kada je zbog udaje došla živjeti u [adresa] pa nadalje bile u vlasništvu njenog svekra i svekrve pok. CĆ i TĆ koji su imali devetero djece koji su ih nakon smrti naslijedili kao što su naslijedili i naknadno pronađenu imovinu pok. CĆ te je podijelili na devet dijelova, a što je sve tužiteljici bilo poznato jer je njen suprug pok. DĆ (sin pok. CĆ) sudjelovao na ostavinskoj raspravi iza pok. CĆ. Tuženice ukazuju da je 2010. prednik tužiteljice pok. DĆ pokrenuo ispravni postupak radi upisa prava vlasništva na svoje ime (i za utužene nekretnine) koji se vodio pod poslovnim brojem Z-2534/2010 u kojem je doneseno odbijajuće rješenje 3. veljače 2015. koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, Stalne služba u Gospiću pod poslovnim brojem Gž-774/2015 od 24. listopada 2016. U navedenom ispravnom postupku, prednik tužiteljice i tužiteljica se nisu uspjeli upisati kao vlasnici na utuženim nekretninama između ostalog i zbog toga što su tražili upis prava vlasništva u većem omjeru nego što ih pripada temeljem valjane dokumentacije. Pokretanjem ispravnog postupka i donošenjem pravomoćnog odbijajućeg rješenja 2016. prednik tužiteljice pok. DĆ i tužiteljica su imali saznanja da utužene nekretnine nisu samo njihovo vlasništvo te i od tada nadalje nisu bili ni savjesni ni pošteni posjednici pa bez obzira na protek vremena nisu mogli steći vlasništvo utuženih nekretnina ni redovnom niti izvanrednom dosjelošću. Dakle, pokretanjem ispravnog postupka Z-2534/2010 prednik tužiteljice i tužiteljica su izgubili kvalitetu savjesnosti posjeda te je došlo do prekida tijeka dosjelosti te je računanje dosjelosti krenulo ispočetka tako da u trenutku podnošenja tužbe nije protekao rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga predlažu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka MĆ, BĆ, FĆ, JĆ, AĆ, ĐĆ, PĆ, ŽĆ i GĆ.

10. Svjedokinja MĆ stara 77 godina poznaje tužiteljicu od mladosti i iskazuje da su tužiteljica i pok. UĆ isključivo i neometano posjedovali zemljište ispod kuće. Posebno ističe da nitko drugi nije koristio te nekretnine, uključujući 1. tuženika. Navodi da nije bilo smetanja jer drugih posjednika nije ni bilo. Svjedok BĆ star 91 god. navodi da su UĆ i RĆ posjedovali puno zemlje i obrađivali je cijeli život i da je zemlja dolazila iz obiteljske linije preko pradjeda L potvrđuje tradicionalni obiteljski posjed. Nije siguran o podjeli nakon ostavine, ali potvrđuje da su UĆ i njegova majka TĆ koristili zemlju. Svjedokinja FĆ stara 52 god. navodi da je često bila na imanju zbog kupnje janjaca. Vidjela je da samo tužiteljica i UĆ obrađuju zemlju od 1989. nadalje i da 1. tuženik nije dolazio niti radio na zemlji. Svjedok RP star 70 god. iskazuje da je CĆ kupio zemlju 1977. i da su na zemlji radili CĆ, njegov brat LĆ i sestra OĆ i da je kasnije na zemlji radio i pokojni UĆ te 1. tuženik LĆ. Svjedokinja AĆ stara 74 god. navodi da je pomagala tužiteljici obrađivati zemlju. Vidjela je isključivo tužiteljicu i UĆ u posjedu. Navodi da nikad nije vidjela 1. tuženika na zemlji. Svjedok ĐĆ star 51 god. iskazuje da su zemlju koristili tužiteljica i UĆ uz povremenu pomoć sina te da je i sam više puta radio s njima na zemlji. Nikada nije vidio 1. tuženika u posjedu. Navodi da su parcele bile ograđene suhozidom što ukazuje na dugotrajnost posjeda. Svjedok PĆ star 47 god. potvrđuje da je djed CĆ prije radio na zemlji i da je nakon njegove smrti isključivo UĆ nastavio obrađivati. Navodi da 1. tuženik LĆ i njegov otac ČĆ nisu obrađivali zemlju. Naglašava da su se svi odselili osim UĆ. Navodi da su moguće postojale svađe, ali ne zna povod niti sadržaj. Svjedokinja ŽĆ stara 49 god. vidjela je zemlju samo jednom 1996. Dakle, nije imala uvid u svakodnevno stanje. Navodi da je zemljište izgledalo neodržavano, no to se odnosi isključivo na kratki vremenski trenutak. Svjedok GĆ star 46 god. detaljno potvrđuje kako je djed CĆ kupovao zemlju i da je nakon smrti UĆ nastavio koristiti zemlju, ali samo kratko vrijeme što je u izravnoj suprotnosti s gotovo svim drugim svjedocima. Nadalje, tvrdi da poslije nitko nije održavao zemlju, no ostali svjedoci iskazuju suprotno. Dakle, iskaz svjedoka je u suprotnosti s većinom drugih iskaza.

10.1. Na temelju iskaza svjedoka sud je zaključio da se u većem dijelu njihovi iskaza podudaraju i međusobno potvrđuju. Iz iskaza svjedoka nesporno proizlazi da je zemlju u početku posjedovao CĆ. Više svjedoka (RP, PĆ i GĆ) navodi da je CĆ dio zemlje kupio, dio naslijedio. Prema iskazima svjedoka, CĆ je bio faktični i pravni posjednik sve do smrti. Nakon smrti CĆ, na zemlji ostaje raditi njegov sin UĆ i njegova supruga RĆ, ovdje tužiteljica. Nitko od svjedoka nema saznanja da je bilo koji drugi Matin potomak radio na zemlji nakon 1990-ih. Svi potvrđuju da su UĆ i tužiteljica kontinuirano koristili zemlju. Svjedoci su iskazali da 1. tuženik LĆ i drugi nasljednici nisu radili na zemlji, nisu je održavali niti su se protivili posjedu. Više svjedoka izričito navodi da nikad nisu vidjeli 1. tuženika u posjedu. Nema podataka o smetanju ili osporavanju posjeda sve do nedavno osim iskaza svjedoka PĆ o mogućim svađama za koje isti ne daje konkretne dokaze. Nadalje, nesporno je da je zemlja bila stalno obrađivana i održavana. To potvrđuju svjedoci MĆ, BĆ, FĆ, AĆ i ĐĆ koji iskazuju o sadnji krumpira, kupusa, povrća, držanju ovaca, košnji, održavanju suhozida i redovnom korištenju zemljišta u cjelini. Tužiteljica i UĆ živjeli su na posjedu i fizički bili prisutni svaki dan.

11. Proveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

11.1. U svom iskazu tužiteljica je u bitnom navela da se za pok. supruga DĆ udala 1978. i da su živjeli u kući njegovih roditelja CĆ i TĆ. TĆ je umrla 1980., a CĆ 1993. U staroj kući živjeli su do 1984. kada su preselili u svoju kuću koja je uz kuću pok. CĆ. Ostavinski postupak iza pok. CĆ proveden je 2003. te su se tuženici prihvatili svog nasljednog dijela. Ona i suprug UĆ nastavili su posjedovati sve što je posjedovao i pok. CĆ. UĆ je razgovarao s braćom i sestrama vezano uz posjedovanje ovih nekretnina te su mu svi rekli da slobodno i dalje koristi nekretnine. Sjeća se kada je tužena LP rekla: "Valjda ću ti ja S moći doći ovdje iz Splita, slobodno ti to uživaj", a isto su mu rekli sestra VĆ i brat ČĆ. UĆ joj je pričao da se Nevenka namjeravala odreći nasljedstva u korist braće, a VĆ ustupiti svoj dio njemu, ali su kasnije povukle te izjave. Predmetne nekretnine nalaze se ispod kuće te su ih koristili za sadnju krumpira i povrća, kosili su travu i držali ovce na ispaši. Tuženici im nikad nisu zabranjivali posjedovanje ovih nekretnina. Od udaje za UĆ, nisu kupovali nikakvu drugu zemlju.

11.2. Tuženici LĆ, ZĆ, VĆ i ŠĆ u svojim iskazima navode da su sudjelovali na ostavinskoj raspravi iza oca CĆ i da su prihvatili svoje nasljedne dijelove. ŠĆ je jedina koja je svoj dio formalno ustupila braći smatrajući da će se oni slagati i zajednički upravljati imovinom. Tvrde da ih brat UĆ nikada nije tražio da mu ustupe svoje nasljedstvo i da ih je čak upozoravao da ništa ne potpisuju i da se ničega ne odriču. Redovito su pomagali ocu i bratu UĆ dok je bio živ, uključujući brigu o kućanstvu i stoci te su održavali obiteljsko gospodarstvo. Ističu da su svi dolazili u očevu kuću, tamo su odrasli i smatrali su tu imovinu zajedničkom baštinom. Nakon smrti majke, otac je ostao sam te su mu svi pomagali koliko su stizali. Tužiteljičinu inicijativu za tužbu smatraju iznenadnom i ističu kako s njezine strane nikada nije bilo pokušaja dogovora. Nekretnine se sada ne obrađuju, zapuštene su i zarasle. Tvrde da nikada nisu potpisivali nikakve izjave bratu UĆ u vezi sudskih postupaka. Svi tuženici uključujući i tuženu KĆ jednoglasno tvrde da posjed na nekretninama nakon smrti pok. CĆ nije bio predmet spora unutar obitelji sve dok tužiteljica nije pokrenula sudske postupke. Iz iskaza proizlazi kako svi tuženici smatraju da su predmetne nekretnine obiteljska imovina i da su oduvijek pripadale njima kao nasljednicima, da u obitelji nikad nije bilo nesuglasica oko zemljišta sve do Josine smrti kada je tužiteljica počela osporavati njihovo legitimno nasljedstvo i pokušava prisvojiti imovinu koja pripada cijeloj obitelji.

12. Izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj Z-2534/2010 te je utvrđeno da je prednik tužiteljice DĆ 2010. podnio prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojima je kao vlasnik upisana Zadruga Milinović iz [adresa].

12.1. Rješenjem suda poslovni broj Z-2534/2010 od 3. veljače 2015. odbijen je prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka s obrazloženjem da iz povijesnog pregleda stanja Područnog ureda za katastar Gospić od 13. svibnja 2010. proizlazi da su nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ušle u obuhvat nove izmjere te mijenjaju brojeve, dakle, katastarsko stanje za navedene nekretnine nije usklađeno sa zemljišnoknjižnim stanjem te je predlagatelj uz prijedlog bio dužan dostaviti elaborat usklađenja katastarskog stanja sa zemljišnoknjižnim, a isto tako nije bilo moguće utvrditi niti koji dio predmetnih nekretnina je u posjedu predlagatelja, a koji u posjedu OĆ i CĆ. U odnosu na preostale nekretnine sud je utvrdio kako su iste upisane kao suposjed predlagatelja u ½ dijela i predlagateljevog oca CĆ u ½ dijela, a iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-468/03 od 22. listopada 2004. iza pok. CĆ proizlazi kako nekretnine koje su predmet ovog postupka nisu raspoređene u ostavinskom postupku kao izvanknjižno vlasništvo pok. CĆ te se zapravo radi o naknadno pronađenoj imovini, a pravo na nasljedstvo polaže ukupno devet zakonskih nasljednika pok. CĆ. Kada bi se suposjed ostavitelja CĆ rasporedio na devet nasljednika, svaki od njih imao bi 1/18 dijela slijedom čega proizlazi da je predlagatelj zatraživši uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama u 9/11 dijela zatražio više nego što mu pripada imajući u vidu da su nasljednice ZĆ, ŠĆ i VĆ sastavili ovjerene izjave iz kojih proizlazi da su suglasne da se predlagatelj upiše kao vlasnik predmetnih nekretnina. Zaključno, sud smatra svrsishodnim raspraviti naknadno pronađenu imovinu ostavitelja CĆ koja je predmet ovog postupka kako bi se utvrdili omjeri svakog nasljednika pa time i predlagatelja.

12.2. Povodom žalbe predlagatelja Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću je rješenjem poslovni broj Gž-774/2015-2 od 24. listopada 2016. potvrdio rješenje ovog suda poslovni broj Z-2534/2010 od 3. veljače 2015. U obrazloženju rješenja navedeno je da je u smislu odredbe članka 200 stavka 3 i 5 te članaka 195 stavka 1 i 209 stavka 4 Pravilnika o unutarnjem ustroju i vođenju zemljišnih knjiga pravilno sud prvog stupnja odbio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka jer predlagatelj nije ispravama dokazao da su ispunjeni uvjeti za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka te je predlagatelja pravilno upozorio na uvjete koji moraju biti ispunjeni prije eventualnog podnošenja novog prijedloga.

13. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

14. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva nekretnina opisanih u izreci presude.

15. Stoga je u ovoj parnici pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu je li tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima tuženika na predmetnim nekretninama.

16. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

17. Uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju sukladno odredbama članka 388 stavka 1 i 2 ZVDSP-a, treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.), zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP. Ovo iz razloga što je u postupku nesporno utvrđeno da su predmetne nekretnine stečene 1970-ih prošlog stoljeća na način da je pok. CĆ dio nekretnina stekao nasljeđivanjem svog oca L, a dio kupoprodajom 1977. godine.

18. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ-a), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ-a) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ-a) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ-a).

19. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ-a u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ-a od 40 godina, najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

20. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ-a pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

21. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO-a savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

22. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO-a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

23. Prema odredbi članka 159 stavka 1 ZVDSP-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom članka 159 stavka 2 ZVDSP-a je propisano da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja dok je stavkom 3 istog članka određeno da samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

24. Prema odredbi članka 18 stavka 3 ZVDSP-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed time da je stavkom 5 propisano da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

25. Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ-a te odredbama ZOVO-a i ZVDSP-a je pošten (savjestan) posjed.

26. Nepošten posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

27. U postupku je nesporno da je zajednički pravni prednik stranaka pok. CĆ, sin L, rođen 1922. i umro 1993. i da su njegovi zakonski nasljednici prvog nasljednog reda LĆ, IĆ, ČĆ, ZĆ, ŠĆ, SĆ, DĆ, EĆ i VĆ.

28. Nije sporno da su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-2634/17 od 15. svibnja 2017. iza pok. RĆŽ (list 183 i 184 spisa) njegovim nasljednicima proglašene NĆ i KĆ, ovdje 7. i 8. tužene slijedom čega su pasivno legitimirane u ovoj parnici.

29. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-913/2014 od 16. listopada 2014. iza pok. DĆ (list 76-79 priklopljenog spisa Z- 2534/2010) utvrđeno je da je njegovom nasljednicom proglašena supruga RĆ, ovdje tužiteljica, u cijelosti. Navedenim rješenjem o nasljeđivanju utvrđena je ostavinska imovina pok. DĆ koju čini i pravo na posjed nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] (koje su predmet i ovog postupka) u cijelosti te pravo na posjed nekretnina upisanih u posjedovni list 247 k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] (koje su predmet i ovog postupka) u 1/3 dijela.

30. Rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-468/03 od 22. listopada 2004. iza pok. CĆ (list 5-10 spisa) utvrđeno je da njegovu ostavinu čine nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] kojih je bio suvlasnik u 44/400 dijela; nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] kojih je bio suvlasnik u 66/2400 dijela; nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] kojih je bio suvlasnik u ½ dijela; nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] kojih je bio suvlasnik u 66/600 dijela te izvanknjižno suvlasništvo u ½ dijela nekretnina upisanih u posjedovnom listu broj 246 k. o. [katastarska općina], izvanknjižno suvlasništvo u 1/3 dijela nekretnina upisanih u posjedovnom listu broj 247 k. o. [katastarska općina] i izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u posjedovnom listu broj 104 k. o. [katastarska općina].

31. Navedenim rješenjem o nasljeđivanju - prednik tužiteljice DĆ proglašen je nasljednikom nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] u novom premjeru) i nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 4/27 dijela kojih je pok. ostavitelj bio suvlasnik u ½ dijela.

32. Prema Identifikaciji nekretnina Područnog ureda za katastar Gospić (list 18- 21 priklopljenog spisa Z-2534/2010) katastarska čestica [katastarska čestica] (koja je predmet ovog postupka) u novom premjeru odgovara dijelu kčbr. [katastarska čestica] i dijelu kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru. Katastarska ĉestica 4605 (koja je predmet ovog postupka) u novom premjeru odgovara dijelu kčbr. [katastarska čestica] i dijelu kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru. Katastarska čestica broj [katastarska čestica] (koja je predmet ovog postupka) u novom premjeru odgovara dijelu kčbr. [katastarska čestica] i dijelu kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru. Katastarska čestica broj [katastarska čestica] (koja je predmet ovog postupka) u novom premjeru odgovara dijelu kčbr. [katastarska čestica] i dijelu kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru.

33. Uvidom u posjedovni list broj 247 k. o. [katastarska općina] od 20. travnja 2010. (list 12 i 13 priklopljenog spisa Z-2534/2010) sud je utvrdio da su kao posjednici nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] (koje su predmet i ovog postupka) upisani LĆŽ, DĆ (prednik tužiteljice) i SĆŽ svaki u 1/3 dijela.

34. Analizirajući sve provedene dokaze sud je utvrdio da u konkretnom slučaju posjed tužiteljice nije bio pošten. Naime, pravni prednik tužiteljice DĆ je već 2004. kada je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza njegovog pok. oca CĆ znao da nije proglašen nasljednikom svih nekretnina svog oca, već točno određenih i to kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara dijelovima kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru), kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara dijelovima kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru) kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara dijelovima kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru), kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru), kčbr. [katastarska čestica] (koja odgovara kčbr. ¼ i kčbr. [katastarska čestica] u starom premjeru) i kčbr. [katastarska čestica] (za koju u spisu ne postoji identifikacija). Pritom, nesporno je utvrđeno da je DĆ navedene nekretnine naslijedio samo u 4/27 dijela, a ne u cijelosti te da je pok. CĆ bio suvlasnik navedenih nekretnina samo u 1/2 dijela, a ne u cijelosti.

35. Nadalje, ni posjed tužiteljice nije bio pošten budući da je nakon smrti svog pravnog prednika DĆ naslijedila samo pravo na posjed nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] (koje su predmet i ovog postupka) u cijelosti te pravo na posjed nekretnina /upisanih u posjedovni list 247 k. o. [katastarska općina]) i to kčbr. [katastarska čestica] (koje su predmet i ovog postupka), ali samo u 1/3 dijela, a ne u cijelosti.

36. Stoga, iako se tijekom postupka poziva na dosjelost kao pravni temelj stjecanja vlasništva suvlasničkih dijelova tuženika na predmetnim nekretninama, nesporno je da tužiteljici nedostaje savjesnost posjeda obzirom na činjenicu da je njezin pravni prednik DĆ znao da mu iza smrti oca CĆ kao jednom od zakonskih nasljednika predmetne nekretnine nisu pripale u cijelosti, već samo određeni suvlasnički udio na pojedinim nekretninama. Isto tako, nakon smrti DĆ tužiteljica je kao njegova zakonska nasljednica koja je sudjelovala u ostavinskom postupku nesporno znala da je naslijedila nekretnine (koje su predmet ovog postupka) i to kčbr. [katastarska čestica] samo u 1/3 dijela, a ne u cijelosti dok je u odnosu na preostale nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] (koje su predmet i ovog postupka) tužiteljica proglašena nasljednicom prava na posjed tih nekretnina u cijelosti. Međutim, tijekom postupka tužiteljica je (neplaćanjem predujma za predloženo geodetsko vještačenje) odustala od identifikacije predmetnih nekretnina, a u nastavku postupka nije predložila ni izradu parcelacijskog elaborata cijepanja gore navedenih nekretnina prema stanju uživanja. Time nije dokazala niti da je stvarno posjedovala cijele sporne čestice.

37. Dakle, bez obzira što tvrdi da su ona i njezin pravni prednik DĆ u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina u cijelosti, kao nepošteni posjednik, bez obzira na vrijeme posjedovanja, tužiteljica nije mogla dosjelošću steći vlasništvo suvlasničkih dijelova tuženika na spornim nekretninama.

38. Naime, u postupku nije dokazano postojanje ključne zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću - pošten posjed. Prema pravilima OGZ-a, ZOVO-a i ZVDSP-a, bez poštenog posjeda nije moguće steći vlasništvo dosjelošću, neovisno o duljini trajanja posjeda. Iz provedenih dokaza proizlazi da tužiteljica i njezin pravni prednik nisu imali pošten posjed. DĆ, pravni prednik tužiteljice znao je da nije naslijedio sve nekretnine svoga oca CĆ nego samo točno određene suvlasničke udjele (4/27 dijela) te da njegov otac CĆ nije bio vlasnik tih nekretnina u cijelosti nego samo u 1/3 dijela. Dakle, UĆ je znao da mu ne pripada posjed cijelih čestica što isključuje mogućnost da se njegov posjed smatra savjesnim.

39. Tužiteljica je u ostavinskom postupku iza Jose Milinovića 2014. također bila upoznata s time da je naslijedila neke čestice samo u 1/3 suvlasničkog dijela, a preostale čestice samo kao pravo na posjed, ali ne nužno kao isključivo vlasništvo. Stoga je i njezin posjed bio nepošten jer je znala da nekretnine ne pripadaju isključivo njoj pa kao nepošteni posjednik ne može steći vlasništvo dosjelošću

40. Svi relevantni propisi (OGZ, ZOVO i ZVDSP) zahtijevaju da za desetogodišnje ili dvadesetogodišnje dosjedanje posjed mora biti barem pošten. Nepošten posjednik nikada ne može steći vlasništvo dosjelošću, bez obzira na protek vremena.

41. Zaključno, s obzirom da je već upisana kao suvlasnica predmetnih nekretnina tužiteljica je ovlaštena imovinsko-pravne odnose rješavati u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina koje pravo joj sukladno odredbama ZVDSP-a ne zastarijeva.

42. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, zaključak je suda da tužba tužiteljice nije osnovana jer nije dokazan pošten (savjestan) posjed što je temeljni uvjet za stjecanje vlasništva dosjelošću prema svim mjerodavnim propisima (OGZ, ZOVO, ZVDSP). U trenutku stjecanja posjeda tužiteljica i njezin pravni prednik znali su da nekretnine nisu u njihovom isključivom vlasništvu, već da postoje i drugi suvlasnici.

43. Kako nepošten posjed isključuje mogućnost dosjedanja, tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen je kao neosnovan te je odlučeno kao u izreci presude.

44. U odnosu na tuženike SĆ i [adresa] koji nisu odgovorili na tužbu, sud nije donio presudu zbog ogluhe budući da je tijekom postupka utvrđeno da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 331b stavka 1 toč. 2 i 3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

45. Jednako tako, sud nije donio presudu na temelju priznanja u odnosu na tuženike HĆ i ĆĆ koji su u odgovoru na tužbu priznali tužbeni zahtjev tužiteljice, ovo iz razloga što nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 331 stavka 2 u vezi sa člankom 3 stavkom 3 ZPP-a.

46. O troškovima postupka sud je odlučio primjenjujući odredbe članka 154 stavka 1 i članka 155 ZPP-a. Naime, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP).

47. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife, Narodne novine broj 138/2023, dalje: Tarifa).

48. Tužiteljica je u cijelosti izgubila parnicu pa je dužna tuženicima nadoknaditi troškove ovog postupka.

49. Budući da su bili opravdani sud je tuženicima 1. LĆ, 3. IĆ, 4. ZĆ, 5. EĆ, 6. VĆ i 9. ŠĆ koji su zastupani putem kvalificirane punomoćnice - odvjetnice priznao trošak zastupanja sukladno Tarifi i to: trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 17. veljače 2023. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 t. 2 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 312,50 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 3. srpnja 2023. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 t. 2 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 312,50 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 20. prosinca 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 t. 1 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 20. veljače 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 t. 1 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR i trošak zastupanja na ročištu održanom 31. listopada 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 t. 1 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR, dakle ukupno u iznosu od 2.500,00 EUR uz povišenje tarifnih stavki za zastupanje više osoba u iznosu od 50% (Tbr. 40 t. 1. Tarife) u iznosu od 1.250,00 EUR što iznosi ukupno 3.750,00 EUR.

50. Tuženicima nije priznat trošak izbivanja punomoćnice iz pisarnice radi zastupanja na pet rasprava kod ovog suda niti materijalni troškovi odnosno trošak upotrebe osobnog automobila punomoćnice na relaciji Zagreb-Gospić-Zagreb i trošak cestarine. Naime, nije svrsishodno da druga stranka plaća povećane troškove dolaska odvjetnika koji nema sjedište ureda u mjestu sjedišta suda. Pravo je svake stranke da bira svog punomoćnika, ali u tom slučaju putni troškovi punomoćnika i izostanak iz kancelarije nisu svrsishodni troškovi koje bi morala platiti druga stranka ako izgubi spor (trošak zastupanja odvjetnika čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodila parnica može iznositi samo toliko koliko bi iznosio i trošak odvjetnika u mjestu parničnog suda - Odluka Vrhovnog suda RH broj Rev 61/94 od 19. travnja 1994. i broj Gzz 2/94 od 23. veljače 1994.).

51. Budući da su bili opravdani sud je tuženicima 7. NĆ i 8. KĆ koje su zastupane putem kvalificirane punomoćnice - odvjetnice priznao trošak zastupanja sukladno Tarifi i to: trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8 t. 1. Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 3. srpnja 2023. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 t. 2 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 312,50 EUR, trošak sastavljanja obrazloženog podneska od 19. prosinca 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8 t. 1. Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 20. veljače 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 t. 1 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 25. srpnja 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 t. 1 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR i trošak zastupanja na ročištu održanom 31. listopada 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9 t. 1 Tarife) što uz pripadajući PDV od 25% iznosi ukupno 625,00 EUR, dakle ukupno u iznosu od 3.437,50 EUR uz povišenje tarifnih stavki za zastupanje više osoba u iznosu od 10% (Tbr. 40 t. 1. Tarife) u iznosu od 343,75 EUR što iznosi ukupno 3.781,25 EUR.

52. Tuženicima je priznat i trošak pristupa svjedoka ŽĆ na ročište održano 25. srpnja 2024. u iznosu od 72,50 EUR.

53. Dakle, sveukupno je tuženicama priznat trošak u iznosu od 3.853,75 EUR.

54. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Gospiću, 15. prosinca 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Miran Zorica, odvjetnik u [adresa]

2. Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u [adresa]

3. Sanja Šelebaj-Miličević, odvjetnica u [adresa]

4. SĆ, [adresa]

5. HĆ, [adresa]

6. ĆĆ, [adresa]

7. Općina Karlobag, [adresa]