Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Poslovni broj: Psp-23/2021-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu po sucu Milki Keleuva- Ivošević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Grada Duga Resa, Trg Svetog Jurja 1, Duga Resa, OIB:15857239976, zastupanog po punom. Željku Štapek, odvjetniku iz Karlovca, protiv 1.tuženice VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tuženika SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 1. i 2. tuženici zastupani po punomoćnici VŽM, odvjetnici iz [adresa], i 3.tuženika OŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnoj skrbnici UŽ, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Oreškovićeva ulica 25, svi kao zakonski nasljednici iza pok. NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 3. studenog 2025., u nazočnosti punom. tužitelja i punom. 1. i 2.tuženika, 15. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pravni prednik 1.tuženice VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tuženika SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3.tuženika OŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi kao zakonski nasljednici iza pokojnog AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], smetao tužitelja Grad Duga Resa, Duga Resa, Trg Sv. Jurja 1, OIB:15857239976, u njegovom posljednjem, mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu nekretnine, i to dijela kčbr. [katastarska čestica] BG5 nerazvrstana cesta u površini od 528 m2, koja dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na način da je tužitelju točno nepoznatog dana, u razdoblju od dana 29. ožujka 2019. godine pa do dana 3. travnja 2019. godine, za što je tužitelj po prvi puta saznao dana 3. travnja 2019. godine, na dijelu opisane nekretnine zabio u zemlju tri drvena stupića, te je iste stupiće međusobno povezao žicom, a koji su stupići na skici lica mjesta vještaka mjernika Natalije Bokulić, od dana 11. rujna 2025. godine, označeni brojkama 1, 2 i 3, a koja je skica lica mjesta sastavni dio ovog rješenja, te na način da je tužitelju točno nepoznatog dana, sredinom mjeseca lipnja 2019. godine, a za što je tužitelj po prvi puta saznao dana 18. lipnja 2019. godine, na dijelu opisane nekretnine zabio u zemlju dva veća drvena stupa, a koji su stupovi na skici lica mjesta vještaka mjernika Natalije Bokulić, od dana 11. rujna 2025. godine, označeni slovima A i B, a koja je skica lica mjesta sastavni dio ovog rješenja, te je na opisane načine oduzeo tužitelju posjed dijela kčbr. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega se 1.tuženici VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tuženiku SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3.tuženiku FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi kao zakonski nasljednici iza pokojnog AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zabranjuje da ubuduće na takve ili slične načine smetaju posjed tužitelja na opisanoj nekretnini, te se 1/, 2/ i 3/ tuženicima naređuje uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakovo je bilo u času smetanja, tako da se nalaže 1/, 2/ i 3/ tuženicima da o svome solidarnom trošku u potpunosti izvade iz zemlje i da odstrane s navedene nekretnine sva tri gore opisana drvena stupića, skupa sa žicom kojom su ti stupići međusobno povezani, a koji su stupići na skici lica mjesta vještaka mjernika Natalije Bokulić, od dana 11. rujna 2025. godine, označeni brojkama 1, 2 i 3, te na način da u potpunosti izvade iz zemlje i odstrane s navedene nekretnine oba gore opisana dva veća drvena stupa, a koji su stupovi na skici lica mjesta vještaka mjernika Natalije Bokulić, od dana 11. rujna 2025. godine, označeni slovima A i B, a sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II.Nalaže se 1.tuženici VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tuženiku SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3.tuženiku FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi kao zakonski nasljednici iza pokojnog AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužitelju Gradu Duga Resa, Trg Svetog Jurja 1, Duga Resa, OIB:15857239976, solidarno naknade parnične troškove u iznosu od 1.283,81 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 15. prosinca 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je u tužbi od 15. travnja 2019. naveo da se nalazi u posljednjem mirnom , zakonitom, istinitom i poštenom posjedu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] BG5 nerazvrstana cesta u površini od 528 m2, koja dolazi upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje je ceste tužitelj ujedno i vlasnik. Tužitelju nepoznatog dana, ali svakako u drugoj polovici ožujka mjeseca 2019., a za što je tužitelj po prvi puta saznao dana 29. ožujka 2019., tuženik je potpuno samovoljno, bez znanja ili odobrenja tužitelja, na dijelu kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina], zabio u zemlju četiri komada drvenih stupića, visine od oko 60 cm iznad zemlje, koji su stupići međusobno povezani žicom. Tužitelj se nakon toga poslužio institutom dopuštene samopomoći propisan člankom 27. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te je dana 29. ožujka 2019. izvadio iz zemlje i uklonio sva četiri drvena stupića koja je tuženik prethodno zabio u dijelu kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužitelju nepoznatog dana, ali svakako u razdoblju od 29. ožujka 2019. pa do dana 3. travnja 2019., a za što je tužitelj po prvi puta saznao dana 3. travnja 2019., tuženik je opetovano, samovoljno, bez znanja i odobrenja tužitelja, na istom dijelu kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], zabio u zemlju četiri komada drvenih stupića, visine od oko 60 cm iznad zemlje, koji su međusobno povezani žicom.

Tuženik je smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine na način da mu je oduzeo posjed dijela te nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, pa kako je tuženik očito uporan u smetanju, to se tužitelj poziva na propis iz članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te zahtjeva sudsku zaštitu svojeg posjeda.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik sporne čestice upisan tužitelj, međutim, osporava se da bi tužitelj ikada bio u posjedu, a pogotovo nije bio u posljednjem mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne čestice. U posljednjem mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bio je upravo tuženik koji je zajedno sa svojim prednicima oduvijek nesmetano uživao prijepor koji u naravi predstavlja tuženikovu okućnicu i prilaz njegovoj kući te ju je on oduvijek održavao i kosio.

Nije točno da bi tuženik tek tijekom ožujka 2019. postavio drvene stupove na spornu česticu. Tuženik je sporne stupove postavio još prije više od dvije godine te je tuženik nesmetano posjedovao prijepor. U tom smislu činjenica da je tužitelj dana 29. ožujka 2019. samoinicijativno uklonio tuženikove drvene stupove uopće ne predstavlja čin samopomoći, već je upravo to čin smetanja posjeda tuženika zbog čega je tuženik protiv tužitelja također podnio tužbu kod naslovnog suda zbog smetanja posjeda. Točno je da je tuženik ponovno postavio drvene stupove na prijepor, međutim, navedeno nikako nije čin smetanja posjeda tužitelja koji nikada nije bio u posjedu predmetne čestice, već je tuženik samo uspostavio ranije posjedovno stanje. Slijedom svega navedenog, tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže da sud isti odbije.

3.Tužbeni zahtjev je osnovan.

4.U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem izvatka iz zemljišne knjige (l.br. 5 spisa), izvoda iz katastarskog plana (l.br. 6 spisa), popisa katastarskih čestica (l.br. 7 spisa), rješenja (l.br. 8-10 spisa), fotografija (l.br. 11-13 spisa), tužbe (l.br. 18-20 spisa), fotografije (l.br. 23 spisa), popisa katastarskih čestica (l.br. 27 spisa), povijesti promjena na katastarskim česticama (l.br. 28-29 spisa), geodetskog elaborata (l.br. 30-68 spisa), rješenja o nasljeđivanju iza pok. AŽ (l.br. 76-80 spisa), očevidom na licu mjesta u nazočnosti geodetskog vještaka (l.br. 122-126 spisa), saslušanjem svjedoka IŽ (l.br. 124 spisa), svjedoka ŽŽ (l.br. 124- 125 spisa), svjedoka EŽ (l.br. 125 spisa), čitanjem skice lica mjesta (l.br. 134-135 spisa), dopune skice lica mjesta (l.br. 154 spisa), saslušanjem svjedoka SŽM (l.br. 165 spisa), te saslušanjem 1.tuženice kao parnične stranke.

5.Pirlikom očevida na licu mjesta u nazočnosti mjerničinog vještaka Natalije Bokulić su snimljeni drveni stupići zatečeni na terenu, mostić i pješačka staza, a koji su prikazani na skici lica mjesta (l.br. 134-135 spisa) te dopunski označeni na dopunskoj skici lica mjesta (l.br. 154 spisa).

6.Prvotuženica VŽ saslušana kao parnična stranka u svom iskazu je navela da su počeli problemi nakon što je Grad Duga Resa upisao predmetni put kao nerazvrstanu cestu. Tvrdi da su na spornom dijelu, i prije tog upisivanja, bili stupići, da je to bilo ograđeno još prije 1989. godine stupićima povezanim sa žicom. U vrijeme upisivanja predmetnog puta kao nerazvrstane ceste, na tom putu su se vidjeli kolotrazi od traktora jer je njezin suprug vozio drva preko te parcele, ali nitko od drugih mještana tim putem nije vozio. Tvrdi da su 2019. godine dva dečka iz Grada Duga Resa izvadili prva tri stupića, gledajući iz pravca mosta. Nakon što je suprug došao s posla odmah je išao staviti druge stupiće na isto mjesto na kojem su se i ranije nalazili stupići. Preko njihove parcele su prolazili samo kupači, a na gornjem dijelu su prolazili mještani koji su ih pitali da bi išli kositi svoje parcele.

7.Saslušani svjedok GŽ u svom iskazu je naveo da je od 2016. godine zaposlen kod tužitelja kao voditelj Odsjeka za prostorno planiranje i graditeljstvo. Predmetni put se koristio godinama, bio je vidljiv trag korištenja, to se vidjelo na kartama. Sukladno Zakonu o cestama iz 2011. tužitelj je taj put upisao kao nerazvrstanu cestu u vlasništvu Grada Duga Resa, a temeljem geodetskog elaborata kojeg su priložili u spis. Nakon ucrtavanja predmetne nerazvrstane ceste tuženik je počeo osporavati taj put i tvrdio da taj put tu ne postoji i zato je zabio stupiće s jedne i druge strane odnosno na početku predmetnog puta koji ide uz parcelu tuženika i stupiće koji su uz njihovu parcelu pri završetku puta do njihovog dijela, ali taj put ide i dalje od parcele tuženika. Kada je tuženik prvi put postavio stupiće kontaktirali su pravnu službu koja je rekla da se mogu u roku od 30 dana poslužiti samopomoći i izvaditi stupiće, što su i učinili, izvadili su 3 drvena stupića. Nakon toga je ponovno za dan ili dva je tuženik postavio stupiće koji se sada nalaze na licu mjesta, nakon čega je tužitelj podnio tužbu u ovom predmetu.

8. Saslušani svjedok ŽŽ u svom iskazu je naveo da ga je 2019. godine njegov pretpostavljeni TŽ pozvao i upoznao o kojoj parceli se radi, da su postavljeni stupići i da bi te stupiće trebalo maknuti, i to samo one koji priječe prolaz preko gradskog puta odnosno predmetne nerazvrstane ceste. Nakon toga je zajedno sa kolegom IŽ došao na lice mjesta, prerezali su žicu i izvadili 3 stupića na kojima je ta žica bila postavljena, napravili su zapisnik o tome i sve fotografirali, ti stupići se još nalaze kod tužitelja u garaži. Fotografije koje su tada fotografirali se nalaze u spisu. Žicu su također maknuli. Za par dana tuženik je ponovno postavio na isto mjesto nove stupiće, ali više nisu imali uputu da te nove stupiće maknu i vjerojatno su to ovi stupići koji se tu sada i nalaze. Navodi da predmetnu stazu koriste mještani za odlazak na svoje livade i za odlazak autom na kupanje.

9.Svjedok EŽ u svom iskazu je navela da joj je poznato od davnina da se na spornom dijelu nalazila ograda. Kad je Grad išao ucrtavati nerazvrstanu cestu oni su te stupove na početku parcele maknuli i nakon toga je ponovo AŽ postavio drvene stupiće na istom mjestu na kojem su bili i raniji stupići i poslije te stupiće tužitelj nije maknuo. Po pješačkoj stazi uz potok idu kupači na Mrežnicu. Spornim putem nisu išli ljudi na svoje njive, već su išli drugim putem uz mlin i pilanu ravno do svojih njiva i do svojih livada i to jednom godišnje kad su kosili, uz odobrenje vlasnika parcele preko koje su prolazili, tu su prolazili s kolima i traktorima da bi prevezli sijeno. Kad je AŽ vidio da su porušeni stupići odmah je stavio druge stupiće.

10.Svjedok SŽM u svom iskazu je navela da je poznavala prednika tuženika sada pok. ĐŽ, jer ima vikendicu koja se nalazi na glavnoj cesti od koje vodi sporedni put prema kući AŽ, i tim putem idu na kupanje. Od 1985. godine se sjeća da je, kad se pređe mostić, s desne strane postojala jedna staza kojom su pješice išli na kupanje na Mrežnicu. To je bila staza možda širine 1 metar i uvijek je između te staze i bijelog puta koji vodi prema kući tuženika postojala ograda koja se vremenom mijenjala, uvijek je bila drvena ograda, bili su stupovi povezani žicom, jedno vrijeme je ona bila čak i viša, a poslije su stupići bili niži. Nije joj poznato kada i na koji način je ta površina upisana kao nerazvrstana cesta jer je to zapravo u naravi livada kojom se samo prolazilo pješice na kupanje. Da tamo nema tih stupića u ljetno doba bi vjerojatno po cijeloj tuženikovoj livadi bilo parkiranih auta. Iz njihovog vikend naselja je ovo najbliži put pješice do kupališta na Mrežnici. Koliko joj je poznato tim spornim putem se nije prolazilo autom, a misli da se osobnim vozilom tim putem niti ne može proći jer teren poslije mostića naglo pada odnosno veća je udubina. Taj prolaz je bio maksimalno do jedan metar, da se normalno može proći pješice. Staza je bila ugažena u travu. Ostali dio livade tuženici kose. Uglavnom ti stupići su uvijek tamo postojali.

11.U predmetnom postupku tužitelj zahtjeva posjedovnu zaštitu na dijelu kč. br. [katastarska čestica] BG5 nerazvrstana cesta površine 528 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] jer tvrdi da je pravni prednik tuženika AŽ nepoznatog dana u razdoblju od 29. ožujka 2019. do 3. travnja 2019. na dijelu opisane nekretnine zabio u zemlju tri drvena stupića, te je iste stupiće međusobno povezao žicom, te da je sredinom mjeseca lipnja 2019. na dijelu opisane nekretnine zabio u zemlju dva veća drvena stupa, a koji stupovi su prikazani na skici lica mjesta geodetskog vještaka Natalije Bokulić čime je oduzeo tužitelju posjed dijela kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

12.Odredbom članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09, 153/09; 90/10, 143/12 i 152/14) je propisano:

(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda;

(2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štiti svoj posjed, jedino ga nema pravo štiti od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran;

(3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja;

(4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći;

(5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

13.Člankom 22. istog Zakona je propisano:

(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje u buduće;

(2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupak za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu; (3) Pravo na poduzimanje posjednih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

14.Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) je propisano raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

15.Među strankama je sporan posljednji mirni posjed prijepornog dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] jer tužitelj tvrdi da se nalazi u posljednjem mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu te nekretnine te također i tuženici tvrde da se nalaze u posljednjem mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

16.Iz priloženog geodetskog elaborata ovjerenog kod Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Duga Resa dana 26. rujna 2018. proizlazi da je formirana nova parcela kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta na ime novog posjednika Grad Duga Resa-javno dobro u općoj uporabi (vlasnik).

17.Iz popisa katastarskih čestica (l.br. 7 spisa) Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Duga Resa od 8. travnja 2019. proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] upisana kao nerazvrstana cesta površine 528 m2 kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Duga Rese.

18.Prema izvatku iz zemljišne knjige kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta površine 528 m2 nalazi se upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu ČŽ.

19.Prema članku 2. stavak 1. točka 6. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/2011, 18/2013, 22/1013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 4/2023, 133/2023) nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona.

20.Odredbom članka 98. stavak 1. Zakona o cestama je propisano da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona, i to posebice:

-ceste koje su na području gradova s više od 35000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (Narodne novine broj 54/2008, 122/2008, 138/2009, 104/2009 i 17/2010),

-ceste koje povezuju naselja,

-ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

-terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

-pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

-druge ceste na području naselja i gradova.

21.Člankom 100. Zakona o cestama propisano je što sve čini nerazvrstanu cestu, pa tako nerazvrstanu cestu, između ostalog, čine cestovna građevina (donji sloj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i sl.), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta, javnog prijevoza i sl.).

22.Prema članku 101. stavak 1. Zakona o cestama nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, dok se prema stavku 2. istog članka nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno Odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

23.Odredbom članka 102. stavak 1. Zakona o cestama je propisano da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu, dok se prema stavku 2. istog članka nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

24.Prema odredbi članak 131. stavak 1. Zakona o cestama ceste koje se na da stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi ili su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste, a prema stavku 2. istog članka postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinica lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave.

Nadalje, prema članku 131. stavak 6. Zakona o cestama nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, a prema stavku 7. istog članka nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 2997. godine javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

25.Pojam pješačke zone nije definiran odredbama Zakona o cestama već člankom 2. stavak 1. točka 23. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji također u članku 2. stavak 1. točka 9. daje definiciju nerazvrstane ceste istog opisa kao članak 2. stavak 1. točka 6. Zakona o cestama.

26.Iz navedenih odredbi proizlazi da u smislu članka 98. stavak 1. Zakona o cestama, članka 100. Zakona o cestama i članka 2. stavak 1. točka 6. Zakona o cestama, te članka 2. stavak 1. točka 23. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pješačka zona predstavlja dio nerazvrstane ceste namijenjen kretanju pješaka te da nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste, prije 1. siječnja 1997. godine su javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

27.S obzirom da iz rezultata izvedenih dokaza proizlazi da se prijeporna površina prije 1997. godine koristila kao staza kojom se pješice išlo na kupanje na Mrežnicu, te da je tužitelj temeljem geodetskog elaborata sporni put upisao kao nerazvrstanu cestu kao i da je tuženik nakon ucrtavanja predmetne nerazvrstane ceste počeo osporavati taj put, sud smatra da slijedom činjeničnih utvrđenja i relevantnih zakonskih odredbi su ispunjene zakonske pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužitelju budući da je tijekom postupka utvrđeno da se sporni pravac koristio za prolaz pješice do kupališta na rijeci Mrežnici, radi čega je tužitelj geodetskim elaboratom regulirao status sporne površine.

28.U predmetnom postupku radi se o nekretnini koja je javno dobro u općoj uporabi i svatko se ima pravo služiti tim putem, te je obveza jedinice lokalne samouprave koja je nadležna za upravljanje predmetnom nekretninom da omogući u okviru svoje nadležnosti da se svatko nesmetano može koristiti javnim dobrom u općoj uporabi.

29. U sudskoj praksi je zauzeto pravno shvaćanje da određena nekretnina (ili njezin dio) može postati javno dobro u općoj uporabi ako se dugi niz godina iskorištava na takav način (kao javno dobro), odnosno ako je korištenjem na taj način nekretnina to faktički postala.

30.Prema priloženom troškovniku tužitelj potražuje parnične troškove u iznosu od 3.458,83 eura.

31. Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi čl. 154 st. 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) i tužitelju dosudio parnične troškove sukladno Tbr. 7. točka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023) kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna naknada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, i to u postupcima radi smetanja posjeda, slijedom čega tužitelju pripada s uračunatim PDV-om iznos od 625,00 eura, a koji obuhvaća četiri radnje i to sastav tužbe, zastupanje na ročištu 15. studenog 2021., zastupanje na ročištu-očevidu 10. rujna 2024. i sastav podneska kojim tužitelj uređuje tužbeni zahtjev od 26. rujna 2025.

Tužitelju je valjalo priznati trošak zastupanja na ročištu od 3. studenog 2025. u iznosu od 125,00 eura i za pristup ročištu 3. studenog 2021. (Tbr. 9. toč. 5-25% nagrade) u iznosu od 31,25 eura.

Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo na ime zastupanja priznati ukupni iznos od 781,25 eura.

32.Tužitelju nisu priznati troškovi sastava ostalih podnesaka budući da je odredbom članka 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

33.Tužitelju je priznat trošak plaćenog predujam za očevid suda u iznosu od 49,48 eura, te za geodetsko vještačenje u iznosu od 400,00 eura odnosno ukupno 449,48 eura.

34.Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura i sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 26,54 eura.

35.Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati ukupne parnične troškove u iznosu od 1.283,81 eura.

36.Zbog svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Ogulinu 15. prosinca 2025.

Sudac

Milka Keleuva-Ivošević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je rješenje objavljeno.

Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud. Dostaviti

1.Odvjetnik Željko Štapek, Karlovac, Kralja Tomislava br. 10A

2.Odvjetnica VŽM, [adresa]

3.Centar za posebno skrbništvo Zagreb, Oreškovićeva ulica 25, n/r UŽ, posebni skrbnik OŽ