REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj. K-1841/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Olji Krčar Mišić, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Hrastović, u kaznenom predmetu protiv optuženog SJ zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. dalje: KZ/11) i kaznenog djela iz članka 179a KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, poslovni broj KO-DO-1459/2025 od 6. listopada 2025., nakon održane javne rasprave 12. studenog 2025. i nastavljene 02. prosinca 2025. i 12. prosinca 2025. u prisutnosti savjetnika u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu ZJ, optuženog osobno te braniteljice po službenoj dužnosti odvjetnice Valentine Bakarić, 15. prosinca 2025. objavio je, a 12. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. – dalje ZKP)

optuženi SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin GJ i S, rođene SJ, rođen **.**.1953. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju visoko kvalificirani monter i zavarivač u mirovini, mirovina 1.100,00 €, oženjen, otac četvero punoljetne djece, završio srednju školu, služio vojsku 1971. u Aranđelovcu, Makedonija, bez odlikovanja, vlasnik kuće na adresi prebivališta površine 260 m2 i osobnog vozila marke Mercedes godine proizvodnje 2011., ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan, nalazi se u istražnom zatvoru, a koji mu teče od uhićenja 8. kolovoza 2025.,

k r i v  j e

što je:

- u vremenu od točno neutvrđenog dana tijekom kolovoza 2024. do 8. kolovoza 2025., u [adresa], u nakani da omalovaži i nanese psihičku i fizičku bol svojoj supruzi UJ, protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21 i114/22, 36/24), učestalo, u alkoholiziranom stanju, vrijeđao ju riječima: „kurvo, jebo ti Z mater, ti si niš koristi“, a neutvrđenog dana tijekom srpnja 2025. u nakani da ju zastraši rekao joj: „kurvo ubit ću te, odslužit ću te, bit ću na naslovnici kada te riješim“ te pritom nasrnuo na nju nožem, a ona je za vrijeme izbjegavanja tog nasrtaja udarila glavom u klupčicu prozora te zadobila kvrgu na glavi, dok je sve kulminiralo 8. kolovoza 2025. kada se pod utjecajem alkohola svađao s imenovanom te ju pokušao udariti s tanjurom, nakon čega je ona pobjegla u gospodarsku zgradu u koju se zaključala, koje cjelokupno ponašanje je kod nje izazvalo osjećaj poniženja te straha i uznemirenosti za vlastiti život i sigurnost,

- dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo i drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

- čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. dalje: KZ/11) i kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11

na temelju članka 179a. KZ/11 optuženom SJ za kazneno djelo iz članka 179a KZ/11

u t v r đ u j e s e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 optuženom SJ za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11

u t v r đ u j e s e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI

na temelju članka 51. KZ/11 optuženi SJ

o s u đ u j e s e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

OD 1 (JEDNE) GODINE I 4 (ČETIRI) MJESECA

Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom SJ se u izrečenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme oduzimanja slobode od uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, od 8. kolovoza 2025. pa nadalje.

II. Na temelju članka 69. KZ/11 optuženom SJ se izriče SIGURNOSNA MJERA OBVEZATNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI OD

ALKOHOLA

koja će trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

Sukladno članku 68. stavku 5. ZKP sudac izvršenja će najmanje svakih šest mjeseci, računajući od dolaska optuženika na izvršenje ove sigurnosne mjere preispitati postoje li uvjeti iz članka 68. stavka 1. ZKP za njezinim nastavkom i o tome donijeti rješenje. Sudac izvršenja može obustaviti primjenu mjere ili promijeniti način i vrijeme izvršenja mjere. Sukladno članku 68. stavku 4. ZKP sudac izvršenja će obustaviti izvršavanje mjere iz stavka 1. tog članka ako su prestali razlozi zbog kojih je izrečena ili ako je njezino dosadašnje i daljnje provođenje bezizgledno.

III. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6 ZKP nalaže se optuženom SJ naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 eura te temeljem članka 145. stavka 2. točka 1. ZKP troškova vještačenja u visini od 850,00 Eura, a koji je trošak dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude dok mu se temeljem članka 145. stavka 4. u svezi članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP nalaže platiti i troškove postavljenog branitelja i to u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem.

O b r a z l o ž e n j e

1. Optužnicom Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu optužen je SJ za učin kaznenog djela protiv osobne slobode prijetnjom iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 i kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece, nasiljem u obitelji iz članka 179a KZ711, sve u svezi članka 51. KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi SJ je naveo da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao materijalnu dokumentaciju, i to izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 8. kolovoza 2025., PP Sveti Ivan Zelina, PUZ-a (list 8 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, PP Sveti Ivan Zelina, PUZ-a, broj:

02355224 na ime SJ od 8. kolovoza 2025. (list 17 spisa) te kaznenu prijavu i to u dijelu koji se odnosi na to tko je podnio prijavu, kada i gdje te protiv koga(list 10 spisa).

Nadalje, uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o dokaznom ročištu od 15. rujna 2025. gdje je u svojstvu svjedoka ispitana GJ (list 69-70 spisa) te zapisnik o dokaznom ročištu ispitivanja žrtve UJ od 15. rujna 2025. (list 68 spisa).

Na raspravi je vještak psihijatar iznio nalaz i mišljenje, dok je po službenoj dužnosti dopunski ispitana svjedokinja GJ.

Prije kraja dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženika te je na kraju postupka optuženik iznio svoju obranu.

4. Optuženi SJ na raspravi je iznio obranu, a u kojoj je naveo da je on s ženom u braku četrdeset i devet godina. Naveo je da mu je supruga lagala i da mu laže i danas. Dodao je i kako je on cijeli svoj radni staž radio na terenu, kupovao je sve što su željeli, školovao je djecu, uredio je njihovu kuću, kupio je auto i vozio ih na sve što su tražili, a to radi i danas. Naveo je i da se sa suprugom oženio dok je imala sedamnaest godina, da mu je ona rekla da je nevina, a bila je „pojebana“. Nakon određenog vremena našao ju je s poznanikom pred jednom gostionom, a čuo je da su dolazili i muškarci u njihovu kuću dok je bio na terenu. Dodao je i kako on nije živčana i bezobrazna osoba, no da su njemu poznanici govorili da kada si kurvu uzmeš za ženu da onda od nje možeš napraviti dobru ženu, a da se u njegovom slučaju nije dogodilo. Na upit braniteljice naveo je kako on nije prijetio supruzi, da ona laže. Prema ženi bio je nasilan samo s jezikom, nije ju tukao, znao je odgovoriti, odbrusiti. Na upit ZOKDO, optuženik je naveo da je točno da je on ženi rekao kurvo, jebo ti Z mater, ti si niš koristi, a to joj je rekao jer je ona napala njega. Naime, opisao je kako je on došao sa sprovoda i ona ga je napala da gdje je tako dugo, da ga nikad nema, prigovarala mu je zbog pušenja, a i ona puši. Na daljnji upit optuženik je naveo kako je on puta reagirao na taj način, dodao je da su oni četrdeset i devet godina u braku, ali da se nekada na te njene riječi samo nasmije. Nije točno da je 8. kolovoza 2025. pokušao udariti ženu tanjurom, to je ona rekla kćeri, a laže i izmišlja. Da ju je htio udariti s tanjurom, udario bi ju. Na daljnji upit naveo je da je tog 8. kolovoza 2025. išao na sprovod kod sinove kume pa je poslije sprovoda popio deset do petnaest gemišta, a nakon toga još dvije pive i kad je došao doma ga je žena napala da je pijanac, govorila mu je da kako ga nije sram i onda je on njoj rekao što je rekao, no ove situacije s tanjurom se nisu dogodile, to je ona lagala. Dodao je da njegova supruga laže 90% stvari koje govori i da bi ona sada trebala biti u zatvoru, a ne on. Naveo je i kako je njegova supruga psihički bolesna, da ima shizofreniju. Nije točno niti da bi se sakrila u te gospodarske zgrade, barem ju on nije vidio da to radi. Ponovio je da prijetnju nije izrekao ženi, a niti je na nju išao nožem.

Nakon iznošenja obrane razgledana je snimka ispitivanja optuženika iz prethodnog postupa na listu 13-15 spisa. U prethodnom postupku kada je optuženik ispitan na okolnosti ovih kaznenih djela, optuženik je u obrani naveo da mu je žao što se to dogodilo, da je bio u alkoholiziranom stanju, da mu se takve stvari nikad u životu nisu događale te se ispričava svojoj ženi, svojoj kćeri i svim svojima. Naveo je i da je pogriješio te da se to više nikada neće dogoditi.

Nakon razgledavanja snimke ispitivanja, a kada je optuženik upitan da zbog čega je u obrani naveo ovo što je naveo da je bio u alkoholiziranom stanju, da se ispričava kćeri i ženi i da je pogriješio i da se nada da se to nikad neće ponoviti optuženi je naveo da je to rekao jer je mislio da će dobiti kaznu od 1.000,00 € i da će ga pustiti kući. Nije želio uplitati ženu i htio je samo da se to završi. Na daljnji upit je naveo da on nije vidio da bi mu supruga zadobila kvrgu na glavi, niti se sjeća da bi vidio da je udarila glavom o klupčicu prozora.

5. Dakle, uzevši u obzir navode iz obrane optuženika u ovom kaznenom postupku nije bilo sporno da je žrtva supruga optuženika. Nadalje, nije sporno niti da je optuženik žrtvi u više navrata rekao: „kurvo, jebo ti Z mater, ti si niš koristi“. Nije bilo sporno niti da bi optuženi SJ **.**.2025. bio pod utjecajem alkohola i da se tada svađao sa žrtvom.

Sporno je bilo je li prilikom izgovaranja ovih riječi optuženik postupao u nakani da omalovaži i nanese psihičku i fizičku bol svojoj supruzi UJ, sporno je bilo je li prema supruzi postupao protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21 i114/22, 36/24), je li joj neutvrđenog dana tijekom srpnja 2025. u nakani da ju zastraši rekao: „kurvo ubit ću te, odslužit ću te, bit ću na naslovnici kada te riješim“ te pritom nasrnuo na nju nožem. Sporno je bilo i je li ona tada, radi izbjegavanja nasrtaja optuženika, udarila glavom u klupčicu prozora te zadobila kvrgu na glavi. Nadalje, sporno je bilo i je li optuženik 8. kolovoza 2025. pokušao suprugu udariti s tanjurom nakon čega je ona pobjegla u gospodarsku zgradu u koju se zaključala te je li to cjelokupno ponašanje optuženika kod žrtve izazvalo osjećaj poniženja te straha i uznemirenosti za vlastiti život i sigurnost.

6. Izvedeni dokazi

6.1. Žrtva UJ je koristila zakonsku blagodat ne iskazivanja.

6.2. Nadalje, uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedokinje GJ s dokaznog ročišta, a koja svjedokinja je u iskazu navela da je kćer optuženog MJ i žrtve UJ, da je većinu puta bila prisutna svađama i verbalnim sukobima između njezinih roditelja jer živi s njima u kući. Navela je da je čula da otac govori mami "kurvo, jebo ti Z mater, ti si niškoristi.", no nije čula da otac govori „Kurvo, ubit ću te, odslužit ću te, biut ću na naslovnici kada te riješim“. Ona osobno nije vidjela fizički sukob između roditelja, ali joj je majka o tome govorila. Dodala je i kako se njezini roditelji svađaju oduvijek i da se to unazad godinu dana intenziviralo zbog konzumacije alkohola od strane njezinog oca. Opisala je i da su se svi događaji odvili zapravo kada je otac pod utjecajem alkohola, a to se događa od otprilike jednom tjedno, s time da je navela da je njen otac kada trijezan, potpuno normalan i dobar čovjek. Svjedokinja je opisala i da joj je majka rekla da ju je otac pokušao udariti tanjurom na dan kada je pozvala policiju, a mjesec dana prije toga da je na nju išao nožem. Ona je naišla na svađu kada se odvijao događaj s tanjurom, no isto nije vidjela, već je izašla izvan kuće jer su se roditelji svađali i nije htjela tome prisustvovati. Majka joj je rekla da je tada pobjegla u gospodarske zgrade gdje se zaključala te da je otac onda došao za njom. Navodi da nije vidjela ozljede na majci, osim ono što je ona rekla, kao što je rekla da ima kvrgu na glavi kada se udarila o klupčicu od prozora izbjegavajući nasrtaj oca na nju nožem. Događaj vezan za situaciju s tanjurom je njoj majka ispričala nakon što se ona vratila s policije, a ona je zvala policiju zbog svađe, a ne zato što je vidjela taj fizički sukob. Navela je i da je njoj majka rekla da je otac govorio "kurvo, ubit ću te, odslužit ću te, bit ću na naslovnici kad te riješim", i to u situaciji kada je na nju nasrtao nožem. Navodi da je majka rekla da je zbog situacije s nožem bila uznemirena. Također je navela da njezin otac nije ništa poduzimao zbog problema s alkoholom.

Dopunski ispitana na raspravi svjedokinja GJ je navela da je ova prijetnja koju joj je majka ispričala da joj je otac rekao "kurvo ubit ću te, odslužit ću te, bit ću na naslovnici kad te riješim" bila u sedmom mjesecu, time da ona to nije osobno čula. Na daljnji upit navela je da ovo što je izjavila da je čula da je otac govorio majci "kurvo, jebo ti bog mater ti si niš koristi", da se to više puta ponavljalo, odnosno, to je bila standardna priča kad su se otac i majka posvađali. Na upit ZOKDO navela je da ona ne zna koji bi bio specijalni povod svađa između oca i majke. Preda njom nije bilo fizičkih napada, već samo verbalnih. Prilikom tih svađa uznemireni su bili i otac i majka te su oboje izgovarali uvrede jedan drugome, s razlikom da majka ne psuje. Navela je da ona sada ne bi mogla reći da je otac bio agresivniji u tim verbalnim prepirkama od majke, time da su si jedan i drugi svašta izgovarali. Na daljnji upit navela je da njoj majka nije pokazala tu kvrgu na glavi za koju joj je rekla da je zadobila u ovom događaju kada je udarila glavom u klupčicu. Na daljnji upit navela je da je razlog zbog kojeg je ona pozvala policiju bio strah da bi se majci prilikom svađe s ocem moglo nešto dogoditi. Time da je dodala da to nije bila prva takva svađa. One su bile učestale u posljednjih šest mjeseci, time da je ona policiju pozvala da spriječi da se takve svađe ne bi dalje ponavljale. Zapravo, nije ju bilo toliko strah da bi se majci moglo nešto dogoditi, već je policiju pozvala da se ubuduće takve svađe ne događaju jer se ni ona ne osjeća ugodno kada se to događa. Dodala je kako je majka odrasla osoba te da se ona sama zna brinuti za sebe, tako da vjeruje da bi majka sama zatražila intervenciju policije u slučaju da se osjeti ugroženo. Na upit braniteljice navela je da su njezini roditelji u braku pedeset godina i prilikom tih svađa bi možda dan ili dva među njima još bilo napetosti, a nakon toga bi se ponašali kao da se ništa nije dogodilo. Na daljnji upit kakav otac je optuženik prema njoj i bratu, svjedokinja je navela da je on za nju dobar čovjek. Na daljnji upit suda svjedokinja je navela da ona ne zna tko inicira te svađe između njenih roditelja, misli da su i majka i otac krivi. Njezin otac je normalan i dobar čovjek kada ne pije, a dok popije onda postaje agresivniji jer se vraća na neke teme iz prošlosti. Kada njen otac nije pod utjecajem alkohola onda takvih svađa među njima nema, barem koliko ona zna. Na daljnji upit navela je i da se njoj majka samo u te dvije situacije žalila na postupanje oca. Ujedno, navela je da je i prije ovog događaja intervenirala policija u njihovoj obitelji, a to je bilo prije deset ili više godina. Vezano uz prijetnju koju joj je majka ispričala da joj je uputio otac, svjedokinja je navela da je za to pitala oca te joj je on rekao da nije prijetio i da majka laže. Na daljnji upit braniteljice navela je da od ovog događaja koji joj je majka ispričala da joj je otac prijetio pa do intervencije policije u kolovozu majka joj nije izgledala ustrašeno ni uznemireno, sve je bilo normalno. Svjedokinja je na kraju navela kako bi voljela da se ovaj postupak što prije završi.

Prilikom izlaska svjedokinje iz sudnice optuženik je za njom oštrijim glasom doviknuo: "znaš da si mi sad time produžila zatvor".

6.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra, dr. Željka Marinića proizlazi da je kod optuženika prisutno višegodišnje konzumiranje alkoholnih pića, a koje je s vremenom dovelo do razvoja alkoholne bolesti s cijelim nizom osobnih, obiteljskih i širih socijalnih poteškoća. Iz nalaza proizlazi i kako je dugogodišnje konzumiranje alkohola rezultiralo oštećenjem središnjeg živčanog sustava i cerebralnih struktura tako da su sada prisutne i promjene iz kruga početnog psihoorganskog sindroma. Vještak je naveo kako je razvoj alkoholne bolesti i akutne alkoholiziranosti, uz duboko poremećene obiteljske međuodnose i ostale okolnosti koje su utvrđene kod optuženika utjecalo na njegovo ponašanje i odlučivanje tako da je njegova mogućnost shvaćanja svojih postupaka i vladanja voljom bila smanjena, ali ne i bitno. S obzirom na razvoj alkoholne bolesti i ponašanje optuženika, vještak je preporučio izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, time da je vještak dodao i da ukoliko optuženik ne bi bio uključen u terapijski program, da postoji značajna vjerojatnost od ponovnog učina kaznenog djela, pa i težeg stupnja.

Vještak je na raspravi na upit braniteljice naveo da se za potrebe vještačenja služio dokumentacijom koju je i naveo u pisanom nalazu i mišljenju. Na daljnji upit je pojasnio kako je u nalazu napisao da je zbog konzumiranja alkohola kroz dulje vrijeme kod optuženika došlo do oštećenja cerebralnih struktura tako da su se počeli razvijati sindromi iz kruga početnog psihoorganskog sindroma. Organski psihosindrom predstavlja oštećenje mozga s pratećim psihičkim poteškoćama u smislu pojednostavljenja ličnosti i osiromašenja psihičkog statusa uz otežanu kontrolu vlastitih postupaka. Na poseban upit odgovorio je da on nije u dostupnim podacima naišao na podatke koji bi govorili o pojavnosti apstinencijske krize, a niti je optuženik sam verbalizirao da je imao takvih smetnji. Na daljnji upit odgovorio je da je napisao u nalazu i mišljenju da su kod optuženika evidentirani depresivni pomaci u raspoloženju, a što je posljedica njegovog razvoja i kasnijih životnih prilika, ali boravak u pritvoru nije za nikoga ugodan pa tako niti za optuženika. Nadalje je naveo da su značajke ličnosti optuženika navedene u spisu, no kada se nalazi u alkoholiziranom stanju, a i zbog već ranije spomenutih psihoorganskih promjena, tada su iste znatno više izražene. Na poseban upit odgovorio je da su simptomi alkoholne bolesti višegodišnje konzumiranje alkohola i promjene na tjelesnom planu uz otežano obiteljsko i šire socijalno funkcioniranje. Vještak je naveo i da optuženik već duže vrijeme apstinira jer se nalazi u pritvoru, tako da je njegov vanjski izgled sada daleko bolji nego prilikom provođenja vještačenja. Na poseban upit vještak je odgovorio da je on sam s obzirom na dugogodišnje kliničko iskustvo u mogućnosti postaviti dijagnozu alkoholizma već na osnovu pregleda i razgovora s pacijentima.

6.4. Nadalje, iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi da su policijski službenici 8. kolovoza 2025. oko 19,40 sati zaprimili dojavu od GJ te da su po dojavi upućeni na adresu [adresa], gdje su po dolasku zatekli UJ i MJ.

Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu proizlazi da je okrivljenom ŠJ **.**.2025. utvrđena koncentracija alkohola od 1,33 g/kg.

Iz zapisnika o zaprimanju kaznene prijave proizlazi da je UJ protiv optuženika podnijela kaznenu prijavu u Policijskoj postaji Sveti Ivan Zelina PUZ-a, i to 8. kolovoza 2025.

7. Ocjena dokaza

Sud je iskaz svjedokinje GJ, a koji je ona dala pred sucem istrage u prethodnom postupku u cijelosti cijenio istinitim. U odnosu na iskaz ove svjedokinje s rasprave, iako je u bitnome istovjetno iskazivala, sud je stekao dojam da je GJ ipak nastojala ublažiti poziciju optuženika, kao njenog ocu te umanjiti njegovu odgovornost za učin ovih kaznenih djela. Naime, upravo je svjedokinja bila ta koja je zatražila intervenciju policije, time da je kod ispitivanja pred sucem istrage u cijelosti opisivala samo postupanja njenog oca prema majci u tom događaju, a ne i obratno, pa je jasno kako je zapravo upravo postupanje optuženika prema žrtvi bilo okidač za traženje te intervencije, a što je samo dokaz ozbiljnosti samog događaja, odnosno da se tu nije radilo o nekoj bezazlenoj svađi između bračnih drugova. Da je tome tako svjedoči i kaznena prijava koju je potom njena majka podnijela protiv oca u policijskoj postaji, ali i sama činjenice da se žrtva uslijed postupanja optuženika morala sakriti i zaključati u gospodarsku zgradu. Nadalje, iako je svjedokinja u iskazu pred sudom iskazivala o tome kako su i otac i majka jednako intenzivni u svojim svađama, značajno je da je ona navela i to da se takve svađe javljaju samo kada je otac pod utjecajem alkohola, time da je izjavila da kada otac ne pije da je on dobar čovjek, a što je više puta ponovila. Iz takvih njezinih izjava proizlazi zaključak da njen otac nije dobar čovjek kada je pod utjecajem alkohola, a što se očituje i u riječima koje je optuženik izgovarao žrtvi u tim situacijama, a koje je i sam u obrani potvrdio. Iako je svjedokinja iskazivala o tome da ona nije osobno svjedočila situacijama kada je optuženik prijetio žrtvi i kada je na nju fizički nasrtao, ista je navela kako joj je te situacije ispričala majka i da je pritom bila uznemirena. Ovdje je potrebno napomenuti i kako je optuženik odmah nakon što je ova svjedokinja na raspravi dala svoj iskaz, a prilikom njezinog izlaska iz sudnice, istoj glasnije i grubo dobacio "znaš da si mi sad time produžila zatvor", a što govori u prilog odnosu optuženika prema članovima njegove obitelji, a time i očitom motivu zbog kojeg je svjedokinja na sudu ublažila svoj iskaz u odnosu na ono što je iskazivala u prethodnom postupku.

Sud je nalaz i mišljenje vještaka cijenio kao stručan. Nije utvrđen niti jedan razlog koji bi doveo u pitanje navode iz nalaza i mišljenja vještaka.

Sud je materijalnu dokumentaciju cijenio kao istinitu jer stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje vjerodostojnost te dokumentacije.

Sud nije cijenio kao istinitu obranu optuženika s rasprave, a u kojoj je isti negirao sporne činjenice u ovom kaznenom postupku. Naime, sud je cijenio kako je ova obrana optuženika u cijelosti bila usmjerena prema otklanjanju kaznene odgovornosti optuženika od sebe, a što uostalom proizlazi i iz toga da je optuženik kada je na iste te okolnosti ispitan u prethodnom postupku naveo da mu je žao i da se zbog toga žrtvi ispričava. Ovdje je potrebno napomenuti i kako je iz same obrane optuženika razvidno na koji se način isti odnosi prema žrtvi, a budući da je za nju i u svojoj obrani navodio da je kurva te je za nju iznosio ružne riječi i zaključke te je bio grub u svojoj interpretaciji.

8. Činjenična utvrđenja

Uzimajući u obzir navedene materijalne dokaze, u vidu službene zabilješke o dojavi te kaznene prijave koju je ponijela žrtva protiv optuženika te dovodeći iste u vezu s iskazom svjedokinje GJ, koji je prethodno analiziran, a u kojem je ista detaljno opisala ponašanje optuženika, verbalnu agresiju koju je optuženik prema žrtvi iskazivao te fizičke nasrtaje o kojima ima posredna saznanja od žrtve, sud je kao nesporno utvrdio kako je optuženik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 kako je to činjenično i opisno. Time da i sam optuženik u obrani na raspravi nije sporio da bi žrtvi više puta izgovarao riječi sadržaja „kurvo, jebo ti Z mater, ti si niš koristi“, a da je pritom bio pod utjecajem alkohola. Činjenica da optuženik ima problema s konzumacijom alkohola, koji konzumira često, proizlazi ne samo iz iskaza žrtve GJ, već i iz nalaza i mišljenja vještaka. Da je cjelokupno ponašanje optuženika kod žrtve izazvalo osjećaj poniženja te straha i uznemirenosti za vlastiti život i sigurnost proizlazi iz činjenice da je ona sve to ispričala svojoj kćeri, kao i da je na koncu protiv optuženika podnijela i kaznenu prijavu. Činjenica da je žrtva tijekom svađa s optuženikom istome verbalno i uzvratila, ne isključuje, niti umanjuje odgovornost optuženika za počinjenje ovog kaznenog djela.

Naime, ovdje je potrebno napomenuti kako kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 čini onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Citirano kazneno djelo propisano je kao blanketno kazneno djelo koje izravno upućuje na definiciju nasilja u obitelji sadržanu u odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. To znači da su modaliteti radnje počinjenja kaznenih djela i prekršaja u osnovi isti. Jedine stvarne razlike sadržane su u dijelu kaznenopravne odredbe u kojoj se propisuje da se mora raditi o teškom kršenju propisa o zaštiti od nasilja u obitelji te u posljedici koja se kod kaznenog djela sastoji u dovođenju člana obitelji ili bliske osobe u ponižavajući položaj ili izazivanju straha za sigurnost člana obitelji ili njemu bliske osobe. Pitanje definiranja da li se u konkretnoj situaciji radi o kaznenom djelu ili prekršaju bavio se i Vrhovni sud Republike Hrvatske koji je u svom tumačenju naveo da je nužno da radnja bude određenog intenziteta, većinom da se ponavlja u određenim vremenskim razmacima (koji ne smiju biti predugi) pri čemu njen modus operandi može i varirati (odluka VSRH III-Kr 149/08). U toj odluci Vrhovni sud upućuje na ponavljanje nasilja kao mogućeg kriterija razlikovanja kaznenog djela i prekršaja, odnosno ističe se da je i radnja izvršenja snažnog intenziteta koja traje neko vrijeme dovoljna te da nije nužno u tom slučaju i ponavljanje. Uslijed svega navedenog, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da se optuženik nasilnički ponašao prema oštećenici u razdoblju od jedne godine, da je intenzitet tog nasilničkog ponašanja bio vrlo visok i učestao te je uključivao ozbiljne verbalne napade, ali i pokušaje fizičkog nasrtaja prema žrtvi, jasno je kako takvo postupanje po svom intenzitetu itekako ulazi u sferu kaznenog prava, odnosno da su time ostvarena obilježja kaznenog djela iz članka 179a KZ/11.

Pritom je u postupku utvrđeno da je žrtva supruga optuženika, pa time ona ima svojstvo bliske osobe po članku 87. stavku 9. KZ/11.

Nadalje, iz detaljnog iskaza svjedokinje GJ vezano uz prijetnje koje joj je žrtva ispričala da joj je optuženik izrekao, zatim načinu i okolnosti pod kojima su iste izrečene, pritom uzimajući u obzir da je optuženik prilikom izricanja prijetnji prema žrtvi nasrtao s nožem, a da je ona za vrijeme izbjegavanja tog nasrtaja udarila glavom u klupčicu prozora te zadobila kvrgu na glavi, sud je nesporno utvrdio i da je optuženi SJ počinio i kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

Ujedno, i sama je svjedokinja GJ navela kako je njezina majka bila uznemirena kada joj je ispričala o prijetnjama koje joj je optuženik izrekao pa je jasno kako je izrečene prijetnje shvatila ozbiljno.

Stoga, sud smatra nespornim da je optuženi ĆJ žrtvi izgovorio riječi koje su jasno upućivale na prijetnju smrću njoj kao bliskoj osobi optuženika. Pa kada se to dovede u vezu s načinom na koji su ove riječi izgovorene, kontekstu i okolnostima u kojima su izgovorene te situacijama i nasilju koje je toj prijetnji prethodilo, ove riječi su bile ozbiljne i objektivno podobne da kod svakog, pa tako i kod žrtve izazovu ozbiljan strah za vlastiti život. Slijedom navedenog, takve riječi predstavljaju jasno i nedvojbeno na prijetnju smrću, a kako to u optužnici zakonski kvalificira državni odvjetnik. Dio obrane optuženika u kojoj isti negira da bi izrekao prijetnje žrtvi, sud nije utvrdio kao vjerodostojnu, već usmjerenu isključivo ka otklanjanju kaznene odgovornost optuženika od sebe.

Budući da je žrtva DJ supruga optuženika, pa time i bliska osoba po članku 87. točki 9. KZ/11, kazneno djelo prijetnje na koje je optuženik osuđen kvalificirano je kao kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11

9. Pravna kvalifikacija

Kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 čini onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

Kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, dok je stavkom 3. istog članka propisano da je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj, da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Bliske osobe prema članku 87. KZ/11 su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

Sukladno članku 10. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci te zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

10. Razlozi o krivnji

Kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 optuženik je počinio s oblikom krivnje izravnom namjerom jer je bio svjestan da time ostvaruje obilježja ovog djela te je to i želio učiniti.

Optuženik je i pri počinjenju kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11 postupao s izravnom namjerom. Radi se o ciljanom ponašanju usmjerenom na zastrašivanje i uznemiravanje žrtve. Optuženi SJ je bio svjestan da će izgovaranjem inkriminiranih prijetećih riječi žrtvu uznemiriti i ustrašiti te je isto i želio učiniti.

Optuženik je prema nalazu i mišljenju vještaka tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno.

11. Zaključak o postojanju kaznenog djela

Uzevši u obzir sve prethodno navedeno, sud je nesporno utvrdio da je optuženi SJ postupajući s izravnom namjerom počinio dva kaznena djela, i to kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 i kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11, i to upravo na način kako mu je to optužnicom državnog odvjetnika i stavljeno na teret.

12. Odluka o kazni

Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženom SJ za počinjena kaznena djela, a uzimajući u obzir okvir za izricanje kazne za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 1. i 3. KZ/11 i kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11, sud je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženika, prijašnji život optuženika, njegovu raniju osuđivanost, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

Olakotnom okolnosti na strani optuženika sud je cijenio činjenicu da je isti osoba visoke životne dobi, kao i da je tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, no ne i bitno. Olakotnim je cijenjeno i što je optuženik do sada kazneno neosuđivana osoba te prekršajno nekažnjavana.

Kao otegotnu okolnost sud je cijenio optuženiku dulje vremensko razdoblje u kojem je utvrđeno da je činio kazneno djelo iz članka 179a KZ/11, kao i više različitih modaliteta činjenja ovog kaznenog djela, a po čemu je po ocjeni suda optuženik pokazao na upornost u svom protupravnom postupanju. Time je došlo i do povrede zaštićenog društvenog dobra u većoj mjeri, no što je to inače uobičajeno kod ovakvih kaznenih djela. Također, optuženik u ovom kaznenom postupku nije pokazao kritičnost prema svojim postupcima. Otegotnim je cijenjeno i postupanje optuženika u ovom postupku, a koje se očituje u grubom komentaru koji je optuženik uputio svojoj kćeri, GJ, a kada je ista ispitana u svojstvu svjedoka. Također, optuženik nije pokazao nikakvu kritičnost prema činjenici njegove prekomjerne konzumacije alkohola, a koja bi sudu eventualno ukazala na volju optuženika za izlječenjem pa time i prevencije ponovnog počinjenja kaznenih djela.

Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, činjenicu da je za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 zapriječena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, a za kazneno djelo iz članka 179a KZ/11 kazna zatvora od jedne do tri godina, sud je optuženiku za kazneno djela iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, a za kazneno djelo iz članka 179a KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te mu je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca. Pritom je sud ocijenio da se samo kaznom zatvora može postići svrha kažnjavanja propisana zakonom. Stoga je ocjena suda da će se upravo ovom osudom na koju je optuženik osuđen postići svrha kažnjavanja, odnosno utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, utjecati na druge da ne čine kaznena djela kroz svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, a izraziti će se i primjerena društvena osuda zbog učinjenog kaznenog djela. Ujedno, optuženiku će se dati prilika da se kroz izrečenu sigurnosnu mjeru uključi u postupak liječenja od alkohola, a koji bi na njega trebao utjecati na način da se više ne javi kao počinitelj kaznenih djela.

Optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme u kojem mu je u ovom kaznenom predmetu bila oduzeta sloboda.

13. Sigurnosna mjera

Optuženom SJ je izrečena i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu iz članka 69. KZ/11, budući da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je optuženik osoba kod koje je prisutno višegodišnje konzumiranje alkoholnih pića, a koje je s vremenom dovelo do razvoja alkoholne bolesti s cijelim nizom osobnih, obiteljskih i širih socijalnih poteškoća, a što je, između ostalog, uz ostale obiteljske okolnosti prisutne kod optuženika dovelo do toga da je tempore criminis mogućnost shvaćanja postupaka kod optuženika i vladanja voljom bila smanjena, ali ne i bitno. Ujedno, vještak je preporučio izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, time da je vještak dodao i da ukoliko optuženik ne bi bio uključen u terapijski program, da postoji značajna vjerojatnost od ponovnog učina kaznenog djela, pa i težeg stupnja.

Potrebno je napomenuti i kako je optuženik alkotestiran 8. kolovoza 2025., a kada mu je utvrđena koncentracija alkohola od 1,33 g/kg.

Dakle, optuženik je ova djela počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu te postoji opasnost da bi zbog te ovisnosti u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo.

Ova sigurnosna mjera će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

14. Troškovi

Optuženi SJ je obvezan na snašanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 eura, a koji je trošak odmjeren uzevši u obzir trajanje ovog postupka i brojnost provedenih radnji u istom. Ujedno, isti je obvezan nadoknaditi trošak vještačenja u visini od 850,00 eura, a tu se radi o stvarno nastalom trošku u ovom kaznenom postupu. Ujedno, sud je optuženika temeljem članka 145. stavka 4. u svezi članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP obvezao i na plaćanje troškova postavljene braniteljice po službenoj dužnosti i to u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem. Sud je ocijenio kako snašanjem ovih troškova neće biti ugrožena egzistencija ovog optuženika, budući da je isti naveo kako prima mirovinu od 1.100,00 €, kao i da je vlasnik nekretnine. Optuženik je ovaj trošak dužan platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

U Zagrebu 12. prosinca 2025.

Sutkinja:

Olja Krčar Mišić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi ulaganja odgovora, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. OKDO Zagreb

2. Optuženik

3. Braniteljica po službenoj dužnosti,

4. U spis