REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] I 5

Poslovni broj: Us I-1800/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Dubravko Zeljko, odvjetnik u Rovinju, Monfiorenzo 6, protiv tuženika Državne geodetske uprave, OIB: 84891127540, Samostalne služe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi potvrđivanja elaborata 4. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/24-07/428, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 24. rujna 2024. i rješenja Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Rovinj-Rovigno KLASA: 932-06/24-02/100, URBROJ: 541-29-07/3-24-4 od 10. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Rovinj-Rovigno KLASA: 932-06/24-02/100, URBROJ: 541-29-07/3-24-4 od 10. lipnja 2024. odbijeno je potvrđivanje elaborata izrađenog za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Mbr. 324914), k.č.br. *2507 k. o. [katastarska općina] (Mbr. 324914) za naručitelja IJB, Holderlinstr. 5, Munchen, 81369 Munchen.

2. Rješenjem tuženika KLASA: UP-II-932-07/24-07/428, URBROJ: 541-11/5- 24-2 od 24. rujna 2024. odbijena je žalba ovdje tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja.

3. Tužitelj je ovom sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, navodeći da je njegov geodetski elaborat izrađen u skladu s čl. 6. st. 1. toč. 14. Pravilnika o geodetskim elaboratima i da točno prikazuje stvarno stanje na terenu. Ističe da upravno tijelo Grada Rovinja iz nejasnih razloga ne prihvaća postojeće stanje i nastoji osporiti postojanje k.č. *2507 k. o. [katastarska općina] i objekta koji na njoj postoji najmanje od 1837. godine. Tužitelj naglašava da se samo oko 20% katastarskih čestica u Hrvatskoj podudara sa stanjem na terenu te da je zbog zastarjelih izmjera iz 19. stoljeća Državna geodetska uprava predvidjela mogućnost izrade elaborata radi usklađenja. Utvrđena razlika u površini od 1248 m2 rezultat je suvremene izmjere, a ne "grube pogreške". Iz prakse navodi da je katastar redovito prihvaćao elaborate s većim odstupanjima, osim u slučajevima kada je postojala intervencija zainteresiranih osoba, te u ovom slučaju. Kao primjer nesklada između katastra i stvarnosti dostavlja snimku Geoportala DGU iz koje je vidljivo da dio zgrade u kojoj se nalazi Upravni sud u Rijeci stoji na čestici evidentiranoj kao javno dobro (ulica). Tužitelj tvrdi da prvostupanjsko tijelo nije obrazložilo kako je utvrdilo da na k.č. *2507 ne postoji objekt, niti kako su „ostatci spremišta“ navodno završili na k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Ističe da na terenu nema nikakvog spremišta te da se ne može „izbrisati“ čestica i premjestiti objekt star 150 godina. Smatra da je Odjel za katastar Rovinj postupio po nezakonitom zahtjevu Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanja akata Grada Rovinja, koji je jednostavno naložio da k.č. *2507 k. o. [katastarska općina] i objekt na njoj ne smiju postojati te trijumfalno zaključio kako je u cijelosti udovoljeno želji Grada da se zgradna katastarska čestica *2507 sa svojim objektom jednostavno izbriše iz svojeg 150 godišnjeg postojanja, a kako se njegovo fizičko postojanje na terenu ne može ukloniti, on je jednostavno premješten na k. č. [katastarska čestica] dok je k.č. *2507, sve k. o. [katastarska općina] jednostavno nestala. Kao dokaze iznesenom tužitelj predlaže svoje saslušanje i vještačenje po vještaku geodetske struke radi utvrđivanja stvarnog stanja i zakonitosti elaborata.

4. Slijedom svega navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom traži od suda donošenje presude kojom će se poništi osporeno rješenje, potvrdi geodetski elaborat za k. č. [katastarska čestica] i k.č. *2507 k. o. [katastarska općina] te naložiti tuženiku isplatu troškova postupka.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te je predložio odbiti tužbeni zahtjev.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 19. studenog 2025. sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenoj raspravi na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, opunomoćenik tužitelja ustrajao je u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva. Priložio je u spis stručni članak prof. dr. sc. KJ s Geodetskog fakulteta, Zavoda za primijenjenu geodeziju, Katedre za zemljomjerstvo i CJ dipl. ing. geod., iz kojeg je razvidno da se jedino novom izmjerom mogu obnoviti katastarski planovi izrađeni ranijom grafičkom izmjerom budući da se 80% njih ne podudara sa stvarnim stanjem. Također je dostavio i katastarske mape iz 1873. godine iz koje je vidljivo da je sporna čestica 2507/Z evidentirana te da se nalazi unutar granica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje granice u tom premjeru ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, koje tužitelj drži jedino relevantnim, a koje je prikazano u njegovom elaboratu. Slijedom svega navedenog, po provođenju dokaza navedenih u tužbi, predložio je usvajanje tužbenog zahtjeva na način da se presudom poništi rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog tijela uz vraćanje na ponovni postupak.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika i njime potvrđenog prvostupanjskog rješenja, sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te onu koja se nalazi u spisu upravnog postupka. Sud je odbio provesti ostale po tužitelju predložene dokaze (njegovim saslušanjem i vještačenjem po vještaku geodetske struke) ocijenivši da je provođenje istih suvišno kraj činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnog postupka i upravnog spora. Naime, u konkretnom je slučaju sporno pitanje pravilne primjene materijalnog prava što će biti pojašnjeno u nastavku.

8. Razmatrajući sva sporna pitanja spora, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je ovdje tužitelj 16. veljače 2024. podnio

prvostupanjskom tijelu zahtjev za pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama i drugim građevinama te evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih, već evidentiranih, katastarskih čestica na k.č. *2507 i 5681/3 k. o. [katastarska općina].

10. Zaključkom od 19. ožujka 2024. prvostupanjsko tijelo odredilo je ovdje tužitelju rok od 60 dana za uklanjanje utvrđenih nedostataka. U citiranom zaključku je navedeno da je međa između predmetnih k. č. br. [katastarska čestica] i k.č.br. *2507 prema susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] pogrešno interpretirana na štetu susjedne katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica] i da izmjereno spremište položajno pripada k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, konstatira da je uvidom u digitalne ortofoto karte od DOF 53 do DOF 2020 vidljivo postojanje suhozida kao međe između predmetnih k. č. br. [katastarska čestica] i *2507 sa susjednom k. č. br. [katastarska čestica] koji odgovara i kopiji katastarskog plana, a da se elaboratom i površina povećava za 1284 m2, pri čemu je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da se ne radi o gruboj pogrešci prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata (čl. 93. st. 2. i 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj: 112/2018) Dana 24. studenog 2022. Odjelu za katastar nekretnina Rovinj-Rovigno obratio se Grad Rovinj-Rovigno, Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu i izdavanje akata, dopisom (KLASA: UP/I-361-05/22-30/000087, URBROJ: 2163-8-05-02/5-22-0007, Rovinj, 23. studenog 2022.) koji je zaprimljen u KLASI: 938-08/2022-02/464. Obratili su se u svojstvu Upravnog tijela koje vodi postupak u KLASA: UP/I-361-03/22-30/87 za izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. prema Zakonu o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) za zgradu izgrađenu na k.č.br. *2507 k. o. [katastarska općina], a po zahtjevu stranke KJB, DE-81369 München, Hoelderlinstr. 5. Između ostalog, u spomenutom dopisu Grada Rovinja navedeno je kako uvidom u digitalnu ortofoto kartu, DOF 68, kao i DOF 2011 predmetna građevina nije vidljiva već da su na predmetnim snimkama vidljivi tragovi zidova. Pri tome je od ovog Odjela zatražena informacija je li zgrada vidljiva na Državnoj snimci iz zraka prije 15. veljače 1968., podatke o vremenu evidentiranja zgrade u katastarskom operatu te dostavu drugih podataka, raspoloživih skica i dokumenata, a sve vezano za katastarsku česticu k.č.br. *2507 k. o. [katastarska općina]. U KLASA: 938-08/22-02/464 ovaj Odjel, Gradu Rovinju, izdaje Uvjerenje sa podacima o k.č.br. *2507 upisanim u knjižnom djelu katastarskog operata (prijepis posjedovnog lista br. 5968) i grafičkog dijela (kopiju katastarskog plana). Nakon što je izvršen terenski uviđaj i utvrđeno da vidljivi ostaci objekta na DOF 53/68 pripadaju k. č. br. [katastarska čestica] ovaj Odjel izdaje Uvjerenje, Gradu Rovinju, KLASA 938-08/2022-02/472, da je identifikacijom utvrđeno da na k.č.br. *2507 nije vidljiva građevina na prikazanoj snimci iz zraka izrađenoj temeljem snimanja iz zraka obavljenog 1968. godine. Obzirom da izvoditelj u određenom roku nije postupio po citiranom zaključku, iako je bio upozoren na posljedice nepostupanja, to je temeljem odredbe čl. 81. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj: 59/18), prvostupanjsko tijelo odbilo potvrđivanje elaborata.

11. Žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja tuženik je odbio pozivom na navode iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja.

12. Prema odredbi čl. 91. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj: 112/18, 39/22 i 152/24, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

13. Prema odredbi čl. 6. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj: 59/18 i 112/18, dalje: Pravilnika) geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu, između ostalog, diobe ili spajanja katastarskih čestica, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama, evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica.

14. Prema odredbi čl. 23. Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija propisanih Zakonom, a koji se odnose na razlike u površini između katastarskih čestica katastra zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina (st. 1.). Površinski kriteriji iz st. 1. ovoga članka primjenjuju se i kao sumarni kriterij kada je u nekom elaboratu, koji je izrađen za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina ili za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta obuhvaćeno više katastarskih čestica s time da se površinski kriteriji uvijek odnose i na pojedinačnu katastarsku česticu st. 2.).

15. Prema odredbi čl. 24. Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne.

16. Površinski kriterij definiran je odredbom čl. 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koji u st. 1. propisuje ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m[2] u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Stavak 2. propisuje ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m[2] u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Stavak 3. propisuje ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće je samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.

17. Među strankama nije sporno da se u konkretnom slučaju geodetskim elaboratom za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica površina povećava za 1284 m2 te da se ne radi o gruboj grešci prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata, slijedom čega sud zaključuje kako je zapreka za potvrđivanje elaborata odredba čl. 24. Pravilnika, obzirom na neispunjenje uvjeta površinskog kriterija.

18. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 116. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan te je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

19. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a kojom je propisano da stranka koji izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora. Stoga, kako je tužitelj izgubio ovaj spor, to je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova spora u skladu s odredbom čl. 147. st. 1. ZUS-a te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 4. prosinca 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Dubravku Zeljku, odvjetniku u Rovinju, Monfiorenzo 6

- Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak,

Gruška 20, Zagreb