Poslovni broj: Pn-682/2022-42

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ireni Šafar, po prijedlogu više sudske savjetnice Jelene Ostović, u pravnoj stvari tužitelja OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 261897994862, nakon zaključene glavne i javne rasprave 29. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 15. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 261897994862, da tužitelju OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 6.237,97 EUR (šesttisućadvjestotridesetsedam eura i devedesetsedam centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8.1.2022. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za isplatu iznosa u preostalom iznosu od 398,17 EUR (tristotinedevedesetosam eura i sedamnaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8.1.2022. pa do isplate, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 261897994862, da tužitelju OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi zakonske zatezne kamate koje na iznos od 3.716,24 EUR EUR teku od 8.1.2022. pa do 15.3.2022., po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 261897994862, da tužitelju OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.199,08 EUR (dvijetistućestodevedesetdevet eura i osam centi), sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troškova postupka u preostalom iznosu od 280,89 EUR (dvijestotineosamdesetosam eura i osamdesetdevet centi), kao neosnovan.

VI. Odbija se zahtjev tuženika CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 261897994862, za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje: tužiteljica) je podneskom od 14.3.2022. ovom sudu podnio tužbu radi naknade štete u kojoj u bitnom navodi da je 25.9.2021. stradao u prometnoj nesreći koju je skrivio osiguranik tuženika, SĐ pri čemu mu je povrijedio pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Predlaže da sud usvoji njegov tužbeni zahtjev u cijelosti i tuženika obveže na naknadu imovinske i neimovinske štete u iznosu od 10.352,38 EUR (ranije 78.000,00 kn) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 261897994862 (dalje: tuženik) ne spori nastanak štetnog događaja, ne spori pasivnu legitimaciju te odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja. Tuženik spori jedino visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da je tužitelju 15.3.2022. isplatio nesporan iznos od 3.716,24 EUR (3.450,80 EUR s osnove neimovinske štete i 265,45 EUR s osnove tuđe pomoći i njege) što po mišljenju tuženika predstavlja pravičnu novčanu naknadu s obzirom na zadobivene ozljede kod tužitelja. Osporava tijek zakonskih zateznih kamata jer je kako navodi tužitelju u mirnom postupku u cijelosti ispunio svoju obvezu pa stoga nije pao u zakašnjenje. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan i obveže ga da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka.

2.1. Podneskom od 14.4.2022., tužitelj je povukao dio tužbenog zahtjeva za nesporno isplaćeni iznos nakon podnošenja tužbe, sukladno odredbi članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), a tuženik se upustio u raspravljanje, odnosno nije se usprotivio. Podnesak mu je uredno dostavljen 21.4.2022. (list 33 spisa). Tako postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj od tuženika potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete u iznosu od 6.636,14 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i to iznos od 6.237,97 EUR s osnove neimovinske štete te iznos od 398,17 EUR s osnove naknade za tuđu pomoć i njegu, uz naknadu troškova parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2.2. Podneskom od 1.9.2023., tužitelj je ponovno, nakon zaprimljenog nalaza i mišljenja vještaka smanjio tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete u iznosu od 4.852,00 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Tuženik se ovom povlačenju usprotivio podneskom od 21.9.2023., u smislu odredbe članka 193. stavka 2. ZPP- a, slijedom čega se smatra da do povlačenja dijela tužbenog zahtjeva nije niti došlo, odnosno sud u tijeku postupka odlučuje o postavljenom tužbenom zahtjevu na način kako je to tužitelj naveo u svom podnesku od 14.4.2022.

3. Tijekom postupka sud je pročitao potvrdu MUP-a od 7.10.2021. (list 5-10 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 11-23 spisa), odštetni zahtjev od 7.1.2022. (list 24-26 spisa). Sud je izveo dokaz medicinskog vještačenja po vještaku dr. Žarku Rašiću (list 54-57 spisa) i dokaz saslušanjem tužitelja (list 145 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. Među parničnim strankama nije sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i nije sporan nastanak štetnog događaja i nije sporno da je tuženik nakon utuženja tužitelju isplatio iznos od 3.716,24 EUR.

5.1. Među parničnim strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva tužitelja.

6. S obzirom na to da je među strankama tijekom postupka bila sporna jedino visina tužbenog zahtjeva, sud je radi utvrđenja visine pravične novčane naknade tijekom dokaznog postupka proveo dokaz medicinskog vještačenja po vještaku dr. Žarku Rašiću.

7. Iz nalaza i mišljenja vještaka vještaku Dr. Žarka Rašića proizlazi da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda koje je zadobio tužitelj. Vještak navodi da je liječenje tužitelja završno 25.1.2022. Vještak navodi da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio natučenje glave, prijelom čeone kosti, prijelom nosne kosti, prijelom donjeg dijela lijeve palčane kosti, gnječnorazderanu ranu čela, gnječnorazderanu ranu nosa, ogrebotine lica, istegnuće mišića vrata, natučenje prsišta i akutnu reakciju na stres. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 7 dana, srednjeg 15 dana i slabijeg intenziteta 56 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta 3 dana, srednjeg 10 dana, a manjeg intenziteta 45 dan. Ozljede koje je tužitelj pretrpio u predmetnoj prometnoj nesreći, ozljede kralježnice i lijevog ručnog zgloba, dovele su do trajnog smanjenja životne aktivnosti od 19% koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta te povremenim bolovima i ograničenoj pokretljivosti u lijevom ručnom zglobu prilikom nešto težeg i dužeg rada lijevom dominantnom rukom te stanju po zadobivenom prijelomu lubanje u vidu povremenih glavobolja, povremenih smetnji koncentracije, fonofobiji i fotofobiji te smetnjama kod dužeg gledanja televizora, boravka na suncu u vidu glavobolja. Pri ocjeni smanjenja životne aktivnosti, vještak je uzeo u obzir životnu dob tužitelja (1954. god.) te degenerativne promjere vratnog segmenta, odnosno cijelog lokomotornog sustava, a koje su vezane za životnu dob tužitelja. Tuđa i pomoć njega je tužitelju bila potrebna 15 dana po 2 sata dnevno, a zatim 15 dana po 1 sat dnevno. Ožiljak koji tužitelj ima u čeonom dijelu glave predstavlja naruženje lakog stupnja koji je vidljiv kad se gleda tužitelj.

7.1. Podneskom od 21.9.2023., tuženik je iznio primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarko Rašića, u bitnome navodeći da predmetni nalaz treba dopuniti jer tužitelj prilikom izrade istog vještaku nije dostavio cjelokupni zdravstveni karton radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja te u pogledu pravilne ocjene trajanja slabog straha od 45 dana, navodeći da je nejasno radi čega bi tužitelj trpio strah u slabom intenzitetu u trajanju od 45 dana jer je nakon otpuštanja iz bolnice nosio imobilizaciju 7 dana te je liječenje teklo uobičajeno bez ikakvih komplikacija. U tijeku postupka, sud je saslušao vještaka dr. Žarka Rašića radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja te radi davanja odgovora na iznesene primjedbe tuženika. Vještak je u svom iskazu u bitnome naveo da je tužitelj u spis dostavio zdravstveni karton za razdoblje od 1.1.2021. do 29.2.2024., štetni događaj je bio 25.9.2021. i navedeni štetni događaj je zabilježen u zdravstvenom kartonu tužitelja, prije predmetnog štetnog događaja, a to je od početka 2021. pa do predmetnog štetnog događaja, nema podataka o ozljeđivanju. U pogledu trajanja bolova slabijeg intenziteta, vještak je iskazao da se bolovi iskazuju sumarno, dakle činjenica je da posebno bolovi slabijeg intenziteta ne traju u kontinuitetu 24 sata te se upravo radi toga iskazuju sumarno. Bolovi slabijeg intenziteta su takvog karaktera da ne zahtijevaju primjenu analgetske terapije. Vještak, nadalje, navodi da je strah subjektivna kategorija, a trajni intenzitet straha se procjenjuje uzimajući u obzir zadobivene ozljede, tijek i način liječenja i da je tužitelj pregledan od strane psihijatra skoro 2 mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja upravo zbog blažih psihičkih smetnji nakon predmetnog štetnog događaja. Ovaj sud smatra da je vještak danim iskazom u potpunosti otklonio sve prigovore tuženika.

8. Ovaj sud je prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Žarka Rašića u cijelosti jer smatra da su nalaz i mišljenje dani stručno i obrazloženo, na temelju priložene medicinske dokumentacije u spisu i pregleda tužitelja.

9. U tijeku postupka, sud je saslušao tužitelja na okolnost utvrđivanja potrebe za tuđom pomoći i njegom. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u prometnoj nesreći zadobio ozljedu čela koje mu je bilo rasječeno, lom nosa, prijelom čeone kosti i slomljen zglob ruke, navodi da je u bolnici bio 5-6 dana, nakon toga je pušten na kućnu njegu gdje su mu pomagali ukućani, supruga, kćeri. Navodi da je lijevak, a da je slomio lijevu ruku i da se zbog toga mogao otežano brinuti o sebi. Oporavak da je trajao više od mjesec dana, a danas osjeća bolove u kralježnici pri obavljanju određenih radnji. Navodi da mu je na čelu ostao ožiljak oko cca 3 cm. Ukućani su mu pomagali prilikom svakodnevnog obavljanja higijene.

10. Na temelju provedenog medicinskog vještačenja i saslušanja tužitelja, sud je utvrdio je kako je tužitelju nastankom predmetnog štetnog događaja povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

11. Odredom članak 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavkom 2. navedene odredbe propisano je da se pod pravima osobnosti podrazumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom članka 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Nadalje, sukladno odredbi članka 1110. stavku 1. ZOO-a, sud će, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

12. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, duševne boli zbog naruženja. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu.

13. S obzirom na sve ranije navedeno, prema ocjeni ovog suda, težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu temeljem članka 1100. stavka 1. ZOO-a. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, sud smatra da tužitelju temeljem članka 1100. stavka 2. ZOO-a pripada ukupan iznos s osnove imovinske i neimovinske štete od 13.046,17 EUR i to iznos od 2.500,00 EUR za pretrpljeni strah, iznos od 2.599,47 EUR za pretrpljenu bol, iznos od 3.840,00 EUR s osnove duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 19%, iznos od 1.327,23 EUR s osnove duševne boli zbog naruženosti lakog stupnja – vrlo uočljivo trećima, s obzirom da se radi o ožiljku na čelu veličine 3 cm te iznos od 180,00 EUR s osnove tuđe pomoći i njege za koju je vještak utvrdio da je tužitelju bila potrebna u trajanju od ukupno 45 sati (45h x 4,00 EUR/h = 185,00 EUR). U pogledu jačine i trajanja bolova i straha, sud se prilikom određivanja koristio nalazom i mišljenjem vještaka pa je na temelju slobodne ocjene utvrdio navedeni iznos, a sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2002., uvećano za 50% te uvećano za stopu inflacije za koju je općepoznato da je do nje došlo od dana podnošenja tužbe pa do dana donošenja sudske odluke. Pritom se mora uzeti u obzir činjenica da je tuženik 15.3.2022. tužitelju dobrovoljno isplatio iznos od 3.716,24 EUR (3.450,80 EUR s osnove neimovinske štete i 265,45 EUR s osnove tuđe pomoći i njege).

14. Slijedom navedenog, sud je djelomično usvojio tužbeni zahtjev tužitelja na način kako je to tužitelj konačno specificirao u svom podnesku od 14.4.2022. i dosudio mu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 6.237,97 EUR, dok je odbio zahtjev tužitelja za dosudu iznosa od 398,17 EUR s osnove naknade za tuđu pomoć i njegu jer je tuženik isplatom od 15.3.2022. u potpunosti isplatio. Naime, sud je tijekom postupka utvrdio da tužitelju za tuđu pomoć i njegu pripada iznos od 180,00 EUR (45h*4,00 EUR), zatim da tužitelj tužbom potražuje iznos od 398,17 EUR, a tuženik mu je nakon utuženja isplatio iznos od 265,45 EUR s osnove tuđe pomoći i njege. Dakle, tuženik je isplatom od 265,45 EUR u cijelosti ispuno obvezu naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege koja bi mu pripala u ovom postupku. Stoga je sud taj dio tužbenog zahtjeva odbio u cijelosti kao neosnovan. U pogledu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu neimovinske štete, sud je tužitelju dosudio cjelokupan iznos neimovinske štete kako je tužitelj to zatražio tužbenim zahtjevom specificiranim podneskom od 14.4.2022. jer bi dosuđivanje višeg iznosa od tog predstavljalo prekoračenje tužbenog zahtjeva. Tužitelj na dosuđeni iznos neimovinske štete ima pravo na zatezne kamate sukladno članku 29. stavku 1. ZOO-a, a u vezi s člankom 1086. i 1103. ZOO-a. Odredba članka 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je članku 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelj na iznos dosuđene neimovinske štete ima pravo na zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva to jest od 8.1.2022., po stopi propisanoj članka 29. stavka 2. ZOO-a.

15. U pogledu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanje zakonskih zateznih kamata s osnove nesporno isplaćenih 3.716,24 EUR (3.450,80 EUR s osnove neimovinske štete i 265,45 EUR s osnove tuđe pomoći i njege) za razdoblje od 8.1.2022. pa do 15.3.2022. (dan uplate), sud je taj zahtjev usvojio u cijelosti, temeljem odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023). Zatezne kamate na naknadu neimovinske štete teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u smislu čl. 12. st. 4. ZOOP-a (odštetni zahtjev podnesen je 8.1.2022.), jer je danom zaprimanja odštetnog zahtjeva dospjela obveza pravične novčane naknade te zatezne kamate teku sve do isplate (stranke su učinile nespornim isplatu iznosa od 3.716,24 EUR dana 15.3.2022. na ime nespornog dijela predmetne štete). Sud ističe da je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO te da uređuje tijek kamata u odnosu na cjelokupni odštetni zahtjev koji u sebi sadržava kako neimovinsku tako i imovinsku štetu. Sukladno navedenom, sud je dosudio tužitelju zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos naknade štete tijekom postupka od 3.716,24 EUR koje teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 8.1.2022. pa do 15.3.2022. te je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

16. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1., članka 155. i članka 158. stavka 2. ZPP-a. Odredbom članka 154. ZPP- a propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Odredbom članka 155. ZPP-a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi. Odredbom članka 158. stavkom 2. ZPP-a propisano je, ako je tužitelj povukao tužbu ili se odrekao tužbenog zahtjeva odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja ili zbog drugih razloga koji se mogu pripisati tuženiku, troškove postupka dužan je tužitelju naknaditi tuženik.

17. Prije svega valja reći da je vrijednost predmeta spora 6.636,14 EUR (vrijednost glavnice). Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora, a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023, 107/2025, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem Tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 8.1.2022. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 32. OT u svezi Tbr. 7.1. za koji je OT propisana nagrada u visini od 100 bodova (100 bodova x 2,00 EUR), zatim trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR za koji je OT propisana nagrada u visini od 100 bodova (100 bodova x 2,00 EUR) (tbr. 7.1.), zatim trošak sastava obrazloženih podneska od 14.4.2022. i 1.9.2023., svaki u iznosu od 200,00 EUR za koji je OT propisana nagrada u visini od 100 bodova (tbr. 8.1.), te trošak pristupa na ročišta 7.6.2022., 10.10.2023., 15.7.2025. i 29.10.2025., svaki u iznosu od 200,00 EUR za koji trošak je propisana nagrada u visini od 100 bodova (tbr. 9.1.) odnosno ukupan iznos od 1.600,00 EUR uvećan za PDV25%, što ukupno iznosi 2.000,00 EUR. Nadalje, tužitelju je priznat trošak plaćenog predujma za provođenje dokaza medicinskim vještačenjem u iznosu od 199,08 EUR (list 37 spisa), odnosno tužitelju je dosuđen ukupni trošak postupka u iznosu od 2.199,08 EUR.

18. Tužitelju nije priznat daljnji trošak plaćenog predujma u preostalom iznosu od 0,92 EUR te trošak zatražen s osnove sudskih pristojbi na tužbu i na presudu u ukupnom iznosu od 279,97 EUR (pristojba na tužbu 149,97 EUR i pristojba na presudu 130,00 EUR) jer tužitelj nije platio sudsku pristojbu na tužbu, a obaveza plaćanja sudske pristojbe na presudu još nije dospjela. Sud je, dakle, odbio tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 280,89 EUR, kao neosnovan.

19. Sud je odbio zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan u cijelosti, temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a.

20. Slijedom svega iznesenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Zagrebu, 15. prosinca 2025.

Sudac

Irena Šafar

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

Tužitelju, po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu

Tuženiku, osobno