Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Benkovcu
Stjepana Radića 10 23420 Benkovac
Poslovni broj: P-553/2024-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sucu toga suda Zoranu Vrankoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FĆ iz [adresa], F [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika Grada Benkovca, Benkovca, Šetalište kneza Branimira 12, OIB: 83821313660, zastupan po gradonačelniku DĆ, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, 15. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužiteljica FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak površine 1180 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica, temeljem ove presude, u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnica opisane nekretnine za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.“
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je stvarna vlasnica i posjednica za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. „Iza kuće općinsko“, pašnjak površine 1180 m2, upisana u posjedovni list 214 k. o. [katastarska općina], da, s obzirom da ne postoji zemljišna knjiga za katastarsku općinu [katastarska općina], tužiteljica nekretninu označava prema podacima iz katastarske evidencije. Nadalje je navela da, s obzirom da je u katastarskoj evidenciji naznačeno da se predmetna nekretnina nalazi u društvenom vlasništvu, tužiteljica kao tuženika označava Grad Benkovac, da se prema uvjerenju Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostava Benkovac, klasa: 350-07/09-01/131, urbroj: 2198/1-11-1/2-09-2 od 19. veljače 2009. prema kojem se predmetna nekretnina na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazila unutar građevinskog područja Općine Benkovac, da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla temeljem ugovora o darovanju nekretnine kojeg je kao daroprimateljica zaključila sa svojim svekrom NĆ kao darovateljem dana 7. veljače 2024., da je svekar tužiteljice NĆ stekao vlasništvo predmetne nekretnine nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. GĆ koji je rođen 1922. a preminuo je 2010. te diobom s braćom KĆ, Zoranom i UĆ, da je pok. GĆ vlasništvo iste stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. KĆ. Nadalje je navela da za katastarsku općinu [katastarska općina] ne postoji zemljišna knjiga, da su se u rješenja o nasljeđivanju unosile samo nekretnine na kojima je ostavitelj bio u katastru evidentiran kao posjednik, da su ostale nekretnine na kojima ostavitelj nije bio evidentiran kao posjednik, zapravo predstavljale „izvanknjižno“ vlasništvo ostavitelja te se nisu unosile u rješenja o nasljeđivanju, da je to bio slučaj i s prednikom tužiteljice GĆ odnosno kako isti na predmetnoj nekretnini nije bio službeno evidentiran kao posjednik da predmetna nekretnina nije uvrštena u rješenje o nasljeđivanju iza njegove smrti, da na predmetnoj nekretnini tužiteljica obrađuje masline, da su ranije njezini prednici na istoj pasli stoku i uzgajali bademe, da je ista oduvijek bila ograđena, ranije suhozidom, na mjestu kojega je danas podignut betonski zid, da se tužiteljica osobno i putem svojih prednika nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine više od 150 godina te da tužiteljici, kao ni njezinim prednicima, nikada nitko nije osporavao posjed i vlasništvo iste. S obzirom da tužiteljica ima pravni interes uskladiti stvarno i zemljišnoknjižno stanje predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja.
2. U odgovoru na tužbu (l. s. 20-21) tuženik je naveo da je uvidom u posjedovni list br. 214 za k. o. [katastarska općina] razvidno da je za predmetnu nekretninu u posjed upisano Društveno vlasništvo Tinj, da je općepoznata činjenica da je za katastarsku općinu [katastarska općina] u tijeku osnivanje zemljišne knjige te je u svezi s tim otvoren ispravni postupak, da su pravni sljednici društvenog vlasništva lokalna jedinica na čijem se području nekretnina nalazi odnosno Republika Hrvatska, da sve to ovisno o materijalnim dokazima odnosno uvjerenju o zoni, o uključenosti u šumskogospodarsko područje te povijesti promjena na katastarskim česticama, da se vidi od koje je čestice predmetna nastala, da tužiteljica uz tužbu nije priložila sve materijalne dokaze. Konačno je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan te oslobodi tuženika plaćanja parničnih troškova odnosno da se prije upuštanja u parnicu tužiteljica obrati nadležnom Državnom odvjetništvu za mirno rješavanje spora.
3. U podnesku zaprimljenom 18.04.2024. (l.s. 22-23) tužiteljica je navela da je tuženiku itekako poznato da se tužiteljica osobno i putem svojih prednika nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine više od 150 godina te oko posjeda i prava vlasništva istih nikada nije bilo nikakvih sporova, da na predmetnoj nekretnini tužiteljica sada obrađuje masline, dok su ranije njezini prednici na istoj pasli stoku i uzgajali bademe te je ista oduvijek bila ograđena, ranije suhozidom, na mjestu kojega je danas podignut betonski zid, dok ista ne predstavlja, niti je ikada predstavljala šumu, već upravo pašnjak kako je to i evidentirano u katastarskom operatu.
4. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u izvod iz posjedovnog lista broj 214 (l.s. 4), uvjerenje Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije, Ispostava Benkovac (l.s. 5 i 24), ugovor o darovanju nekretnine (l.s. 6-7), preslike katastarskog plana (l.s. 8-9), izvod iz katastarskog plana (l.s. 10), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu (l.s. 11-12), fotografije i skicu sudskog očevida (l.s. 45-46) te su u svojstvu svjedoka saslušani GĆ, IĆ, EĆ i ŠĆ.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužiteljice prema tuženiku radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak površine 1180 m2, dosjelošću po prednicima, nasljeđivanjem i darovanjem.
7. Iz izvoda iz posjedovnog lista broj 214 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac od 11.03.2024. (l.s. 4) slijedi da se predmetna nekretnina vodi kao Društveno vlasništvo Tinj.
8. Iz uvjerenja Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije, Ispostava Benkovac, klasa: 350-07/09-01/131 od 19. veljače 2009. (l.s. 5 i 24) slijedi da se predmetna nekretnina na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja Općine Benkovac, iz čega je razvidno da je tuženik pasivnog legitimiran u ovoj pravnoj stvari odnosno da je tužiteljica pravilno označila tuženika.
9. Iz ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog između OĆ, kao darovatelja, i tužiteljice FĆ, kao daroprimateljice, 7. veljače 2024. (l.s. 6-7) slijedi da je NĆ darovao tužiteljici kat. čest. [katastarska čestica] zv. Iza kuće općinsko u naravi pašnjak površine 1180 m2, upisana u posjedovni list 214 k. o. [katastarska općina].
10. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-519/10 od 28. siječnja 2011. iz smrti GĆ pok. KĆ (l.s. 11-12) slijedi da su GĆ naslijedili njegovi sinovi KĆ, NĆ, TĆ i ZĆ te da ostavinsku masu ostavitelja GĆ nije činila predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
11. Na temelju provedenog dokaznog postupka, priloženih materijalnih dokaza, navoda tužitelja i iskaza saslušanih svjedoka GĆ, IĆ, EĆ i ŠĆ, te na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud ocijenjuje da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Ovo stoga što iz naprijed navedenih materijalnih dokaza ne slijedi da je prednik tužiteljice bio posjednik odnosno stvarni vlasnik predmetne nekretnine.
12. Iz iskaza svjedoka GĆ, IĆ, EĆ i ŠĆ slije da je predmetnu nekretninu tužiteljica stekla darovanjem od svoga svekra OĆ, da je NĆ predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem od svoga oca GĆ i u diobi sa svojom braćom 10. srpnja 1955. a da je GĆ predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem od svoga oca KĆ te da je KĆ na predmetnu nekretninu prema iskazu svjedoka GĆ došao 1938., prema iskazu svjedokinje Ike Bašić 1936., prema iskazu vrlo bliskog srodnika tužiteljičinog Ivice Erlića 1936, a prema iskazu bliskog srodnika tužiteljičinog supruga Krševana Erlića 1933. Njihove iskaze ovaj sud ocijenjuje nekonzistentnima.
13. Nadalje tužiteljica i svjedoci tijekom postupka navode da je svekar tužiteljice NĆ stekao predmetnu nekretninu nasljeđivanjem iza smrti svog oca GĆ međutim ostavinsku masu prema posjedovnom stanju GĆ nije činila predmetna nekretnina, stoga nije točan navod tužiteljice da je isti predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem od oca.
14. Tuženik pravilno u odgovoru na tužbu ukazuje da bi trebalo priložiti materijalne dokaze između ostalog i povijest posjeda da se vidi od čega je nastala predmetna nekretnina, jer ostavinsku masu iza smrti GĆ čine između ostalih i dio čest. zem. [katastarska čestica], dio čest. zem. [katastarska čestica], dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a je li predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala cijepanjem neki od čestica koje su činile ostavinsku masu ostavitelja tužiteljica nije dokazala.
15. Nadalje ako predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije nastala cijepanjem od čestica koje su činile ostavinsku masu onda prednik tužiteljice nije naslijedio predmetnu nekretninu od svog oca GĆ tim više to ona nije činila ostavinsku masu ostavitelja, pa time nije ni mogao darovnim ugovorom prenijeti vlasništvo na tužiteljicu jer u trenutku sklapanja ugovora nije niti bio vlasnik predmetne nekretnine a prema općem pravilu stvarnog prava da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.
16. Odredbom čl.114.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZOVIDSP) je propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
17. S obzirom da tužiteljica nije dokazala da je prednik tužiteljice stekao vlasništvo tužbeni zahtjev tužiteljice nije prihvaćen kao osnovan pa je temeljem navedene odredbe čl.114.st.1. ZOVIDSP odlučeno kao u izreci presude.
18. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci.
Benkovac, 15. prosinca 2025.
S u d a c:
Zoran Vranković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnim Županijskim sudovima, (čl.4. i 5. Zakona o područjima i sjedištima sudova – "Narodne novine" 67/18 i 21/22) pisano u tri jednaka primjerka. Stranci, koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok žalbe teče od dana primitka iste.
DNA:
Tužiteljici, po punomoćniku, putem e oglasne ploče,
Tuženiku, putem em komunikacije.
