REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: P-788/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji toga suda Anđeli Bionda Martić, u pravnoj stvari tužiteljice GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Sandri Petrović (ranije Sandra Petrović Jakovina), OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, protiv prvotuženog FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženog DM, OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica iz [adresa], obojica zastupana po punomoćniku Josipu Jeliću, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Slavonskom Brodu, Augusta Cesarca 28, radi prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave 13. studenog 2025. u nazočnosti tužiteljice GM osobno, punomoćnice tužitelja Sandre Petrović, odvjetnice u Slavonskom Brodu, prvotuženog ŽM i drugotuženog DM te zamjenika punomoćnika tuženika Mirka Jelića, odvjetnika u Slavonskom Brodu, nakon javne objave presude 15. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica GM, [adresa] 35212, Garčin OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekla pravo vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu, površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu površine 298 m2, upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa su tuženici FM iz [adresa], Nikole [adresa] i DM iz [adresa] dužni trpjeti upis brisanja njihova prava vlasništva na tim nekretninama i upis prava vlasništva tih nekretnina u korist tužiteljice GM u navedenom ZK ulošku, a provedba se povjerava Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga Suda, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženicima da tužiteljici solidarno naknade troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje na te troškove teku od sljedećeg dana od dana objave ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.''

II Nalaže se tužiteljici GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženicima NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], i DM, OIB: [osobni identifikacijski broj], obojici iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.512,50 EUR (jednu tisuću pet stotina dvanaest eura i petnaest centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15. prosinca 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovome sudu 27. rujna 2023. podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu, površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu površine 298 m2.

1.1. Tužiteljica je u tužbi navela kako je ona u neprekidnom i samostalnom posjedu predmetne nekretnine. Nadalje, navela je kako su predmetne nekretnine označene u posjedovnom listu br. 559 za k. o. [katastarska općina] kao k. č. br. [katastarska čestica] Mjesna Rudina, u naravi oranica, površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Mjesna Rudina, u naravi oranica, površine 928 m2. Tužiteljica je navela kako predmetne nekretnine ona zajedno sa svojim suprugom održava i koristi i iste su neodvojivo povezane s obiteljskom kućom tužiteljice u kojoj ona stanuje sa svojom obitelji već dugi niz godina i čija je knjižna vlasnica a koja nekretnina je označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Tužiteljica je navela kako ona na predmetnim nekretninama svo vrijeme ima nesmetan i samostalan posjed predmetnih nekretnina koju redovito održava i nikada joj nitko nije osporavao ili smetao posjed. S tim u svezi tužiteljica je navela kako tuženici nisu nikada bili u posjedu predmetne nekretnine niti su isti zahtijevali i za isti se raspitivali.

Tužiteljica je navela kako su u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici predmetne nekretnine uknjiženi tuženici i to u suvlasničkom dijelu 1/3 upisanim pod red. br. 2 prvotuženik FM i u suvlasničkom dijelu 1/3 po red. br. 3 drugotuženi DM. Tužiteljica je navela i kako je ona predlagala tuženicima usklađivanje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem vlasništva, na što su se tuženici oglušili.

2. U odgovoru na tužbu tuženicu su osporavali navode tužiteljice da bi ona bila u neprekidnom i samostalnom posjedu nekretnina upisanih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i navode tužiteljica bi ona svo vrijeme imala nesmetan i samostalan posjed predmetnih nekretnina, kao i da tužiteljica održava predmetne nekretnine i da tuženici nikad nisu bili u posjedu predmetne nekretnine, da nisu zahtijevali predmetne nekretnine i da se nisu raspitivali o njima. Nadalje, tuženici su u odgovoru na tužbu naveli kako osporavaju sve navode tužbe.

3. Podneskom od 23. travnja 2024. tužiteljica se očitovala na navode tuženika iz odgovora na tužbu. Tužiteljica je navela kako tuženici osporavaju navode tužbe, ali niti jedan svoj navod ne potkrepljuju konkretnim argumentima ni dokazima, a također je navela kako osporavanje tuženika nije ni činjenično točno.

Nadalje, tužiteljica je ustrajala s navodima da je ona u neprekidnom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina. Tuženica je navela kako je ona 4. Suvlasnički dio: 1/3 dijela predmetnih nekretnina stekla nasljeđivanjem iza svoje pokojne majke BM temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj: O- 969/19-5 od 6. studenog 2019. godine. Tužiteljica je navela kako je njezina majka predmetni suvlasnički dio nekretnina stekla temeljem ugovora o kupoprodaji kojeg je sklopila sa svojom snahom ZM **.**.2003..

Nadalje, tužiteljica je navela kako je ZM navedenim ugovorom o kupoprodaji imala namjeru vlasništvo predmetnih nekretnina u cijelosti prenijeti na svoju svekrvu, BM, pokojnu majku tužiteljice, a nakon smrti njenog muža i sina BM, OM, a kojeg su nakon smrti naslijedili supruga ZM i sinovi FM i DM, ovdje tuženici, a koji su tada bili maloljetni. S tim u svezi tužiteljica je navela kako su potonji navodi vidljivi iz predmetnog ugovora o kupoprodaji, u kojemu se u članku 1. navodi: „Prodavatelj prodaje, a kupac kupuje nekretnine upisane u zk. ul br. [broj ZK uloška], i to k. č. br. [katastarska čestica], oranica u mjestu, površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], oranica u mjestu, površine 298 m2, sve u k. o. [katastarska općina].“

3.1. Tužiteljica je navela i kako je iz Poreznog rješenja Porezne uprave, Ispostave Slavonski Brod vidljivo da je predmetni ugovor o kupoprodaji prijavljen Poreznoj upravi 17. studenog 2003. i da se BM obvezuje platiti utvrđeni iznos poreza u roku od 15 dana od dana konačnosti rješenja i to na cijelu nekretninu, a ne samo na 1/3 suvlasničkog dijela. Nadalje, navela je kako su nakon smrti OM, sina BM i brata tužiteljice odnosno oca tuženika, vlasništvo na predmetnim nekretninama naslijedili njegova supruga ZM i sinovi FM i DM

– svatko u po 1/3 dijela temeljem zakona.

Tužiteljica je navela kako je predmetnim nekretninama raspolagala ZM, koja je predmetnim ugovorom o kupoprodaji prenijela vlasništvo na BM ZM u svom suvlasničkom dijelu i u suvlasničkom dijelu svojih tada maloljetnih sinova, odnosno prenijela je vlasništvo nekretnine u cijelosti na majku tužiteljice, BM.

3.2.Tužiteljica je navela kako je majka tuženika, ZM imala pravo sklapati ugovor i u ime svojih tada maloljetnih sinova jer je Obiteljski zakon („Narodne novine“ broj:162/1998) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora, u članku 97. stavku 3. određivao da roditelj ima pravo upravljati imovinom svog djeteta do punoljetnosti. Nadalje, navela je kako su tuženi FM i DM u vrijeme sklapanja navedenog kupoprodajnog ugovora bili maloljetni, ugovor nije bilo moguće provesti u zemljišnim knjigama za cijelu nekretninu jer omaškom odnosno neznanjem ugovornih strana nije prethodno zatraženo odobrenje Centra za socijalnu skrb. U svezi s navedenim tužiteljica je navela kako zbog navedenog po 1/3 suvlasničkih dijelova u zemljišnoj knjizi još uvijek glase na FM i DM, iako tuženici nisu vlasnici predmetne nekretnine. Tužiteljica je navela kako se dogodio prijenos posjeda, te je navela kako nije sporna niti pravna osnova za posjed niti dobra vjera svih stranaka.

3.3. Tužiteljica je navela kako važnim za utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnoj pravnoj stvari smatra i činjenicu da je pokojni OM, brat tužiteljice, sin BM, za života imao sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju sa svojom majkom BM, u kojem je BM na njegovo ime prenijela vlasništvo nekretnina koje su predmetom spora. Nadalje, navela je kako je nakon smrti OM, a kako bi se njegova supruga ZM oslobodila obveze uzdržavanja BM, sklopljen je predmetni ugovor o kupoprodaji spornih nekretnina, a obvezu doživotnog

uzdržavanja svoje majke BM preuzela je upravo tužiteljica, koja je s njom sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju 31. siječnja 2003. godine. Tužiteljica je navela kako je sklapanje predmetnih ugovora (ugovora o kupoprodaji i ugovora o doživotnom uzdržavanju između tužiteljice i BM) bio dogovor članova obitelji, a koji ugovor o kupoprodaji je realiziran i konzumiran u stvarnosti uvođenjem u posjed jer su tužiteljica, njezina majka BM i ZM navedenim pravnim poslovima imale namjeru riješiti svoje imovinske odnose i pitanje uzdržavanja BM. Tužiteljica je s tim u svezi navela kako je namjera bila da tužiteljica preuzme uzdržavanje svoje majke BM i vlasništvo nad nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Nadalje, navela je kako je istovremeno postojao dogovor da ZM i njezinoj djeci, ovdje tuženicima pripadnu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica Selište površine 5352 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica Praulje površine 2996 m2, a slobodne od svih tereta koji su do tad bili upisani u korist BM, koja se s danom sklapanja kupoprodajnog ugovora svojom izjavom br. OV-2904/03 odrekla prava služnosti doživotnog uživanja koja je do tada bila upisana na predmetnim nekretninama.

3.4. Slijedom svega navedenoga, tužiteljica je navela kako je ona uzdržavanje svoje majke preuzela nakon smrti svog brata OM, a s istom je sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju 31. siječnja 2003. godine. Posjed predmetnih nekretnina koje su ugovorom o kupoprodaji preneseni u vlasništvo Kate Sabljak 2003. godine, u cijelosti je prenesen na tužiteljicu jer je ona od smrti svog brata preuzela uzdržavanje svoje majke BM. Tužiteljica je u cijelosti ostala kod svih navoda iznesenih u tužbi te je navela kako iz svega navedenog proizlazi da je posjed tužiteljice istinit, zakonit i pošten, a s obzirom da se radi o proteku vremena od 20 godina, tužiteljica smatra kako je jedini relevantan element temeljem kojeg bi se ocjenjivala opravdanost stjecanja vlasništva na temelju dosjelosti trebalo bi biti poštenje posjednika, a kako je to propisano člankom 159. stavkom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17).

4. U podnesku od 9. listopada 2024. tuženici su naveli kako tužiteljica nije ispunila pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. S tim u svezi naveli su kako su tuženici suvlasnici na predmetnim nekretninama zajedno s tužiteljicom, i to svatko u 1/3 suvlasničkog dijela. U svezi s navedenim tuženici su naveli kako je za stjecanje nekretnine dosjelošću potrebno ispuniti pretpostavke koje za to traži zakon. Nadalje, naveli su kako pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju na temelju zakona istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, ako su ispunjeni i ostali uvjeti propisani Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

4.1.Tuženicu su naveli kako je s tim u svezi pored proteka vremena za stjecanje prava vlasništva potrebno i da posjed bude istinit, zakonit i pošten ili barem pošten, a sve sukladno članku 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pored navedenoga, tuženici su naveli i kako za stjecanje prava vlasništva dosjelošću isti Zakon predviđa nesmetano trajanje takvog posjeda minimalno deset, odnosno dvadeset godina.

4.2. Tuženici nisu osporavali činjenicu da je BM, majka tužiteljice predmetne 1/3 suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina kupila Ugovorom o kupoprodaji od 1. travnja 2003.g., kao niti činjenicu da je tužiteljica stekla vlasništvo 1/3 suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ruže Medunić broj O-969/19-5 od 6. studenog 2019.g. U svezi s potonje navedenim tuženici su su naveli kako iz predmetnog rješenja proizlazi da su se tuženici kao unuci pok. BM odrekli svojeg nasljednog dijela na predmetnim nekretninama, te je na taj način tužiteljica stekla vlasništvo na 1/3 suvlasničkog dijela. Nadalje, tuženici nisu činili spornom niti činjenicu da su oni suvlasništvo predmetnih nekretnina stekli rješenjem o nasljeđivanju broj O-317/98-3 od 8. svibnja 1998.g.

4.3. U prilog osporavanju tužbe i tužbenog zahtjeva tuženicu su naveli da bi posjed bio pošten ukoliko bi tužiteljica raspolagala valjanim pravnim temeljom za posjedovanje nekretnine. S tim u svezi naveli su kako je tužiteljica tek rješenjem o nasljeđivanju broj O-969/19-5 od 6. studenog 2019.g. postala zakoniti suposjednik na predmetnim česticama, jer je tek tim rješenjem postala suvlasnik na 1/3 suvlasničkog dijela. S tim u svezi naveli su i kako da bi se vlasništvo na nekretnini moglo steći dosjelošću posjed mora biti barem pošten. Posjednik je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. U svezi s navedenim tuženicu su naveli kako je tužiteljica znala da joj ne pripada pravo na posjed cijele nekretnine, jer je cijelo vrijeme znala da su tuženici suvlasnici nekretnine. U tom smislu naveli su kako je tužiteljica bila i u pregovorima sa tuženicima oko otkupa njihovog suvlasničkog dijela kako bi postala samovlasnikom nekretnine. Tuženici smatraju da tužiteljica ima interes za samovlansištvo predmetnih nekretnina, a pri tome također smatraju kako tužiteljica pokušava neosnovano steći pravo vlasništva nekretnina putem instituta dosjelosti.

5. Predmet spora je deklaratorni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem njezina prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu, površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu površine 298 m2, u cijelosti, temeljem dosjelosti.

5.1. Među parničnim strankama nije sporno da su parnične stranke uknjiženi suvlasnici, svatko u 1/3 suvlasničkog dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu, površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu površine 298 m2. Nije sporno niti da je BM, majka tužiteljice i baka tuženika 1/3 suvlasničkog dijela za života 1. travnja 2003. kupila od majke tuženika ZM, niti je sporno da je predmetnih 1/3 suvlasničkog dijela tužiteljica stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje majke, a tuženici, svatko po 1/3 suvlasničkog dijela također nasljeđivanjem iza smrti njihova oca pokojnog OM, brata tužiteljice.

5.2. Sporno je među parničnim strankama jesu li ispunjenje zakonske pretpostavke za tužiteljičino stjecanje prava stjecanje prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu, površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica u mjestu površine 298 m2.

6. Radi utvrđivanja spornih činjenica važnih za konačno rješenje spora među strankama sud je proveo dokazni postupak u kojemu je izvršen uvid u cjelokupni spis predmeta te su pročitane isprave i to: zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povijesni prikaz (stranica spisa 6-7), zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 8) zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povijesni prikaz (stranica spisa 9,10) , zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 11) ,lzvod iz katastarskog plana za k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 12), prijepis posjedovnog list 162 za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 13), prijepis posjedovnog list 559 za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 14), rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj: 0-969/19-5 od 6. studenog 2019. javnog bilježnika Ruže Medunić (stranica spisa 30-31), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 1. travnja 2003. sklopljen između ZM kao prodavatelja i ŠM kao kupca (stranica spisa 32-33), porezno rješenje Porezne uprave lspostave Slavonski Brod od 12. prosinca 2003.(stranica spisa 34), ugovor o doživotnom uzdržavanju od 31. siječnja 2003., ovjeren od strane ovog suda od 14. veljače 2003. (stranica spisa 35-36), rješenje zemljišnoknjižnog odjela ovog suda Z-1044/03 od 29. ožujka 2005. 8 (stranica spisa 37-40), rješenje zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-787/03 od 3. travnja 2003. o uknjižbi brisanja prava služnosti doživotnog uživanja na nekretninama Općinskog suda u Slavonskom Brodu Zemljišnoknjižnog odjela temeljem izjave BM od 5. travnja 2005. (stranica spisa 41), arhivski izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 46-48), korespondenciju između stranaka u listopadu 2021. godine putem WhatsApp poruka (stranica spisa 49,57,59-61), proveden je dokaz uviđajem – očevidom na licu mjesta (stranica spisa 69-71)te je izveden dokaz saslušanjem stranaka u svrhu dokazivanja.

6.1. Na ročištu za glavnu raspravu 13. studenog 2025. tužiteljica je odustala od dokaznog prijedloga za saslušanjem predloženih svjedoka TM, AM, MM i IM, slijedom čega sud navedene dokaze nije izvodio.

6.2. Daljnje dokaze sud nije provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. ZPP, kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

7. Iz materijalnih dokaza, a što niti nije bilo sporno u tijeku postupka, proizlazi, i to iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povijesni prikaz i aktivni izvadak razvidno je da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u mjestu površine 539 m2, a koja je ranije bila upisana u ½ dijela na Sabljak Katu i u ½ dijela također na Sabljak Katu, te je u odnosu na predmetnu k.č.br. pod brojem: Z-5937/2019 od 5. lipnja 2019. uknjiženo pravo vlasništva za koristi GM, a temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju i smrtnog lista. Nadalje, iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] povijesni prikaz i aktivni izvadak razvidno je da su u isti upisane k. č. br. [katastarska čestica] Oranica u mjestu površine 1500 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 928 m2, a iste su uknjižene kao suvlasništvo i to 2. suvlasnički dio 1/3 dijela na ime FM mlt., [adresa]; 3. suvlasnički dio 1/3 dijela na ime FM DM, mlt. [adresa], G [adresa]; 4. suvlasnički dio 1/3 dijela na ime GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. U odnosu na navedeno zemljišnoknjižno tijelo iz povijesnog prikaza razvidno je da je na 1. suvlasnički dio u 1/3 dijela bila uknjižena ZM te da je pod brojem: Z-5793/09 od 3. srpnja 2009. uknjiženo pravo vlasništva za koristi BM, a temeljem ugovora o kupoprodaji od 1. travnja 2003. ovjerenog po javnom bilježniku Koporičić Zvonimiru u [adresa] pod brojem: OV-3509/2003, nadalje, razvidno je da je predmetni suvlasnički dio pod brojem: Z-12681/2019 od 18. studenog 2019. uknjižen u vlasništvo GM temeljem rješenja o nasljeđivanju broj: O-969/19-5 od 6. studenog 2019.

S tim u svezi valja istaknuti kako isto proizlazi i iz arhivskog izvatka. Naime, uvidom u arhivski izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] razvidno je da su u isti bile upisane k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Praulje 2996 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica u mjestu površine 1500 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica u mjestu površine 298 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Selište 5352 m2, Oranica voćnjak površine 5352 m2.Nadalje, razvidno je da su predmetne nekretnine bile vlasništvo EM, [adresa], temeljem darovnog ugovora od 23. prosinca 1988. Pod brojem 4768 od 21.prosinca 1994. temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od 5. travnja 1993. uknjiženo je pravo vlasništva BM. Također je razvidno kako je 13. prosinca 1993. pod brojem:

4778 na temelju darovnog ugovora od 8. prosinca 1993. uknjiženo vlasništvo cijele nekretnine na BM (F) OM iz [adresa], pod brojem: 6805 od 18. prosinca 1998. temeljem ovosudnog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od 8. svibnja 1998, O-317/98-3 uknjiženo je suvlansištvo BM ZM iz [adresa], Nikole [adresa], BM mlt. FM, iz [adresa], Nikole [adresa], BM mlt. DM, iz [adresa], G [adresa]. Iz izvoda iz katastarskog plana za k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno je da se predmetne nekretnine prostorno nalaze iza k. č. br. [katastarska čestica], a koja u naravi predstavlja kuću i dvorište u mjestu, te su k. č. br. [katastarska čestica] paralelne i susjedne jedna drugoj.

Uvidom u prijepis posjedovnog lista 162 za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno je da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] Mjesna Rudina kuća i dvorište površine 539 m2, a na kojima je kao posjednik upisana GM, [adresa] Hrvatska (Vlasnik), OIB: [osobni identifikacijski broj]. Nadalje, u odnosu na nekretninu koja je predmet ovoga postupka i to k. č. br. [katastarska čestica] Mjesna Rudina površine 928 m2 razvidno je da je ista upisana u posjedovni list 559 k. o. [katastarska općina] te se kao posjednici iste vode u 1/3 dijela DM, [adresa] (vlasnik), OIB: [osobni identifikacijski broj];

1/3 dijela Sabljak Goran, [adresa] (vlasnik), OIB: [osobni identifikacijski broj]; 1/3 dijela GM, [adresa] Hrvatska (Vlasnik), OIB: [osobni identifikacijski broj].

Iz rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj: 0-969/19-5 od 6. studenog 2019., javnog bilježnika Ruže Medunić razvidno je da je pokojna BM preminula **.**.2019. te da njezinu ostavinsku čine, osim prava i 1/3 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Oranica u mjestu sa 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica u mjestu sa 298 m2, a njezinom nasljednicom temeljem zakona u cijelosti je proglašena GM. Iz obrazloženja predmetnog rješenja o nasljeđivanju razvidno je da su na nasljedstvo pozvana i djeca pokojnog sina OM, FM i DM, koji su se odrekli svojega nasljednog dijela koji im po zakonu pripada.

Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina od 1. travnja 2003. razvidno je da je isti sklopljen između ZM kao prodavatelja i ŠM kao kupca, a da su predmetu kupoprodaje nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] Oranica u mjestu površine 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica u mjestu površine 298 m2, sve u k. o. [katastarska općina]. Iz stavka 2. istoga ugovora razvidno je da prodavatelj jamči kupcu da su predmetne nekretnine njegovo vlasništvo te da iste nisu opterećene nikakvim uknjiženim ili neuknjiženim teretima. Kupoprodajna cijena ugovorena je u iznosu 5.500,00 kuna. Nadalje, predmetni ugovor sadrži tabularnu ispravu kojom prodavatelj kupcu dozvoljava uknjižbu prava vlasništva u svoje ime na predmetnim nekretninama. Iz poreznog rješenja Porezne uprave lspostave [adresa] od 12. prosinca 2003. razvidno je da je poreznom obvezniku BM utvrđena osnovica poreza na promet nekretninama u iznosu od 1.192,00 kuna, porez na promet po stopi od 5% u iznosu 359,60 kuna, a iz obrazloženja istoga razvidno je da se utvrđena porezna osnovica odnosi na kupoprodajni ugovor od 1. travnja 2003. temeljem kojeg je BM od ZM stekla u vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.

[adresa] k. č. br. [katastarska čestica].

Uvidom u ugovor o doživotnom uzdržavanju od 31. siječnja 2003., ovjeren od strane ovog suda od 14. veljače 2003.utvrđeno je kako je predmetni ugovor sklopljen između BM kao primateljice uzdržavanja i GM kao davateljice uzdržavanja, a u istome je navedeno da je BM vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] površine 539 m2, a koju nekretninu primateljica uzdržavanja ostavlja davateljici uzdržavanja, koja se primateljicu uzdržavanja obvezuje doživotno uzdržavati. Uvidom u rješenje zemljišnoknjižnog odjela ovog suda Z-1044/03 od 29. ožujka 2005. razvidno je da je dopuštena zabilježba predmetnog ugovora na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica]. Sud međutim smatra važnim istaknuti kako predmetna k. č. br. [katastarska čestica] nije obuhvaćena tužbenim zahtjevom te nije predmetom ovoga postupka, stoga navedene dokaze sud nije cijenio.

Iz rješenja zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-787/03 od 3. travnja 2003. razvidno je da je dopuštena uknjižba brisanja prava služnosti doživotnog uživanja na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Praulje sa 2996 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak Selište sa 5352 m2 temeljem izjave BM od 5. travnja 2005.

Uvidom u korespondenciju između stranaka u listopadu 2021. godine putem WhatsApp poruka razvidno je da se razgovor vodi oko postizanja dogovora o nekretnini, a koja bi u naravi bila bašča, te je razgovor usmjeren na dogovaranje susreta glede dogovora oko vrijednosti, procijene i odlaska javnom bilježniku. Da se predmetna konverzacija odnosi na nekretnine koje su predmet ovoga postupka potvrdila je svojim iskazom tužiteljica navodeći da je htjela isplatiti tuženike za vrijednost njihovih udjela kako bi izbjegla sudski postupak.

7.1. Sud je obavio uviđaj – očevid na licu mjesta 9. travnja 2025. te je sud neposrednim opažanjem utvrdio da kč. br. [katastarska čestica] k. O. [katastarska općina] i 326 k. o. [katastarska općina] nalaze iza obiteljske kuće na adresi [adresa]. Do predmetnih nekretnina dolazi se kroz dvorište obiteljske kuće što u naravi predstavlja dijelom voćnjak, a dijelom bašču. Obje nekretnine su ograđene žičanom ogradom tako da čine dio dvorišta obiteljske kuće. Iza voćnjaka vidljiv je put, a koji nije javni put nego su vidljivi kolotrazi te je moguće i na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] pristupiti putem toga puta.

7.2. Saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja tužiteljica LM iskazala je kako je vlasnica predmetne nekretnine bile njezina majka BM. Nadalje, iskazala je kako je ZM njezina nekadašnja snaha, supruga pokojnog brata i majka tuženika. Tužiteljica je iskazala kako je ima dobre odnose sa ZM sve do stradavanja tužiteljičina brata 1998. godine. Tužiteljica je iskazala kako je ona sa svojim majkom BM 2003. godine sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju s obzirom da je njezina majka bila teško narušenog zdravstvenog stanja, invalidna i bolesna. Tužiteljica je navela kako je predmetni ugovor o doživotnom uzdržavanju obuhvaćao kuću i bašču. Tužiteljica je navela kako je iste godine, dakle 2003. zajedno s majkom imala u planu renovirati kuću te su za potrebe renovacije ishodile isprave, odnosno dokumentaciju i tada su saznale da je na dijelu bašče uknjižena ZM, a ne majka tužiteljice BM. S tim u svezi tužiteljica je iskazala kako su se njezina pokojna majka BM i nekadašnja snaha ZM dogovorile da će ZM prepustiti tužiteljičinoj majci svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini, ali i na drugim nekretninama u naknadu za 5.500.00 kuna. Također je iskazala kako je ona bila prisutna ovjeri ugovora kojim je realiziran dogovor između ZM i BM, i vidjela je, kada su bile kod javnog bilježnika da je njezina majka ZM isplatila iznos od 5.500,00 kuna. S tim u svezi iskazala je da je potonje navedena činjenica bila poznata i tuženicima iako su oni tada bili maloljetni.

Tužiteljica je iskazala kako je ona u posjedu premetne nekretnine od 1990. godine samostalno, a prethodno je posjed vršila njezina majka i to minimalno 60 godina ranije. S tim u svezi iskazala je kako je bila udana i živjela je u mjestu Selna, a nakon što se razvela ona se 1990. godine vratila majci te je od tada neprekidno u posjedu predmetne nekretnine. Tužiteljica je iskazala kako su tuženici živjeli, a i danas žive u [adresa] gdje te oni nisu dolazili ne predmetne nekretnini niti su ikada bili u posjedu predmetnih nekretnina, kako oni tako i njihova majka ZM. Tužiteljica je iskazala kako njoj kroz sve te godine nitko nikada nije osporavao i smetao posjed niti njoj niti njezinoj pokojnoj majci. Također, tužiteljica je iskazala kako je ona tuženicima ponudila isplatu iznos od 2.000,00 kuna kao naknadu, ali ne kao vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova nego kao naknadu kako bi se izbjegao sudski postupak.

Tužiteljica je iskazala kako je ugovor o kupoprodaji, ugovor o doživotnom uzdržavanju, kao i izjavu o brisanju prava služnosti, radio odvjetnik Tomac, a predmetni ugovor o kupoprodaji on je radio po uputi tužiteljičine pokojne majke BM i ZM i one su bile obje prisutne kada su ona i njezina majka ugovor o doživotnom uzdržavanu ovjerile na sudu. Tužiteljica je iskazala i kako je dogovor između njezine majke i ZM bio da ZM proda majci cijelu bašču kao i svu ostalu zemlju koja se vodila na njoj. Također je iskazala kako misli da je za predmetne nekretnine koje su bile predmetom kupoprodaje plaćen porez, ali se ne sjeća u kojem iznosu. Tužiteljica je iskazala kako najprije vlasnike predmetne nekretnine bila njezina pokojna majka BM, a ona je darovala nekretninu tužiteljičinu bratu a kada je on stradao naslijedila ga je ZM. Tužiteljica je iskazala kako misli da je njezinog brata naslijedila ZM, ali je na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji između BM i ZM, a to je bilo 1. travnja 2003. tužiteljica znala da su na predmetnim nekretninama kao vlasnici upisani ZM i maloljetni FM i DM.

7.3. Tuženi FM i DM su u bitnome istovjetno iskazali. U svojim iskazima naveli su kako su predmetnu nekretninu naslijedili zajedno s njihovom majkom iza smrti pokojnog oca OM, koji je ubijen 1998. godine, kada su tuženici bili u starosti 10. i 11. godina. Nadalje, iskazali su kako su kuća i bašča nekada pripadali njihovoj baki BM, a koja je još za očeva života predmetne nekretnine njemu darovala, a nakon njegove smrti tuženici i njihova majka su naslijedili oca. Tuženici su iskazali kako je njihov otac bio rođen 1963. godine i predmetna nekretnina bila je njegova obiteljska kuća. Tuženici su pri tome iskazali kako ne osporavaju iskaz tužiteljice u kojemu je navela da su oni živjeli u [adresa]. Međutim, iskazali su kako je i samoj tužiteljici poznato da je njihov otac na predmetne nekretnine svakodnevno dolazio i ondje je obrađivao zemlju, te je tamo bila i freza njihova oca. Drugotuženik je dodatno iskazao kako na predmetnoj nekretnini u [adresa] nije ostala samo očeva freza, nego je ondje bio i traktor i priključci, a to je sve tužiteljica prodala, a koliko se sjeća predmetna mehanizacija nije bila dio ostavinske mase u provedenom ostavinskom postupku iza smrti oca tuženika.

S tim u svezi tuženici su osporavali iskaz tužiteljice da bi samo ona obrađivala predmetnu nekretninu, jer je istu obrađivao i njihov otac, a također i pokojni stric i djed. Tuženici su iskazali kako ne znaju koliko dugo vremenski je njihov otac obrađivao predmetnu nekretninu, ali znaju da ju je obrađivao do smrti te su i tuženici kao djeca redovito išli ondje. Također, iskazali su da su ondje dolazili i nakon smrti njihova oca. dolazili su ondje u posjetu baki, ali ne zadugo prvotuženik je iskazao da je možda još godinu dana dolazio tamo, a njegov brat, ovdje drugotuženik je nastavio ići još nekoliko puta.

Tuženi FM iskazao je kako je bio malen kada je njegova majka sklopila predmetni ugovor o kupoprodaji s njegovom bakom BM, a majka mu je pričala kako je ona svoj dio predmetne nekretnine prodala baki, dok su suvlasnički dijelovi tuženika ostali u njihovom vlasništvu. Nadalje, tuženici su iskazali kako tužiteljici nikada nisu uskratili posjed predmetnih nekretnina ili ju tražili da prestane koristiti njihov dio nekretnine, jer im je ona tetka i nemaju ništa protiv da se ona koristi predmetnom baščom.

Tuženi FM iskazao je kako on nije u dobrim odnosima s tužiteljicom stoga predmetnoj nekretnini može prići samo preko drugih nekretnina – oranica iza kuće. Nadalje, iskazao je kako je on lovac pa prolazi onuda te je vidio kada se sadila bašča, gradila garaža i onuda je posljednji puta prošao prije mjesec ili dva. Drugotuženi DM iskazao je kako je on na predmetnoj nekretnini posljednji puta bio prije 10 godina, sjeća se da je tada ondje bio šljivik odnosno voćnjak i te je tamo bio ambar i koš za kukuruz.

Nadalje, drugotuženik je iskazao kako mu nije u redu što tužiteljica koristi predmetnu nekretninu, ali dopušta da ju koristi, s tim u svezi iskazao je kako bi za njega bilo u redu da tužiteljica isplati tuženike, podmiri sudske troškove i uknjiži se kao samovlasnikom predmetne nekretnine.

8. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Prije svega valja istaknuti kako tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev na način da traži utvrđenje njezina prava vlasništva na cijeloj nekretnini dosjelošću. Međutim, kako je i sama tužiteljica iskazala, i za što je dostavila valjane dokaze tužiteljica već uknjižena suvlasnica na 4. suvlasničkom dijelu u 1/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica]. i k. č. br. [katastarska čestica], a koji suvlasnički dio je stekla temeljem nasljeđivanja, kako to nesporno proizlazi iz rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj: 0-969/19-5 od 6. studenog 2019.

Naime, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev mogao biti usmjeren samo na utvrđivanje prava vlasništva dosjelošću u odnosu na suvlasničke dijelove tuženika (2. i 3. suvlasnički dio nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međutim, za stjecanje suvlasničkog dijela nekretnine se primjenjuju ista pravila kao i za stjecanje vlasništva nad cijelom nekretninom, pa tako za stjecanje suvlasništva nekretnine dosjelošću se traži od tužitelja da dokaže sve one pretpostavke predviđene i za stjecanje vlasništva cijele nekretnine.

10. S obzirom na temelj stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću, ovaj sud smatra važnim istaknuti da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo.

11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je njezin prednik – pokojna majka BM kupila u cijelosti predmetne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica], od majke tuženika ZM temeljem ugovora o kupoprodaji od 1. travnja 2003. Iz predmetnog ugovora proizlazi da tuženici, iako tada maloljetni nisu bile stranke predmetnog pravnog posla, a kako su eventualno mogli biti zastupani po majci kao zastupnici temeljem zakona. Nadalje, iz iskaza same tužiteljice proizlazi da je bila prisutna ovjeri predmetnog kupoprodajnog ugovora i da je na dan sklapanja istoga znala da su tuženici uknjiženi u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici. Također, tužiteljica je iskazala kako je ona u samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 1900. godine, a prethodno putem svoje prednice – majke BM minimalno 60 godina ranije, stoga je potrebno ispitati jesu li se ispunile pretpostavke iz članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15 ,94/17 - dalje ZVDSP), kojom je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Nadalje, u stavku 2. istoga članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjednik pokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Odredbom članka 159. stavak 3. ZVDSP propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

12. Prema odredbi članka 160. stavak 1. i 2. ZVDSP vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u koje vrijeme se uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

13. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, i svega ranije iznesenoga ovaj sud utvrđuje da je tužiteljica uknjižena vlasnica u 1/3 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, dok je ona i u posjedu 2/3 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica], samostalno 35 godina, a uračunavajući i posjed njezine prednice najmanje 95 godina, te da tužiteljica nema valjan pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine jer su 2/3 suvlasničkog dijela, odnosno 2. suvlasnički dio od 1/3 dijela i 3. suvlasnički dio 1/3 dijela naslijedili tuženici kao zakonski nasljednici OM, njihova oca, a tužiteljičina brata. Uzimajući u obzir da je prema iskazu tužiteljice njezin prednik u samostalnom posjedu predmetne nekretnine bio od najmanje 1930. godine, da bi se posjed njezina prednika u smislu odredbe članka 160. stavak 3. ZVDSP uračunao u vrijeme potrebno za dosjelost potrebno je da su prednici nekretninu posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pri tome valja istaknuti da je na dugotrajnost posjeda sud izveo samo dokaz saslušanjem tužiteljice, jer je tužiteljica od ostalih personalnih dokaza odustala. Valja pri tome istaknuti kako su tuženici osporavali navode tužiteljice o tome da je bila u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina. Naime, sukladno odredbi članka 219. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. S tim u svezi sud utvrđuje da tužiteljica nije dokazala dugotrajnost svoga posjeda. Kako iz isprava koje prileže spisu i to iz rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj: 0-969/19-5 od 6. studenog 2019. proizlazi da je tužiteljica iza smrti majke BM naslijedila 1/3 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine to sud drži da tužiteljici nije bilo nepoznato da su tuženici uknjiženi na preostalih 2/3 suvlasničkog dijela, slijedom čega je tužiteljičin posjed nepošten. Sama tužiteljica je iskazala da je još prilikom kupoprodaje, 1. travnja 2003. bilo poznato da su njezina brata naslijedili supruga ZM te sinovi FM i DM, tužiteljica je iskazala kako su 2003. ona i pokojna majka htjele renovirati kuću i tada su ishodile isprave temeljem kojih su saznale da predmetne nekretnine nisu samovlasništvo BM. Iz navedenog proizlazi da je i posjed prednice tužiteljice od trenutka navedenog saznanja postao nepošten. S tim u svezi valja istaknuti kako je odredbom članka 18. stavak 3. ZVDSP propisano da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Stoga sud utvrđuje da prednici tužiteljice, ali niti tužiteljica nisu bili pošteni posjednici predmetne nekretnine, slijedom čega nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću. Poštenje stjecatelja mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, a ono je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikad ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju - poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Trenutkom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost. Ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten. Prenošenje posjeda derivativnim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora (isto odluka Županijskog suda u Splitu, Gžp-1149/10)

U svezi s navedenim valja istaknuti i kako prednika tužiteljice svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine ne izvodi iz dosjelošću, nego je ona 1/3 suvlasničkog dijela (iako tužiteljica smatra da je stekla nekretninu u cijelosti) stekla pravnim poslom, te sud smatra da joj nije moglo ostati nepoznato da pravo vlasništva temeljem kupoprodajnog ugovora nije provedeno u odnosu na cijelu nekretninu, nego samo u odnosu na 1/3 suvlasničkog dijela koje je ZM na nju prenijela. Naime, ZM nije mogla na prednicu tužiteljice BM prenijeti više prava nego što joj je u tom trenutku pripadalo, osobito uzimajući u obzir da kao stranke predmetnog ugovora nisu bili naznačeni tuženici stoga ona kao njihov zakonski zastupnik nije, a bez valjanog odobrenja nadležne ustanove socijalne skrbi, niti raspolagati njihovom imovinom.

14. Temeljem navedenog u ovakvoj pravoj i činjeničnoj situaciji sud utvrđuje da tužiteljica, a niti njezin pravni prednik nisu bili pošteni posjednici, odnosno bili su svjesni da koriste dio tuđe nekretnine. S obzirom da ZVDSP u članku 18. stavak 5. sadrži presumpciju poštenja posjeda, stoga onaj koji tvrdi da je posjednik nekretnine nepošten - dužan je dokazati svoju tvrdnju, budući da je temeljem zakona uspostavljena predmnijeva da se svaki posjednik nekretnine ima smatrati poštenim. (isto Županijski sud u Karlovcu, broj: Gž-101/2022-2 od 2. ožujka 2022.) Stoga ovaj sud cijeni da je tuženik navodeći u svome iskazu da je tužiteljici bilo poznato da je i njihov otac obrađivao predmetnu nekretninu te da je majka prodala samo svoj suvlasnički dio, a i sama tužiteljica je iskazala da je znala da su njezina pokojnog brata naslijedili ZM te tuženici, poklanjajući vjeru iskazima stranaka u tom dijelu, ovaj sud je utvrdio da su tuženici dokazali svoje tvrdnje o nepoštenju tužiteljice, osobito uzimajući u obzir da tužiteljica nije niti osporavala da je znala pravo vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama.

15. Poštenje posjeda je bitna pretpostavka bilo kojeg načina stjecanja prava vlasništva dosjelošću i bez postojanja iste niti po kojem propisu se nije moglo steći pravo vlasništva bez obzira na trajanje posjeda (isto Vrhovni sud Republike Hrvatske, broj: Rev-67/16 od 14. travnja 2021.)

16. Slijedom svega navedenoga, a kako je izostala dokazana dugotrajnost, zakonitosti, kao i poštenje posjeda tužiteljice, ali i njezina prednika u odnosu na 2/3 suvlasničkog dijela, kao pretpostavki za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću iz članka 159. stavak 4. ZVDSP. sud je utvrdio da tužiteljica dosjelošću nije mogla steći pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica], i k. č. br. [katastarska čestica], stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., 155. ZPP. S obzirom da su tuženici u cijelosti uspjeli u sporu, sud je tužitelja obvezao da tuženiku naknadi prouzročene troškove konkretnog parničnog postupka.

17.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora od 1.500,00 EUR, priloženi troškovnik te činjenicu da tuženike zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa) tuženiku su kao osnovani utvrđeni slijedeći troškovi

- trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. točka 1,

- trošak sastava podneska od 9. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. točka 1. Tarife,

- trošak zastupanja na ročištima 8. siječnja 2025. i 13. studenog 2025. svako u iznosu 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife,

- trošak pristupa očevidu 9. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 7. Tarife,

- trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. točke 3. Tarife

Sud je nadalje, tuženicima sukladno Tbr. 40 priznao zatraženi iznos od 110,00 EUR jer isti punomoćnik zastupa dva tuženika. Dakle, na ukupan iznos od 1.210,00 EUR sud je tuženicima priznao i trošak PDV-a od 25%, a što iznosi 302,50 EUR, odnosno ukupno je osnovanim sud priznao iznos od 1.512,50 EUR, koji je i dosudio tuženicima.

17.2. Na dosuđene troškove sud je tuženici dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 – dalje: OZ), te članka 151. stavak 3. ZPP i članka 29. ZOO.

Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 15. prosinca 2025.

Sutkinja

Anđela Bionda Martić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka odnosno putem e-komunikacije, ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Potvrđeni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

DNA:

1. Tužiteljica LM, po punomoćnici Sandri Petrović, odvjetnici u Slavonskom Brodu

2. Pvotuženi FM i drugotuženi DM po punomoćniku Josipu Jeliću, odvjetniku u Slavonskom Brodu