REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-637/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja FGA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Sanji Barbarić, odvjetnici u Oroslavlju, protiv 1. FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. IKA KARDUM SKELIN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 15. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 3. listopada 2025., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 02.10.2025. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba.

2. Predlagatelj navodi da je predmet razvrgnuća nekretnina – k. č. br. [katastarska čestica], Kuća br.12 i dvorište u [adresa], površine 651 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u kojoj su suvlasnici predlagatelj – FGA, protustranka 1. – FG i protustranka 3. – Republika Hrvatska. Nadalje, predlagatelj navodi da se na navedenoj nekretnini nalazi i stan – stan na I. (prvom) katu ukupne površine 80 m[2] , upisan u zk.podul. 54154, knjige PU Grad Zagreb, Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u kojem su suvlasnici protustranka 1. – FG, protustranka 2. – NGA i to svaki u ½ dijela.

2.1. Predlagatelj navodi da mu više ne odgovara suvlasnička zajednica s ostalim suvlasnicima, a razvrgnuće suvlasništva predlaže "budući da se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o načinu razvrgnuća".

3. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.

4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

4.1. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Iz navedenog proizlazi i da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine (knjižni ili izvanknjižni). Dakle, dioba suvlasničke zajednice može se provoditi samo među suvlasnicima. Sud smatra da su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Posljedično, prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici.

4.2. Osim što prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici sud smatra da njihovi suvlasnički dijelovi (udjeli) moraju biti određeni. Određenost suvlasničkih dijelova nužna je pretpostavka za razvrgnuće suvlasništva, pogotovo kada se radi o civilnoj diobi (čl.50.st.4. ZVDSP) i diobi isplatom (čl.51. ZVDSP). Naime, jedino kada su poznate veličine suvlasničkih dijelova svih suvlasnika moguće je znati koliki iznos kupovnine pripada kojem od suvlasnika kod civilne diobe, odnosno koliki novčani iznos predlagatelj treba platiti protustranci kod diobe isplatom. U tom smislu razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke dijelove onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi.

5. U odnosu na pretpostavku da prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici.

5.1. Iz isprava koje je dostavio sâm predlagatelj – zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu (list 4. i 5. spisa) proizlazi da su suvlasnici nekretnine (zemljišta sa zgradom) predlagatelj (udio 1/4) i protustranka 1. – FG (udio 1/4), dok je u preostalom dijelu nekretnine (zemljišta sa zgradom) predlagatelj naznačio Republiku Hrvatsku (udio 2/4), budući da je u zemljišnoj knjizi upisana "Općenarodna imovina". Međutim, nije jasno je li Republika Hrvatska doista suvlasnik navedene nekretnine ili je to jedinica lokalne (regionalne) samouprave – Grad Zagreb. Naime, iz dopisa od 15.11.2024. (list 8. spisa) proizlazi da trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., na temelju Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, upravlja stanom u [adresa] (površine 73 m[2] ), udio 1/2, ali nema dokaza da je isto slučaj i sa nekretninom (zemljištem sa zgradom) budući da nije proveden postupak povezivanja zemljišne knjige (ZK) i knjige položenih ugovora (KPU).

5.2. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu (list 6. spisa) proizlazi da su suvlasnici nekretnine (stana) protustranka 1. – FG i protustranka 2. – NGA i to svaki u ½ dijela. Međutim, protustranka 2. – NGA nije u zemljišnoj knjizi navedena kao (su)vlasnik nekretnine (zemljišta sa zgradom) na kojem se nalazi stan, a što je suprotno načelu pravnog jedinstva nekretnine prema kojem (su)vlasnik posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) mora biti i suvlasnik nekretnine (zemljišta sa zgradom) na kojoj se taj posebni dio nekretnine i nalazi (čl.9. i čl.366. – 368. ZVDSP). Također, nije poznato koliko još posebnih dijelova nekretnine postoji u navedenoj stambenoj zgradi i tko su sve (su)vlasnici navedenih posebnih dijelova. Navedeno je također posljedica činjenice da nije proveden postupak povezivanja zemljišne knjige (ZK) i knjige položenih ugovora (KPU).

5.3. Iz svega navedenog proizlazi da za sada nije moguće prijedlogom za razvrgnuće obuhvatiti sve suvlasnike jer za sada nije poznato tko su ti suvlasnici.

6. U odnosu na pretpostavku da suvlasnički dijelovi (udjeli) moraju biti određeni.

6.1. Kako u odnosu na nekretninu (zemljište sa zgradom) koja je predmet razvrgnuća nije proveden postupak povezivanja knjige položenih ugovora (KPU) i zemljišne knjige (ZK) nisu poznati točni suvlasnički udjeli pojedinih (su)vlasnika u nekretnini (zemljištu sa zgradom).

6.2. U postupku povezivanja sukladno čl.370. ZVDSP i sukladno odredbama Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) (Narodne novine broj: 121/2013 – Pravilnik) uspostavlja se pravno jedinstvo na nekretnini. U ovom slučaju vlasnik posebnog dijela nekretnine upisan u KPU postaje u odgovarajućem suvlasničkom dijelu suvlasnik nad zajedničkim dijelovima zgrade i zemljištu na kojem je zgrada izgrađena, a predmetnom upisa moraju biti svi posebni dijelovi (stanovi, poslovni prostori i dr.). Podulošci KPU ujedno su podulošci zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada glede čijih su posebnih dijelova osnovani podulošci u KPU. U tom smislu upisi provedeni u podulošcima KPU odnose se na suvlasnički dio čitavog zemljišnoknjižnog tijela koji pripada pojedinom suvlasniku s čijim je suvlasničkim dijelom povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine.

6.3. Iz svega navedenog proizlazi da postupak razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari nije moguće provesti prije provođenja postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora u odnosu na nekretninu koja je predmet razvrgnuća, tj. prije nego su poznati suvlasnički dijelovi svih suvlasnika.

7. S obzirom da predlagatelji u prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva nisu naveli sve suvlasnike nekretnine koja je predmet razvrgnuća, niti su suvlasnički dijelovi na nekretnini određeni, sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.

7.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 15. prosinca 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. U spis