Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj Psp-15/2022-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice LH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Merima Ibrahimović odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Goran Veljović, Merima Ibrahimović, Ivana Bilić Komparić, Vladimir Veljović i Alan Alagić iz Pule, Dobrilina 9 protiv tuženika 1. NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] oboje zastupani po punomoćnici Vesni Škare Ožbolt, odvjetnici u Zagrebu, Masarykova 10, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 14. studenog 2025. i nakon objave 15. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e :

I. Utvrđuje se da su tuženici NH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐH, L, [adresa] smetali tužiteljicu LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je tužiteljica saznala 28. lipnja 2022. na način da su kosili i balirali pokošeno sijeno na dijelovima kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića označeni žutom bojom pa se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje tužiteljičina posjeda, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Utvrđuje se da su tuženici NH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐH, L, [adresa] smetali tužiteljicu LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je tužiteljica saznala 12. kolovoza 2023. na način da su kosili sijeno na dijelovima kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića označeni žutom bojom pa se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje tužiteljičina posjeda, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženicima NH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐH, Bunić, Bunić 57 da tužiteljici LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.771,67 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je pokrenula dva postupka radi smetanja posjeda dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Psp-15/2022 i Psp-11/2023). U prvom postupku navodi da je 28. lipnja 2022. saznala da su tuženici pokosili i balirali sijeno na dijelu nekretnine koju ona drži u izvanknjižnom vlasništvu i posjedu što potvrđuje i ranijim pravomoćno okončanim posjedovnim postupcima Psp-8/2020 i Psp-10/2019. U drugom postupku navodi da je 12. kolovoza 2023. ponovno došlo do košnje na istim dijelovima kčbr. [katastarska čestica], unatoč tome što je 2. tuženik ranije bio upozoren na njezin posjed i tijek sudskih postupaka. Oba puta tužiteljica zahtijeva utvrđenje smetanja posjeda i zabranu budućih smetanja.

2. Tuženici u Psp-15/2022 osporavaju tužbeni zahtjev. Tvrde da tužiteljica nije posjednica i izvanknjižna vlasnica predmetne nekretnine s time da 2. tuženik ne osporava da je košnju i baliranje obavio temeljem zahtjeva 1. tužene uz policijsku intervenciju tijekom radova. U Psp-11/2023 tuženici ističu da tužba nije pravovremena i da tužiteljica nije posljednja mirna posjednica naglašavajući da je vlasnica susjedne kčbr. [katastarska čestica], a ne kčbr. [katastarska čestica] te da je košnju te čestice sredinom srpnja 2023. obavio TH što po njima pokazuje da tužiteljica nema posjed nad kčbr. [katastarska čestica].

3. Tužiteljica u očitovanjima odbacuje navode tuženika, ističe pravovremenost tužbe i naglašava da tuženici sami priznaju čin košnje. Poziva se na presudu poslovni broj P-282/2016 od 13. listopada 2023. kojom je utvrđeno njezino pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, te na rješenje Psp-8/2020 kojim je utvrđeno da je posljednja mirna posjednica. Navodi da je namjeravala istovremeno pokositi kčbr. [katastarska čestica] i dijelove kčbr. [katastarska čestica], ali je TH to odbio zbog postojećih sporova.

4. Rješenjem od 5. studenog 2024. predmeti poslovni broj Psp-15/2022 i poslovni broj Psp-11/2023 spojeni su u jedinstven postupak jer se tiču iste nekretnine, istih stranaka i istih dokaznih prijedloga.

5. Radi utvrđenja činjeničnog stanja tijekom dokaznog postupka proveden je uviđaj na spornoj nekretnini u prisutnosti stranaka, svjedoka i stalnog sudskog vještaka geodetske struke. Saslušani su svjedoci: KH, BH, TH star 68 godina, GH, UH, VH, ĆH, ŽH, HH, FH, IH, TH i ČH te parnične stranke. Izvršen je uvid u skicu lica mjesta sudskog vještaka iz 2019. priloženu uz tužbu tužiteljice te uvid u presudu ovog suda poslovni broj P-282/20169 od 13. listopada 2023. i predmete ovog suda poslovni broj Psp-10/2019 i Psp-8/2020.

6. Na uviđaju je tužiteljica pokazala dijelove kčbr. [katastarska čestica] za koje tvrdi da je smetana u posjedu, a sudski vještak je trebao utvrditi podudaraju li se ti dijelovi sa skicom iz 2019. iz predmeta P-282/2016 koju je tužiteljica dostavila uz tužbu.

7. U pisanom nalazu i mišljenju vještak je naveo da je 17. ožujka 2023. GPS uređajem snimio pokazivanje tužiteljice te da su pokazani dijelovi identični onima na skici iz 2019. Vještak je uz nalaz priložio novu skicu s označenim površinama na kojima je prema navodima tužiteljice počinjeno smetanje.

8. Tužiteljica je isticala manja odstupanja u novoj skici i tražila dodatno očitovanje vještaka dok su tuženici osporili nalaz tvrdeći da je zadatak vještaku pogrešno postavljen jer skica iz 2019. služi u postupku koji se vodi radi utvrđenja prava vlasništva, a ne u posjedovnom sporu. Smatraju da tužiteljica nije pokazala konkretno mjesto smetanja, već dijelove za koje tvrdi da su njezin posjed te upozoravaju na neslaganja površina između dviju skica (razlike od preko 1000 m²) zbog čega na temelju takvih podataka nije moguće utvrditi gdje je smetanje navodno počinjeno te traže da se vještak očituje na njihove prigovore.

9. Vještak u očitovanju na istaknute primjedbe pojašnjava da razlika u površinama (1062 m²) proizlazi iz toga što skica iz 2019. uključuje i površine puta. Ističe da je tužiteljica pokazala sve dijelove koji su pokošeni odnosno sve što smatra svojim posjedom te da je ukupna površina koju smatra smetanom 8.225 m². Zaključuje da se pitanje smetanja ne može svesti na točne površine, nego na iskaze stranaka i snimljeno pokazivanje na očevidu.

10. Svjedokinja KH, stara 66 godina potvrđuje da je prijeporna nekretnina oduvijek bila u posjedu tužiteljice i njezinog supruga te da ju nitko drugi nije koristio bez njihova dopuštenja. Navodi da su nekretninu obrađivali prije i nakon Domovinskog rata te da su GH, VH i TH) kosili isključivo uz odobrenje tužiteljice. Tuženu NH nikada nije vidjela u posjedu prijepora, a za košnju 2. tuženika čula je samo iz sela, ali to osobno nije vidjela. Prema njezinom opisu, tužiteljica koristi česticu u cijelosti i to cijeli život, bez ograda ili međašnih oznaka, ali s jasnim razgraničenjem na terenu.

11. Svjedok BH tvrdi da je predmetnu parcelu u cijelosti posjedovala tužiteljica otkad on živi ondje odnosno od 2017. Navodi da je osobno vidio 2. tuženika ĐH kako kosi i odvozi sijeno 2022. i 2023. te da je to zabilježila i kamera postavljena na njegovoj kući. Ističe da tužiteljica i ranije, kao i drugi susjedi, znaju za te događaje te da je tužiteljica reagirala prema 2. tuženiku. Smatra da ni 1. tužena ni 2. tuženik nisu nikada bili legitimni posjednici parcele. Navodi da 1. tužena jedino prolazi preko te parcele kako bi došla do svoje kamp-kućice, ali da nikada nije vidio da radi išta na toj zemlji. Međe mu je 2017. pokazao prijašnji vlasnik i tužiteljica.

12. Svjedok TH, star 68 godina navodi da je parcela oduvijek u posjedu tužiteljice jer je košnja na toj parceli uvijek obavljana po njezinom nalogu. Potvrđuje da je 2022. kosio 2. tuženik, a da je kasnijih godina kosio TH zvani ZH koji je sijeno plaćao tužiteljici. Tuženu NH nikada nije vidio u posjedu niti da radi bilo što na predmetnoj čestici. Prije 2022. košnju su, prema njegovom saznanju, obavljali GH i VH, ali opet u dogovoru s tužiteljicom. Navodi i da ZH nikada nije kosio po nalogu 1. tužene, nego isključivo uz dogovor s tužiteljicom.

13. Svjedok GH, star 52 godine navodi da su od 1998. do 2013. on i njegov otac kosili predmetnu nekretninu isključivo po dopuštenju tužiteljice i da nitko drugi u tom razdoblju nije koristio predmetnu parcelu. Navodi da su N koristili samo svoje uske parcele pokraj, ali ne i tužiteljičinu. 1. tuženu i njezinu obitelj nikada nije vidio u [adresa] u razdoblju dok je kosio. Ističe da mu je suprug tužiteljice pokazao međašno kamenje i da ga se vrlo dobro sjeća.

14. Svjedokinja UH, kćerka tužiteljice, stara 69 godina potvrđuje da je 2. tuženik 2022. i 2023. kosio po nalogu 1. tužene, a da je to bilo protiv volje tužiteljice kojoj parcela pripada i koju je ranije obrađivala cijela obitelj. Navodi da je osobno intervenirala kada je 2022. vidjela 2. tuženika kako kupi sijeno. Ističe da je od 2018. do 2021. kosio TH po dopuštenju tužiteljice, a da je prije njih kosio VH odnosno tijekom 2016. i 2017. te GH od 1998. do 2014. također po dopuštenju tužiteljice. Jasno opisuje podjelu terena i višedesetljetni način korištenja u kojem je predmetna nekretnina bila obrađivana od strane njezine obitelji. Navodi da 1. tužena ima svoju usku parcelu uz put, ali ne i kčbr. [katastarska čestica] te da međe postoje i poznate su na terenu. Smatra da 2. tuženik zapravo nije znao gdje je parcela te da ga je krivo uputio suprug 1. tužene.

15. Svjedok VH, star 70 godina tvrdi da je kosio predmetnu parcelu dvije godine po nalogu 1. tužene koja mu je pokazala gdje je parcela. Navodi da je čak kosio i dio za koji je kasnije saznao da pripada tužiteljici, ali da je to radio jer mu je 1. tužena tako rekla. Priznaje da kao dijete nije znao što je čije, te i danas ima nesigurna saznanja o međašnim odnosima. Navodi da je i tužiteljica kasnije dopuštala da se kose neki njezini dijelovi, ali tvrdi da predmetnu parcelu nije kosio po nalogu tužiteljice. Ističe da je ranije tu parcelu kosio PH i njegov otac Đ, ali prema njegovim riječima također po dopuštenju 1. tužene iako to temelji na vlastitom dojmu, a ne na sigurnim činjenicama. Kada je čuo za spor, prestao je kositi.

16. Svjedok ĆH, star 77 godina, suprug 1. tužene tvrdi da je kčbr. [katastarska čestica] oduvijek pripadala obitelji 1. tužene te da je 2. tuženik kosio 2022. i 2023. po nalogu njegove supruge. Prije 2. tuženika kosili su PH, VH i drugi, isto po nalogu 1. tužene. Tvrdnje temelji na obiteljskoj predaji i svojim uvjerenjima, ne na objektivnim posjedovnim činjenicama. Potvrđuje da je TH zv. ZH 2023. kosio, ali ne zna kome je platio, iako ZH navodi da je platio tužiteljici. Priznaje da za međe zna samo iz priče i da parcela njegove supruge graniči s tužiteljičinom. Njegov iskaz je u suprotnosti sa svim ostalim svjedocima koji iskazuju o dugogodišnjem posjedu tužiteljice.

17. Svjedokinja ŽH, stara 76 godina, majka 2. tuženika tvrdi da parcelu posjeduje 1. tužena te da su ona i suprug tamo kosili prije 10-ak godina po njezinom dopuštenju. Navodi da je i njezin sin, ovdje 2. tuženik kosio 2022. i 2023. po nalogu 1. tužene. Tvrdnje temelji na uvjerenju da je parcela oduvijek od obitelji 1. tužene, ali bez konkretnih činjenica o međašnom razgraničenju. Međutim, priznaje da je GH viđala kako kosi i to nakon povratka iz Srbije 1999. što je u potpunoj suprotnosti s tvrdnjom da parcela pripada 1. tuženoj. Navodi da postoje međašni kameni, ali ne zna gdje točno. Njezin iskaz u suprotnosti je s iskazima ostalih svjedoka o tome tko je stvarni posjednik kčbr. [katastarska čestica].

18. Svjedokinja HH, stara 89 godina tvrdi da su sporne nekretnine oduvijek bile u posjedu tužiteljice LH i njezinog supruga T, te da su oni tamo cijeli život kosili i obrađivali zemlju. Navodi da u 60 godina života u Dubokom nikada nije vidjela nikoga drugog u posjedu, osim tužiteljice, uključujući i razdoblja prije njezina odlaska u Dom. Ističe da je ĐH kosio samo 2022. (i eventualno 2023.) „na silu“ i potaknut od strane 1. tužene te da prije ni poslije toga nikada nije koristio predmetnu parcelu. Osobno je vidjela 2. tuženika da kosi i to sa svog kućnog praga, prije odlaska u Dom, te navodi da je kosio protiv volje tužiteljice. Nije vidjela da bi 1. tužena ikada kosila ili bila u posjedu predmetne nekretnine. Iskaz svjedokinje dodatno potvrđuje kontinuitet i dugotrajnost posjeda tužiteljice, te odsutnost posjedovnih radnji tuženih sve do sporne košnje 2022.

19. Svjedokinja FH, kćerka tužiteljice, stara 70 godina navodi da je 2. tuženik kosio spornu nekretninu 2022. i 2023. i to bez dopuštenja tužiteljice što je osobno vidjela. U 2022. godini svjedokinja je osobno prepriječila put 2. tuženiku dok je grabio sijeno na njihovim parcelama nakon čega je pozvala policiju. Ističe da 2. tuženik nikada ranije nije kosio niti poznaje obitelj te da mu majka sigurno ne bi dala dopuštenje. Navodi kako je tijekom cijelog života tužiteljičina obitelj kosila i obrađivala predmetne nekretnine uključujući i razne kosce GH, K i ZH koji su kosili po nalogu njezine obitelji. Tijekom 2023. i 2024. po nalogu obitelji kosio je ZH dok je 2022. i 2023. kosio isključivo 2. tuženik bez njihove suglasnosti. Svjedokinja jasno opisuje raspored čestica i kontinuitet obiteljskog posjeda i tvrdi da tijekom desetljeća nije vidjela 1. tuženu u [adresa] niti u posjedovnim radnjama.

20. Svjedokinja IH, nećakinja 1. tužene, stara 60 godina tvrdi da je sporna livada vlasništvo 1. tužene, ali priznaje da nije nikada živjela u [adresa], nego u Šalamuniću. Navodi da je 2. tuženik kosio 2023. i 2024., a prije njega ZH pri čemu ističe da su obojica kosili po nalogu 1. tužene NH. Navodi da nije vidjela tužiteljicu da kosi ovu livadu, ali priznaje da je tužiteljica imala druge nekretnine te da ona sama nema neposredna saznanja o ranijim razdobljima. Izjavljuje da su Đ i PH obrađivali spornu parcelu, navodno bez da ikoga išta pitaju. Priznaje da su kosili jer nikoga nije bilo što ne potvrđuje posjed tuženika nego samo košnju uslijed ratnog napuštanja sela. Iako tvrdi da vidi ljude da kose, njezini navodi su kontradiktorni i mijenjaju se tijekom svjedočenja uz napomenu da joj je tijekom iskazivanja tužena sugerirala odgovore što dovodi u pitanje vjerodostojnost njezinog iskaza. Navodi različita i međusobno nespojiva tumačenja međa i položaja čestica što po ocjeni suda dodatno ukazuje na nedostatak osobnog, neposrednog saznanja o posjedu. Međutim, svjedokinja ipak potvrđuje da je GH kosio tužiteljičinu njivu i da tuženici tek 2023. kose ovu česticu.

21. Svjedok TH zv. ZH naveo je da je 2021. kosio spornu česticu po nalogu i odobrenju tužiteljice, a 1. tuženu je zvao samo zato što mu je tužiteljica rekla da pita i nju za mali dio uz put. Navodi da je 2022. i 2023. ĐH kosio sporni dio i to u istoj površini koju je on kosio prethodno po nalogu tužiteljice. Prije 2021. vidio je da je kosio B također po nalogu tužiteljice. Izričito navodi da je vidio tužiteljičina supruga kako kosi i to prije više godina. Navodi da mu je tužiteljica rekla da i ona i 1. tužena imaju s obje strane puta i da je 2023. kosio po nalogu tužiteljice. Međutim, svjedok u svom iskazu priznaje da nije siguran tko je u kojim razdobljima bio stvarni posjednik, a dio njegova svjedočenja temelji se na pričanju drugih i 1. tužene. Iskazuje kontradiktorno o međašnom kamenu i posjedu te priznaje da je 1. tuženu NH prvi put vidio tek 2015., ali da je navodno znao tko je kosio po njezinom nalogu što umanjuje vjerodostojnost njegovog iskaza.

22. Svjedok ČH, star 38 godina, nećak 2. tuženika tvrdi da je 2022. i 2023. balirao i vozio sijeno na spornoj parceli po nalogu ujaka ĐH, ovdje 2. tuženika koji mu je rekao da je čestica Ljubičina. Njegov ujak ĐH prvi put kosio je tek 2022., a prije njega kosio je ZH. Priznaje da ne zna međe niti je uopće znao oblik parcele prije košnje i oslanja se isključivo na ono što su mu rekli ujak i 1. tužena. Navodi da prije ujaka ĐH on nikada nije dolazio na spornu parcelu, te da saznanja o starijim razdobljima i pravima na parcelu ima samo iz pričanja svog djeda, a ne na vlastitom opažanju. Potvrđuje da ne zna čije su čestice s druge strane međe što potvrđuje da njegov iskaz nije zasnovan na poznavanju terena nego samo na riječima drugih osoba. Dakle, ne zna povijest posjeda niti tko je kosio prije 2021., a sve što zna temelji na pričanju drugih.

23. U vezi posjedovanja predmetne nekretnine tužiteljica je u svom iskazu navela da je u Dubokom već 72 godine. Tijekom cijelog tog razdoblja uredno je plaćala porez na predmetne nekretnine. Nije bilo nikakvog smetanja posjeda sve dok 1. tužena nije došla u [adresa] prije otprilike 8 godina. Prije toga nije dolazila u [adresa] niti je obrađivala zemlju niti je ikada bila u posjedu sporne nekretnine. Tvrdi da su ona i njezina obitelj uvijek obrađivali i kosili predmetnu nekretninu. Nakon rata se zemlja nije obrađivala, nego se samo kosila, ali i redovito čistila kako ne bi izraslo grmlje. Najprije je 15 godina kosio GH , a nakon njega tri godine kosio je VH obojica uz njezino dopuštenje. Sljedeće tri godine kosio je TH uz njezino dopuštenje. ZH je kosio i 2023., prije nego što je kosio 2. tuženik. Za vrijeme dok su kosili GH, VH i TH, tuženici nisu kosili te nekretnine. U lipnju 2022. vidjela je 2. tuženika kako kosi predmetnu parcelu. Rekao joj je da mu je 1. tužena rekla da je to njezino. Tužiteljica se protivila košnji i rekla da je to uvijek bilo njezino, a nikada od 1. tužene, no on je nastavio kositi. Tuženik je 2022. i 2023. odvezao sijeno s predmetne nekretnine. Nakon košnje 2022. obratila se majci 2. tuženika ŽH koja je potvrdila da je njezin sin postupio po riječima 1. tužene. Tvrdi da 1. tužena, kada je došla u [adresa], nije poznavala svoje nekretnine pa joj ih je ona osobno pokazala. Tužena nikada nije prigovarala što tužiteljica kosi i čisti svoju parcelu što dodatno potvrđuje miran posjed tužiteljice. Zaključno navodi da CH i RH nikada nisu posjedovali sporne nekretnine te da je čitav kraj znao gdje su jasne međe i kome koja parcela pripada.

24. 1. tužena NH tvrdi da je vlasnica i posjednica cijele katastarske čestice [katastarska čestica] i da preko te čestice prolazi put od glavne ceste do njene kuće kojom se prevozila ljetina. Suprug i ona su stalno dolazili u [adresa] kako bi pomagali njezinoj baki EH i ŠH u obrađivanju zemlje. Od 1979. živjeli su u Zagrebu, ali su i dalje redovito dolazili u [adresa]. Tvrdi da tužiteljica nikada nije bila u posjedu predmetne nekretnine. Predmetna nekretnina se samo kosila, a poslije smrti bake kosili su ona i suprugov brat. Pokošeno sijeno davali su OH koji je držao stoku, a nakon njegove smrti kosio je njegov sin G, a poslije njega VH ([adresa]) po njezinom nalogu. Tvrdi da je VH kosio 2019., 2020. i 2021., sve po njezinom nalogu. Tijekom 2022. i 2023. često je boravila u [adresa], gotovo svaki tjedan i ljeti. Tvrdi da je TH 2023. kosio česticu 1008 tzv. Zamršten, a ne česticu 979 koja je njezina. Sporna čestica 979 se proteže od glavne ceste prema zapadu i završava kod bunara koji je na čestici 972. Međa prema čestici 1008 je označena kamenom što jasno razgraničava parcele. Ogradila je samo dio parcele oko kamp-kućice kako bi spriječila odvoz sijena. Navodi da nije točno da je tužiteljica palila ili uređivala predmetnu česticu, već je to radio njezin suprug ĆH. Tvrdi da ZH nije gonio stoku preko njene parcele i da joj tužiteljica nikada nije pokazivala svoje nekretnine. Predmetna nekretnina je pokošena po njezinom nalogu 2024. i 2025., a kosio ju je TH. S tužiteljicom je sklopila nagodbu vezano za bunar na čestici 972 dopuštajući joj korištenje vode. Voćke su posađene uz cestu sve do kamp-kućice, a ostatak parcele je kosila jer je čestica močvarna i nije se moglo ništa zasaditi.

25. 2. tuženik ĐH u svom iskazu naveo je da je 2022. i 2023. kosio česticu 979 po uputi 1. tužene te da mu se tužiteljica 2022. obratila tvrdeći da je parcela njezina, ali je on postupio prema nalogu 1. tužene. Tvrdi da je provjerio vlasništvo čestice i vidio tko je upisan kao vlasnik. TH je 2023. kosio čestice pored 979, s time da mu je on pokazao među između 979 i 1008. Ističe da čestica 979 ima kamen koji razdvaja tu česticu od čestice 1008, a međa ide pravolinijski. Dimenzije čestice su otprilike 20 metara širine i 400 metara dužine s ogradom sa zapadne strane i brinom sa južne strane. Cesta se nalazi na istočnoj strani čestice. Poznavao je ŠH koja je za vrijeme rata ostala u [adresa] i obrađivala zemlju dok su Đ i PH pomagali poslije nje. Tvrdi da je česticu 979 kosio u cijelosti na isti način kao i TH. Tuženoj NH nikada nije plaćao za košnju dok je ZH navodno plaćao tužiteljici.

26. Izvršen je uvid u presudu ovog suda poslovni broj P-282/2016-179 od 13. listopada 2023. kojom je utvrđeno da je tužiteljica LH dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio te nekretnine je na skici lica mjesta od studenog 2019. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Zdravku Paveliću označen kao „TUŽITELJICA II DIO 6301 m2“ i kao „TUŽITELJICA I DIO 2184 m2“, a koji dijelovi su crvenom linijom odvojeni od dijelova koji su na istoj skici označeni kao dijelovi tuženih (označeni kao „TUŽENI I DIO 1080m2“, „TUŽENI II DIO 1425 m2“, „TUŽENI II DIO 6239 m2“ i „TUŽENI IV DIO 1439 m2“), a skica čini sastavni dio ove presude pa se slijedom toga ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude, po njezinoj pravomoćnosti, izvrši cijepanje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno predmetnoj skici lica mjesta od studenog 2019., a što su tuženici 1. SH, 2. MH, 3. JH, 4. NH i 5. DH svi kao nasljednici pok. AH dužni trpjeti i dati suglasnost na provedbu parcelacijskog elaborata kroz katastarski operat i zemljišnu knjigu koju će u protivnom zamijeniti ova presuda te se nakon toga ovlašćuje tužiteljica da u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva u odnosu na novoosnovanu katastarsku česticu koja će svojim oblikom, položajem i površinom odgovarati dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici lica mjesta od studenog 2019. označen kao „TUŽITELJICA II DIO 6301 m2“ i kao „TUŽITELJICA I DIO 2184 m2“, a koji su crvenom linijom odvojeni od dijelova koji su na istoj skici označeni kao dijelovi tuženika (označeni kao „TUŽENI I DIO 1080m2“, „TUŽENI II DIO 1425 m2“, „TUŽENI II DIO 6239 m2“ i „TUŽENI IV DIO 1439 m2“) na svoje ime, a što su tuženici dužni trpjeti.

26.1. Uvidom u eSpis utvrđeno je da je Županijski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Gž-4599/2023-4 od 11. studenog 2025. ukinuo presudu ovog suda poslovni broj P-282/2016-179 od 13. listopada 2023. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

27. Izvršenim uvidom u spis poslovni broj Psp-10/2019 utvrđeno je da su stranke LH u svojstvu tužiteljice te NH i ĆH u svojstvu tuženika **.**.2019. zaključili sudsku nagodbu kojom su se tuženici obvezali ukloniti metalni poklopac na bunaru na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

28. Uvidom u rješenje poslovni broj Psp-8/2020-16 od 1. veljače 2021. utvrđeno da su tuženici NH i ĆH smetali tužiteljicu LH u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji se nalazi na zapadnom dijelu navedene čestice i koji je smješten ispod bunara na kčbr. [katastarska čestica] gledano u smjeru istoka na način da su kosili predmetni dio kčbr. [katastarska čestica], prolazili tim istim dijelom automobilom i pješke te pomaknuli drvene kolce koji su bili postavljeni na početak tužiteljičinog posjeda kčbr. [katastarska čestica] gdje predmetna čestica graniči s kčbr. [katastarska čestica] i to na početak onog dijela gdje su bili vidljivi tragovi kotača automobila pa je tuženicima naložena uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo prije čina smetanja i zabranjeno svako takvo ili slično smetanje tužiteljičina posjeda ubuduće.

29. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

30. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da su je tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu dijelova nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dijelovi su na skici sudskog vještaka Zdravka Pavelića iz 2019. označeni žutom bojom što je tužiteljica saznala 28. lipnja 2022. na način da su kosili i balirali pokošeno sijeno i da se tuženicima zabrani svako takvo ili slično smetanje tužiteljičina posjeda ubuduće, te zahtjev tužiteljice da se utvrdi da su je tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu dijelova nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dijelovi su na skici sudskog vještaka Zdravka Pavelića iz 2019. označeni žutom bojom što je tužiteljica saznala 12. kolovoza 2023. na način da su kosili sijeno i da se tuženicima zabrani svako takvo ili slično smetanje tužiteljičina posjeda ubuduće, sve to u roku od 8 dana.

31. Posjedovna zaštita se pruža u skladu s općim normativom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZVDSP) o zaštiti posjeda (članak 19- 27 ZVDSP-a).

32. Prema odredbi članka 20 stavka 2 ZVDSP-a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, a odredbom članka 21 stavka 1 ZVDSP propisano je: koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

33. Da bi se pružila sudska zaštita potrebno je da posjed bude posljednji mirni posjed odnosno sud pruža zaštitu samo posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju pri čemu nisu od utjecaja pravo na posjed, pravni osnov i savjesnost posjednika. Dakle, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (članak 22 stavak 2 ZVDSP).

34. Za pružanje sudske zaštite nije od utjecaja koliko je mirni posjed trajao.

35. Svrha je posjedovne zaštite putem suda u tome da, bez obzira na pravo na posjed, svatko bude zaštićen od uznemiravanja odnosno oduzimanja jer posjed je faktično stanje zaštićeno zakonom pa faktična vlast glede stvari traje sve dok se ne utvrdi da je posjed prestao.

36. Odredbom članka 21 stavka 3 ZVDSP-a propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

37. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da je tužiteljica u posljednjem mirnom posjedu dijelova sporne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji odgovaraju skici lica mjesta sudskog vještaka geodetske struke Zdravka Pavelića od studenog 2019.

38. Jednako tako, u postupku je nesporno utvrđeno da je 2. tuženik Nebojša Dragaš 2022. i 2023. kosio dijelove predmetne čestice 979 u posjedu tužiteljice po nalogu 1. tužene NH, a ne po nalogu tužiteljice.

39. Svjedoci BH, LI i TH (star 68 godina) potvrdili su posljednji mirni posjed tužiteljice, a njihove iskaze sud ocjenjuje kao vjerodostojne budući da su svi neposredno vidjeli korištenje predmetne nekretnine desetljećima s jasnim opisom tko kosi i po čijem dopuštenju, a svi navedeni svjedoci potvrđuju da 1. tužena nikada nije bila u faktičnom posjedu predmetne nekretnine.

40. Svjedoci KH, BH, TH, GH, UH, FH i HH imaju neposredno, dugotrajno i osobno saznanje te dosljedno i bez proturječja navode da je predmetna parcela oduvijek bila u posjedu tužiteljice i njezine obitelji. Navedeni svjedoci potvrđuju da su tijekom više desetljeća GH, VH, TH i VH kosili isključivo uz dopuštenje tužiteljice što je ključni dokaz mirnog posjeda tužiteljice.

41. U razdoblju od 1998. do 2021. ne postoji nijedan svjedok koji bi potvrdio da je 1. tužena bila u posjedu dok više njih izričito navodi da je nikada nisu ni vidjeli na toj čestici.

42. Svjedoci BH i KH potvrđuju da je tužiteljica oduvijek obrađivala spornu površinu parcele bez ikakvog dijeljenja posjeda s tuženicima. Svjedokinja HH svjedoči da 60 godina nikada nije vidjela da 1. tužena obrađuje ili koristi spornu česticu što je izuzetno snažan dokaz kontinuiteta tužiteljičina posjeda.

43. Svi svjedoci koji su iskazivali o događajima iz 2022. i 2023. potvrđuju da je 2. tuženik kosio bez dopuštenja tužiteljice, a tužiteljičine kćerke UH i FH izravno su reagirale prema 2. tuženiku tijekom košnje. Iz iskaza svih vjerodostojnih svjedoka proizlazi da je posljednji mirni posjed bio na strani tužiteljice najmanje 20-30 godina prije smetanja. Đ i PH koje tuženici navode kao svoje posjednike, prema većini iskaza saslušanih svjedoka kosili su svoje parcele i nisu bili posjednici kčbr. [katastarska čestica].

44. Čak i svjedoci 1. tužene ŽH i IH priznaju da nisu sigurne u međe, da se oslanjaju na pričanja drugih osoba i da nisu imali neposredna saznanja o posjedu prije 2022. pa su njihovi iskazi po ocjeni suda nepouzdani.

45. Iz iskaza većine saslušanih svjedoka proizlazi da je košnja 2. tuženika 2022. i 2023. bila prvi prekid tužiteljičina posjeda što znači da su tuženici nesporno smetali tužiteljicu u njezinom mirnom posjedu predmetne nekretnine. Više svjedoka (GH, TH i VH) potvrđuje da je suprug tužiteljice pokazivao međe i kamenje što dodatno dokazuje da je posjed bio uređen i vidljiv na terenu. Tužiteljica je košnjom, obrađivanjem i dopuštanjem košnje trećim osobama izvršavala posjedovne radnje, dok 1. tužena nije vršila nijednu radnju posjeda prije 2016. niti je to itko vidio. Svi relevantni svjedoci potvrđuju da 1. tužena nikada nije obavljala radove na parceli osim povremenog prolaska pješke prema kamp-kućici što se ne može smatrati činom posjedovanja. Činjenica da su košnja 2. tuženika i dolazak 1. tužene na parcelu nastupili tek 2022. i 2023. dokazuje upravo trenutak smetanja mirnog posjeda.

46. Niti jedan svjedok, osim članova obitelji 1. tužene ne potvrđuje ikakav oblik dugotrajnog, mirnog ili zakonitog posjeda od strane 1. tužene. Svjedok TH, iako djelomično proturječan, jasno navodi da je kosio po nalogu tužiteljice, a ne 1. tužene čime potvrđuje tužiteljičin posjed do 2021. Sve proturječnosti u iskazima tuženika i njihovih rođaka (ŽH, IH i ĆH) te činjenica da im 1. tužena sugerira odgovore dodatno umanjuju vjerodostojnost njihovih navoda o posjedu. Njihove iskaze sud je ocijenio kao iskaze vrlo slabe dokazne snage jer su zasnovani na uvjerenju, obiteljskoj priči ili pretpostavkama i kontradiktorni su s većinom iskaza drugih svjedoka.

47. Ukupna ocjena svih iskaza nesporno pokazuje da je tužiteljica imala neprekinuti, dugotrajni, mirni i zakoniti posjed dijelova čestice prikazanih na skici vještaka iz 2019., te da su 1. tužena i 2. tuženik samovlasno, bez ikakvog prava i dopuštenja, smetali taj posjed 2022. i 2023.

48. Kroz povijest posjeda svi su kosili po nalogu tužiteljice ili njezina supruga, a 2. tuženik je prvi put kosio tek 2022. protivno volji tužiteljice. Tužena NH desetljećima nije bila prisutna u [adresa], ne poznaje međe, a svjedoci tuženika uglavnom su iskazivali proturječno pa su njihovi iskazi nepotpuni i nepouzdani.

49. Stoga je na temelju provedenih dokaza sud nespornim utvrdio da je tužiteljica posljednja mirna posjednica dijelova nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je potvrđeno iskazima više svjedoka i nalazom vještaka geodetske struke. Posjed obuhvaća dijelove označene skicom iz studenog 2019.

50. Tuženici su 2022. i 2023. samovlasno ušli u posjed sporne nekretnine te kosili i balirali sijeno bez odobrenja tužiteljice čime su je smetali u posljednjem mirnom posjedu. Prethodno dugogodišnje korištenje i košnja sporne nekretnine od strane različitih osoba (GH, VH, ZH) isključivo uz odobrenje tužiteljice potvrđuje stabilnost, kontinuitet i faktičku kontrolu tužiteljice nad spornom nekretninom.

51. Tužiteljica je u postupku dokazala posljednji mirni posjed, da je do smetanja posjeda došlo bez njezine volje, da su radnje smetanja počinili tuženici i da je tužba podnesena u zakonskom roku iz članka 21 stavka 3 ZVDSP-a. Stoga, tužiteljica ima pravo na zaštitu posjeda jer su tuženici bez njenog pristanka smetali njezin posljednji mirni posjed.

52. Smetanje posjeda u konkretnom slučaju nema utjecaja na raspravu o pravnoj osnovi vlasništva, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda jer je posjed zaštićen zakonom sam po sebi (članak 22 ZVDSP).

53. S obzirom na sve navedeno, sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci rješenja.

54. Odredbom članka 154 stavka 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) određeno je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove.

55. Odredbom članka 155 stavka 1 ZPP-a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice, a odredbom stavka 2 istog članka propisano je da će se troškovi odmjeriti prema tarifi ako je propisana za nagrade odvjetnika ili za druge troškove.

56. Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u Tbr. 7 točki 2 propisano je da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak i to u postupku radi smetanja posjeda te da za svaku daljnju radnju u navedenom postupku odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.

57. Vrijednost predmeta spora u postupcima radi smetanja posjeda utvrđena je člankom 21 stavkom 1 toč. 2 Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18 i 51/23) u iznosu od 663,61 EUR.

58. S obzirom na to da su bili opravdani sud je tužiteljici prema Tbr. 7 t. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u visini jednokratne nagrade u visini od 250 bodova u predmetu poslovni broj Psp-15/2022 što iznosi 500,00 EUR odnosno uz pripadajući PDV od 25% ukupno 625,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 6,64 EUR i trošak geodetskog vještačenja i izlaska suda na lice mjesta u iznosu od 514,01 EUR, zatim trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u visini jednokratne nagrade u visini od 250 bodova u predmetu poslovni broj Psp-11/2023 što iznosi 500,00 EUR odnosno uz pripadajući PDV od 25% ukupno 625,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 13,27 EUR, trošak svih daljnjih radnji u postupku u visini od 50 bodova za svaku radnju i to za zastupanje na ročištu održanom 25. travnja 2024. u iznosu od 100,00 EUR što uz pripadajući PDV iznosi 125,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 5. veljače 2025. u iznosu od 100,00 EUR što uz pripadajući PDV iznosi 125,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 3. lipnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR što uz pripadajući PDV iznosi 125,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 26. lipnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR što uz pripadajući PDV iznosi 125,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 4. srpnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR što uz pripadajući PDV iznosi 125,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 21. srpnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR što uz pripadajući PDV iznosi 125,00 EUR i za zastupanje na ročištu održanom 14. studenog 2025. u iznosu od 100,00 EUR što uz pripadajući PDV iznosi 125,00 EUR, trošak sudske pristojbe za rješenje u iznosu od 13,27 EUR i trošak izlaska suda na lice mjesta 26. lipnja 2025. u iznosu od 99,48 EUR.

59. Dakle, tužiteljici je ukupno priznat trošak u iznosu od 2.771,67 EUR.

60. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Gospiću, 15. prosinca 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Merima Ibrahimović odvjetnica u Puli, Dobrilina 9

2. Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, Masarykova 10