Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-396/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, protiv protivnice osiguranja VPČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Ovr-674/2025-2 od 5. rujna 2025., dana 15. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnice osiguranja VPČ i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Ovr-674/2025-2 od 5. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je na temelju ovršnih isprava – rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, klasa: UP/I-415- 02/2024-001/01509, urbroj: 513-007-04/2024-01 od 26. studenoga 2024., rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, Ispostave Karlovac, klasa: UP/I-411-01/2024-08/01125, urbroj: 513-07-04-01-2024-01 od 3. rujna 2024., rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, Ispostave Karlovac, klasa: UP/I-410-23/2024-12/01079, urbroj: 513-007- 04-01-2024-0001 od 10. siječnja 2024. i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, Ispostave Karlovac, klasa: UP/I-411-01/2023- 08/00071, urbroj: 513-07-04-01-2023-01 od 4. rujna 2023., radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od 1.870,95 eura sa zateznim kamatama koje na iznos od 1.748,23 eura teku od 2. kolovoza 2025. do isplate, kao i troškova ovog ovršnog postupka u iznosu od 200,00 eura, određeno osiguranje na nekretninama u suvlasništvu protivnice osiguranja, i to

- na 14/252 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/B šuma gaće u topolovcu od 340 čhv 1223 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- na 14/504 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica drage od 2629 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- na 14/252 suvlasničkog dijela nekretnina:

kčbr. [katastarska čestica] hrtičak u belaj šuma od 1644 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] vaprika oranica, pašnjak od 1028 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] donja njiva oranica od 3442 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] vrtača šuma od 2172 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] zobišće pašnjak, šuma od 1061 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] lozica oranica od 3856 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] lozica oranica od 1075 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] u vuljaniću pašnjak od 899 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] rebar u oranica od 1385 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] dolac oranica od 2597 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] pod črišnjom vinograd od 1784 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] topolovac šuma od 626 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] topolovac šuma od 1734 m[2]

kčbr. [katastarska čestica] pušćika – vel. lo šuma od 12509 m[2] upisanih u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- na 14/504 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] prišnica pašnjak od 629 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka I izreke), određeno je da će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišno knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena (točka II izreke), određeno je da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja bi tu nekretninu kasnije stekla (točka III izreke) i naloženo je protivnici osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove postupka osiguranja u iznosu od 200,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 5. rujna 2025. (točka IV izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se protivnica osiguranja ne navodeći određeno zakonom propisane žalbene razloge. U bitnom navodi da dio poreznih obveza nije konačan te osporava njihov iznos i osnovu. Ističe da je naloženo osiguranje nerazmjerno visini navodne tražbine jer obuhvaća veliki broj nekretnina. Smatra da je povrijeđeno njeno pravo na očitovanje i načelo razmjernosti. Predlaže da županijski sud uvaži žalbu i ukine ili preinači pobijano rješenje na način da se prijedlog predlagatelja odbije odnosno da se odredi blaža mjera osiguranja.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) , u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje u tekstu: OZ) i čl. 290. OZ-a.

5. Sud prvog stupnja je pravilno i u skladu s odredbom čl. 296. OZ-a odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na nekretninama u suvlasništvu protivnice osiguranja, a na temelju ovršnih isprava iz odredbe iz čl. 23. toč. 4. OZ-a. Naime, prema odredbi čl. 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

6. O žalbenom navodu protivnice osiguranja da je povrijeđeno njeno pravo na očitovanje, treba reći da sukladno odredbi čl. 10. st. 1. OZ-a, ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac, bez održavanja rasprave. Nadalje, iz odredbi OZ-a ne proizlazi obveza suda da prijedlog za ovrhu odnosno prijedlog za osiguranje prije donošenja odluke o prijedlogu dostavlja ovršeniku odnosno protivniku osiguranja. Tako je odredbom čl. 42. st. 1. u vezi čl. 290. st. 1. OZ-a propisano da se protivniku osiguranja dostavlja tek rješenje o osiguranju, ne i prijedlog za osiguranje na očitovanje.

7. Na žalbeni navod da dio poreznih obveza nije konačan i da ih osporava treba reći da je u točki VI. svake ovršne isprave navedeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Također, treba reći i to da svaka ovršna isprava sadrži urednu potvrdu o izvršnosti i stoga predstavlja valjanu ovršnu ispravu kao što je to propisano odredbom čl. 23. toč. 4. OZ-a. Naime, ovršni sud nije ovlašten ispitivati zakonitost odluke koja predstavlja ovršni naslov (načelo strogog formalnog legaliteta) pa je takve prigovore protivnica osiguranja mogla isticati tijekom upravnog postupka i ne može ih s uspjehom isticati u ovom postupku osiguranja.

8. Žalbeni navod protivnice osiguranja da osporava iznos i osnovu poreznih obveza, predstavlja žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, o kojem sukladno odredbi čl. 52. OZ-a odlučuje sud prvog stupnja. O žalbenom navodu protivnice osiguranja kojim ističe da je rješenjem obuhvaćen veliki broj nekretnina što da nije u razmjeru s visinom tražbine, a koji sadržajno predstavlja prijedlog za ograničenjem sredstava i predmeta ovrhe, sukladno odredbi čl. 5. st. 2. OZ-a, također odlučuje sud prvog stupnja.

9. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. i čl. 290. OZ-a, odbiti žalbu protivnice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, kao što je odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 15. prosinca 2025.

Sudac

Goran Škugor